DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 481 — kržljava (a možda i bolestna) sa slabim prirastom ostavljati za uzgoj ? Pretresujuć ozbiljno ova pitanja sljediti će bezuvjetno nepovoljan odgovor. Lahko je izdati i porazdijeliti najljepša i najvrednosnija hrastova stabla; takav posao nije nikakova umjetnost; to će pogoditi svatko, no teško ih je sačuvati i uzgojiti. Bude li dakle gosp. Dojković svojim osobitim načinom gospodarenja ponajprvo onakove hrastove uzgojio, kakove obećaje porazdijeliti, onda mu čast i svako priznanje, a dok to ne bude, neka mi dozvoli, da to njegovo gospodarstvo nazovem nerazložnim gospodarstvom. 0 kakovu uspjehu dakle ne može tu biti govora. Nu ako se i dopusti, da takav uspjeh postoji, to se takav uspjeh može polučiti i svakim inim načinom gospodarenja, osobito pako oplodnim sijekom (Plenterschlagbetrieb), uz sve njegove prednosti nasuprut manama i porocima, te štetnim posljedicama redovitog prebirnog sijeka Još više moram odbiti onaj veliki uspjeh o kojom gosp. uredjivač šume govori i koga misli polučiti uzčuvanjem kojih 197.000 komada 20, 30, 40, 50 i 60 godina starih hrastića, koji se nalaze širom rastepeni u staroj draganičkoj šumi. Ako se ovaj »veliki uspjeh« izbliza promotri, dolazi se do silnoga neuspjeha Nitko ne može tvrditi, a jošte manje dokazati, da bi takova mlada i tanka hrastova stabla, ostavljena pojedince i razštrkana po cijeloj šumi ili u rastrganom sklopu, nakon izminuća ophodnje glavne šume zaista više vrijedila nego li nova mladja stabla, koja bi se na stajalištu takovih pojedinih stabala mogla uzgojiti, da se je sva šuma na jedanput posjekla. Nasuprot protivno stoji i protivno se može dokazati. Ja ću to odmah razjasniti i dokazati. a) Uzmimo u pretres prvi slučaj a (naime da se svi mladi hrastići od 10, 20 .. . do 60 godina ostave još 120 godina neposječena u šumi dok postignu debljinu od 60 cm). |