DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 29 <-- 29 --> PDF |
475 — a SOVo na ogrijev, (što opet posvema odgovara faktičnim činjenicama); a nakon pretrgnuća sklopa da stvar stoji obratno dakle da na gradju otpada 307o. a na ogrijev 707o) (čemu se takodjer ne može prigovoriti, pošto i to odgovara faktičnim okolnostima) ; uzme li se konačno, da 1 m´ ogrijeva u šumi stoji 2 K, a 1 m´^ gradje 15 kruna, to će vrijednost prirasta glasom skrižaljke 1. za svaku ophodnju prije pretrgnuća sklopa iznositi 313.401 kruna dočim će taj prirast vrijediti, ako se sklop pre trgne, samo 166.578 kruna, a prema tomu trpiti će z. z kroz svaku ophodnjicu štetu od , . . . 14(j.823 kruna ili kroz sve četiri ophodnjice . , . . . . 587.292 kruna U skrižaljki 1. naznačena šteta od 587.292 krune jest minimum one štete, što će ju zem. zajednica Draganić pretrpiti pretrgavanjem sklopa sastojina. Minimum zato, jer je štetno djelovanje toga načina sječe popriraljeno samo do konca one ophodnjice, u kojoj je pretrgnuće sklopa usljedilo, dočim štetno djelovanje toga pretrgnuća u istinu traje tako dugo, dok se odnosno stablo ne posječe, dakle može potrajati i do konca svih ophodnjica t. j . do godine 88. Uzme li se ovaj slučaj, onda se dobiva maksimalna šteta, koja je izračunana u skrižaljci 2. Iz ove skrižaljke kao i one pod 1. slijedi, da će prava šteta ležati izmedju maksimuma i minimuma, da će dakle ona biti njihov aritmetički srednik. Obračun izveden je tako, da se za svaku ophodnjicu ustanovila vrijednost prirasta od godine sječe, pa do konca zadnje ophodnjice i to ponajprvo za slučaj a (ako se sklop ne prekine), zatim za slučaj b (ako se sklop prekine). Eazlika izmedju ovih dviju vrijednostih dala je štetu, koja se pretrgavanjem sklopa počinja. Sto se tiče obračuna vrijednosti prirasta za oba gore navedena slučaja pod a i b za pojedine ophodnjice, to se postupalo tako, da se je za svaku ophodnjicu proračunala vrijed |