DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 471 — b) pretrgavanjem sklopa u sklopljenim i lijepo obraštenim, za tehničku porabu podobnim hrastovim sastojinama; c) ostavljanjem pojedinih, osamce ili u nedostatnom sklopu stojećih hrastića, od 10^-30 crti. prsnoga promjera, do postignuća uporabne debljine od 60 cm. ad a) Šteta usljed sadnje biljaka. Kako je poznato, sastavljač šumsko-gospodatstvene osnove za šumu zem. zajednice Draganić, želi u toj šumi uvesti redoviti prebirni sijek uz umjetno pošumljenje sadeć biljke. Ovo je nješto posve nova, dosada nepoznata u šumarskoj literaturi, jer značajka (redovitoga) prebirnoga sijeka leži baš u tom, što se kod njega posječena šuma pomladjuje naravnim, a ne umjetnim načinom. Prebirni sijek rabi se upravo zato, da se izbjegne umjetnom pošumljivanju; rabi se zato, da se uštede preskupi troškovi toga pošumljivanja, jer ako se sječine žele umjetnim načinom pošumiti, onda zaista ne će nikomu pasti na um, da uvede i podržaje prebirni sijek, a po gotovo ne u ravnici; u hrastovoj, lijepo sklopljenoj šumi od velike tehničke vrijednosti; u šumi od 6.000 jutara površine, nego će uvesti čisti sijek, koji je u svakom pogledu i u svakom smjeru neprispodobivo bolji i svrsi shodniji od redovitog prebirnog sijeka, kojim se osnivanjem mnogobrojnih malih branjevina (vrtića) od 10, 20, 30, 40, 50, 60 i više D hvati šuma i gospodarstvo u pravom smislu riječi parcelira; iz reda stvara nered, od mnogo milijuna vrijedne šume čini bezvrijedna masa, rugoba od šume, radnja i nadzor zateže i poskupljuje, a samo ogradjivanje tih vrtića tjera ađ absurdum; normalnost šume u nikojem smjeru nepolučuje, jer i najabnormalnija šuma, koja se oslanja na čisti i oplodni sijek, još uvjek je normalnija nego najnormalnija šuma uredjena na temelju prebirnoga sijeka. Šuma po uzoru g. uredjivača mnogo traži, malo daje, a još manje vrijedi. Nakon ove kratke ekskurzije, prelazim na obračun troškova kod čistog, oplodnog i prebirnog sijeka. Predpostavljajuć da radnik na đan (uz 6 sati rada) zasadi 200 kom. biljaka, da nadnica radnika i lugara pazitelja iznosi |