DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 425 — svoj šumi i to samo oko 5—6 stotina stabala godišnje; po novoj pako osnovi daje se godišnje 1440 komada najboljih, najljepših i najvriednij´h hrastovih stabala od 60—90cmt. u prsnoj visini i to u sastojini, koja je najbolje obraštena i u najboljem sklopu, dočim se tek za dalnje periode ostavljaju pojedina po svoj šumi razštrkana stabla, te sastojine sa slabim ili nikakovim obrastom na lošoj stojbini. Na taj se način pod firmom gospodarske osnove, upravo uništava i razara imetak zem. zajednice. U pogledu pošuraljivanja razlikuje se po toj osnovi inaugurirani način gospodarenja od dosadanjega samo u toliko, što se po dosadanjem načinu gospodarenja nije u opće rišta pošumljivalo, jer su se stabla vadila širom po svoj šumi, a po ovoj gospodarskoj osnovi predlaže se doduše pošumljivanje, ali do faktične provedbe neće doći, a ako dodje, morati će se obzirom na skupocjenu sadnju i još skuplje ogradjivanje svih po svoj šumi razštrkanih čistina i t. zv. vrtića, te obzirom na vrlo dvojbeni uspjeh, sav u tu svrhu učinjeni trošak, smatrati izbačenim novcem. Da je takav način sječe i ponovnog pošumljivanja po svoj šumi razštrkanih sijevnica i čistinica (vrtića) jedan strukovni lapsus, potvrdili su skoro unisono svi izletnici hrv.slav. šumarskog društva. To ali još nije najglavnija stvar, nego kod takovog pošumljivanja igra najveću ulogu skupa i skoro neprovediva radnja, slabi uspjeh i grdo iznakaživanje šume, jer se time, osobito ako se ovakova sječa kroz više ophodnjica provadja, (kao što ima ovdje biti) šuma pretvara u rugobu od hrastove šume, pošto se razni debljinski razredi u vrlo malim i najnepravilnijim površinama skoro na svaki korak izmjenjuju, te kod sječe najstarijeg debljinskog razreda na slabijem počinja neizmjerna šteta. Prema gornjem razlaganju držim: 1. da projektirana gospodarska osnova u nikojem smjeru ni pogledu, ne odgovara niti najprimitivnijemu uredjenomu šumskomu gospodarstvu, a kamo li današnjoj naprednoj šum. znanosti, pošto počiva na takovom temelju, koji se rabi samo i/j |