DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 29     <-- 29 -->        PDF

475 —


a SOVo na ogrijev, (što opet posvema odgovara faktičnim činjenicama);
a nakon pretrgnuća sklopa da stvar stoji obratno dakle
da na gradju otpada 307o. a na ogrijev 707o) (čemu se takodjer
ne može prigovoriti, pošto i to odgovara faktičnim okolnostima)
; uzme li se konačno, da 1 m´ ogrijeva u šumi stoji
2 K, a 1 m´^ gradje 15 kruna, to će vrijednost prirasta glasom
skrižaljke 1. za svaku ophodnju prije pretrgnuća sklopa
iznositi 313.401 kruna
dočim će taj prirast vrijediti, ako se sklop pre


trgne, samo 166.578 kruna,
a prema tomu trpiti će z. z kroz svaku ophodnjicu
štetu od , . . . 14(j.823 kruna
ili kroz sve četiri ophodnjice . , . . . . 587.292 kruna


U skrižaljki 1. naznačena šteta od 587.292 krune jest
minimum one štete, što će ju zem. zajednica Draganić pretrpiti
pretrgavanjem sklopa sastojina. Minimum zato, jer je štetno
djelovanje toga načina sječe popriraljeno samo do konca one
ophodnjice, u kojoj je pretrgnuće sklopa usljedilo, dočim štetno
djelovanje toga pretrgnuća u istinu traje tako dugo, dok se
odnosno stablo ne posječe, dakle može potrajati i do konca
svih ophodnjica t. j . do godine 88.


Uzme li se ovaj slučaj, onda se dobiva maksimalna šteta,
koja je izračunana u skrižaljci 2.


Iz ove skrižaljke kao i one pod 1. slijedi, da će prava
šteta ležati izmedju maksimuma i minimuma, da će dakle ona
biti njihov aritmetički srednik.


Obračun izveden je tako, da se za svaku ophodnjicu ustanovila
vrijednost prirasta od godine sječe, pa do konca zadnje
ophodnjice i to ponajprvo za slučaj a (ako se sklop ne prekine),
zatim za slučaj b (ako se sklop prekine).


Eazlika izmedju ovih dviju vrijednostih dala je štetu, koja
se pretrgavanjem sklopa počinja.


Sto se tiče obračuna vrijednosti prirasta za oba gore navedena
slučaja pod a i b za pojedine ophodnjice, to se postupalo
tako, da se je za svaku ophodnjicu proračunala vrijed