DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 480 —


To je zadnji članak aritmetske postupice, doćim je prvf
bio 109.008, pa je stoga vrijednost svih priraštaja u prvoj ophodnjici
na prostu stojbinu došavših stabala do konca godine 88.


Sn = (109.008 + 81756)^^-= 2,098.404 K. Posve na


isti način proračunati će se vrijednost prirasta od prve ophodnjice
za slučaj b (ako se sklop prekine), valja samo 7o gradje
uzeti sa SOVo, a ogrijeva sa 707o


Tako postupajuć dobiti će se, kako to iz same skrižaljke
proizlazi, vrijednost svega prirasta za prvu ophodnjicu za
22


slučaj b iznosi od (57912 -f 43432)-^-= 1,114.806 K,


Razlika izmedju iznosa kod slučaja a i b predstavlja štetu za
prekidanje sklopa u prvoj ophodnjici.


Sve ostalo jasno je iz same skrižaljke.


ad C. Šteta koja nastaje ostavljanje m^
mladih, 20— 60 godina starih, osamce ili u nedostatnom
sklopu se nalazećih hrastića do
uporabne debljine od 60 cm


Jednom zgodom napisao je gosp. zem. šumar nadzornik
Dojković baš u tom pitanju ovo:


„Najvećom značajkom svoga uredjenja (prebirnoga sijeka)
smatram činjenicu, što ču ovlaštenicima kroz 80 godina stavljati
na uporabu najjača i najvrednosnija hrastova stabla a uz
to sačuvati zem. zajednici sva hrastova stabla od 20, 30, 40,
50 i 60 godina, od kojih ima 197.000 komada, i koja bi se
uz svaki ini način uredjenja morala već sada posjeći".


Na to slobodan sam primjetiti sljedeće:


Dopuštam, da će gosp. uredjivač te šume kroz vrijeme od


80 godina ovlaštenicima staviti na raspoložbu najjača i naj


vrednosnija hrastova stabla, nu ako on to čini, pitam :


1. Kakova će stabla ostati poznijim generacijama?
2. da li je zakonito i dopustivo sadanje generacije darivati
najboljim, a kašnjijoj ostaviti loše?
3. da li je iz gospodarstvenih i financijalnih razloga dopustivo,
povaditi najbolja i najvrednosnija stabla, a manje vrijedna