DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 406 —
jako zaraženo lišće pako, ne samo da se dalje ne razvija, nego
ostaje kao bolestno na krošnji, koja uslied toga ni ne razvija


novo lišće.


Kad se je dakle medljika razvila na mladom lišću ciele
krošnje, imade stablo samo Vs, ´A ili ´A površine lišća, a i to
lišće nefunkcionira normalno, ili dapače vrlo slabo. Posliedice
takovog stanja t. j . ovog učinka medljike, vidimo na usahlim
hrasticima.


Ovom vrlo znatnom umanjenju površine lišća imademo
možda pripisati uništenje tolikih mladih gustih sastojina, dočim
su starije, inače zdrave sastojine, pod istim okolnostima manje
trpjele. Gusti mladici imadu razmjerno malenu krošnju, odnosno
i malenu površinu lišća, pa kad je ova jošte smanjena na četvrtinu,
a i ta četvrtina nije normalno funkcionirala, bilo je to
sve premalo za uzdržanje života u mladom stablu. 20-godišnja
stabalca pokazala su odmah s proljeća 1910, u svim dijelovima
potpuno mrtvilo, pa na jednom komadu takove branjevine, koji
smo za vrieme listanja dali posjeći, nije iz panjeva potjerala
nijedna mladica.


Tražio se fiziološki učinak razvite medljike na hrastovom
lišću u bilo kojem smjeru, uvjeke stoji opažena činjenica, da su
stabla, na kojima se je medljika na mladom listu bujno razvila
(iz posebnih uzroka), usahnula uslied učinka te gljivice, tim više,
što sve druge okolnosti, koje su uz ovu postajale, nisu jošte
nikada prouzročile u roku od njekoliko mjeseci posvemašnje
propadanje stabala.


Da radi toga ali ne treba zdvajati nad opstankom naših
hrastika, proizlazi iz iztaknutih okolnosti, koje su buđ povod,
bud preduvjet takovom učinku, te se s toga s ovima moramo
jošte posebno zabaviti.


IV.
Djelovanje medljike na hrastu nismo opažali, a niti opažanja
objelodanili rad toga da bilo s kime polemiziramo, već s toga,
što je nuždno, da se slična opažanja sabiru iz svih krajeva do