DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 424 — Da ovlaštenici z. z. Draganić žele prebirni sjek uz suspenziju svakog pošumljivanja i da iz reda nastoje stvoriti nered, to je razumljivo, jer oni su na to kroz decenije naučeni i jer računaju samo sa svojom časovitom korišću, a ne misle na budućnost. Nu da oni ne bi konačno makar i nevoljko bili dozvolili provesti uredjajne radnje, makar ne bi svi njihovi neopravdani zahtjevi bili uvaženi, to ne stoji. Nu sve kada bi njihovo opiranje bilo i te kako veliko, to držim da ne ima o tora dvojbe, da se nikako nisu smjeli uvažiti takovi zahtjevi ovlaštenika, koji su neminovna financijalna propast šume i zemljištne zajednice, te koji se protive pravilima razložnog šumskog gospodarenja, ustanovama postojećih naredaba i pravilima zdravoga razbora. Ja veoma cijenim složan rad sa ovlaštenicima, želim takodjer, da se njihove želje što većma uvaže, nu držim da im se svaki šumar-stručnjak mora protiviti onda, kada znade, da su ti zahtjevi po zem. zajednicu pogubni i da se protive postojećim naredbama i svim pravilima šumarske znanosti. Jer kad bi sastavljač ovakovim neosnovanim zahtjevima udovoljio i po njima radio, onda bi takav stručar bio kod sastavka gospodarske osnove posvema suvišan, jer osnovu, koja se ne osniva na temeljnim načelima šumarske nauke, pa se ni inače neosvrće na postojeće propise, već samo na nerazložne zahtjeve ovlaštenika, može sastaviti i svaki laik, pa i sami ovlaštenici bez stručnjaka. I doista izgleda, kano da je sastavljač osnove za šumu zemljištne zajednice Draganić, u pogledu izbora načina sječe, toga temelja gospodarske osnove, slijedio diktat Draganičaka, jer ta gospodarska osnova, u koliko se tiče samoga temelja, ne ima na sebi ništa stručnjačkoga. Mirne daše i otvoreno izjavljujem, da je dosadanje šumsko gospodarenje, koje se osnivalo na neredovitom prebirnom sjeku, po mom sudu bilo ne prispodobivo bolje i razložnije, nego sadanje, koje se temelji na redovitom prebirnom sjeku. Po dosadanjem načinu gospodarenja vadila su se samo Stara, kržljava, trula i šuplja, dakle skroz manjičava stabla po |