DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 471 —


b) pretrgavanjem sklopa u sklopljenim i lijepo obraštenim,
za tehničku porabu podobnim hrastovim sastojinama;


c) ostavljanjem pojedinih, osamce ili u nedostatnom sklopu
stojećih hrastića, od 10^-30 crti. prsnoga promjera, do postignuća
uporabne debljine od 60 cm.


ad a) Šteta usljed sadnje biljaka.


Kako je poznato, sastavljač šumsko-gospodatstvene osnove
za šumu zem. zajednice Draganić, želi u toj šumi uvesti redoviti
prebirni sijek uz umjetno pošumljenje sadeć biljke.


Ovo je nješto posve nova, dosada nepoznata u šumarskoj
literaturi, jer značajka (redovitoga) prebirnoga sijeka leži baš u
tom, što se kod njega posječena šuma pomladjuje naravnim, a
ne umjetnim načinom.


Prebirni sijek rabi se upravo zato, da se izbjegne umjetnom
pošumljivanju; rabi se zato, da se uštede preskupi troškovi
toga pošumljivanja, jer ako se sječine žele umjetnim načinom
pošumiti, onda zaista ne će nikomu pasti na um, da
uvede i podržaje prebirni sijek, a po gotovo ne u ravnici; u
hrastovoj, lijepo sklopljenoj šumi od velike tehničke vrijednosti;
u šumi od 6.000 jutara površine, nego će uvesti čisti sijek, koji
je u svakom pogledu i u svakom smjeru neprispodobivo bolji i
svrsi shodniji od redovitog prebirnog sijeka, kojim se osnivanjem
mnogobrojnih malih branjevina (vrtića) od 10, 20, 30, 40,
50, 60 i više D hvati šuma i gospodarstvo u pravom smislu
riječi parcelira; iz reda stvara nered, od mnogo milijuna vrijedne
šume čini bezvrijedna masa, rugoba od šume, radnja i nadzor
zateže i poskupljuje, a samo ogradjivanje tih vrtića tjera ađ
absurdum; normalnost šume u nikojem smjeru nepolučuje, jer i
najabnormalnija šuma, koja se oslanja na čisti i oplodni sijek,
još uvjek je normalnija nego najnormalnija šuma uredjena na
temelju prebirnoga sijeka. Šuma po uzoru g. uredjivača mnogo
traži, malo daje, a još manje vrijedi.


Nakon ove kratke ekskurzije, prelazim na obračun troškova
kod čistog, oplodnog i prebirnog sijeka.
Predpostavljajuć da radnik na đan (uz 6 sati rada) zasadi
200 kom. biljaka, da nadnica radnika i lugara pazitelja iznosi