DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 473 — 1. Kod čistog sijeka 155-20 X ^^^ = 6988-50 K 2. Kod red. prebir. sijeka 169´52 X 45 = 7.625-25 K 3. Kod oplodnog sijeka: a) uz sadnju biljaka 15-53 x 45 = 698*85 K b) uz sadnju žira 1 73 x 45 = 77´85 K Prispodobe li se ovi troškovi medjusobno i to: 1. Troškovi sadnje biljaka kod čistog sijeka u iznosu od ´6988-5 K sa troškovima sadnje kod redovitoga prebirnoga sijeka u iznosu od 7.625-5, to slijedi, da su troškovi redovitog prebirnog sijeka veći od onih čistoga sijeka za 7.625-25 — 6.9885 = 636-75 kruna; a 2. troškovi oplodnoga sijeka: a) uz sadnju biljaka u iznosu od 698*85 K b) uz sadnju žira u iznosu od 77-85 K sa troškovima sadnje kod redovitog prebirnog sijeka u iznosu od 7625-25 K, to su potonji veći od prvih kod a) za 7.725.25 — 698-85 = 692640 K kod b) za 7.625-25 — 77-85 = 7547-40 K Vidi se dakle, da su troškovi sadnje kod redovitoga prebirnog sijeka i naprama troškovima čiste sječe i naprama onima oplodnoga sijeka, puno veći, pa je stoga redoviti prebirni sijek uz umjetno pošumljivanje jedan od najskupljih načina gospodarenja, što se pogotovo vidi kod prispodabljanja troškova prebirnoga sa troškovima oplodnoga sijeka. Ovdje se ispostavlja — kako gore iskazano — golema razlika od 6.926-4 K odnosno 7.547-4 K. Pošto pako prebirni sijek u nijednom smjeru ne samo nije bolji, nego je dapače mnogo lošiji od svakoga drugoga načina gospodarenja; postoje nadalje i uspjeh sadnje biljaka kod redovitoga prebirnoga sijeka vrlo dvojbene naravi, jer će sadjene biljke dugo i dugo vremena (možda i preko polovice svoga vijeka) stajati pod zasjenom naokolo stojećih hrastova; to se za taj način pošumljivanja izdati se imajući godišnji višak od 6926-4 K, odnosno 7547´4 kruna nad troškovima oplodnoga sijeka, mora smatrati totalno izbačenim novcem. |