DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 480 — To je zadnji članak aritmetske postupice, doćim je prvf bio 109.008, pa je stoga vrijednost svih priraštaja u prvoj ophodnjici na prostu stojbinu došavših stabala do konca godine 88. Sn = (109.008 + 81756)^^-= 2,098.404 K. Posve na isti način proračunati će se vrijednost prirasta od prve ophodnjice za slučaj b (ako se sklop prekine), valja samo 7o gradje uzeti sa SOVo, a ogrijeva sa 707o Tako postupajuć dobiti će se, kako to iz same skrižaljke proizlazi, vrijednost svega prirasta za prvu ophodnjicu za 22 slučaj b iznosi od (57912 -f 43432)-^-= 1,114.806 K, Razlika izmedju iznosa kod slučaja a i b predstavlja štetu za prekidanje sklopa u prvoj ophodnjici. Sve ostalo jasno je iz same skrižaljke. ad C. Šteta koja nastaje ostavljanje m^ mladih, 20— 60 godina starih, osamce ili u nedostatnom sklopu se nalazećih hrastića do uporabne debljine od 60 cm Jednom zgodom napisao je gosp. zem. šumar nadzornik Dojković baš u tom pitanju ovo: „Najvećom značajkom svoga uredjenja (prebirnoga sijeka) smatram činjenicu, što ču ovlaštenicima kroz 80 godina stavljati na uporabu najjača i najvrednosnija hrastova stabla a uz to sačuvati zem. zajednici sva hrastova stabla od 20, 30, 40, 50 i 60 godina, od kojih ima 197.000 komada, i koja bi se uz svaki ini način uredjenja morala već sada posjeći". Na to slobodan sam primjetiti sljedeće: Dopuštam, da će gosp. uredjivač te šume kroz vrijeme od 80 godina ovlaštenicima staviti na raspoložbu najjača i naj vrednosnija hrastova stabla, nu ako on to čini, pitam : 1. Kakova će stabla ostati poznijim generacijama? 2. da li je zakonito i dopustivo sadanje generacije darivati najboljim, a kašnjijoj ostaviti loše? 3. da li je iz gospodarstvenih i financijalnih razloga dopustivo, povaditi najbolja i najvrednosnija stabla, a manje vrijedna |