DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 6 <-- 6 --> PDF |
324 — Već nakon prvih deset goJiiia opazilo se je, da se moda pre na sanja četinjača na većinom ilovasto tlo imovne općine križevačke, nije mogla održati, jer rezultati tih čeških pokušaja nisu odgovarali svrsi, koju se je htjelo polučiti. Doživljena pak katastrofa podkornjacima 1902. i slijedećih godina u šumi Kozjaku, učinila je kraj svakoj pomisli dalnjeg uzgoja četinjača. U načelu propisuje gospodarstveni sustav imovne općine križevačke one vrsti drva, koje si je sama narav izabrala, te naravni oplodni način pomlađivanja, dok se umjetnom sjetvom i sadnjom imaju nadopuniti samo oni dijelovi sječne površine koji nisu naravnim načinom naplodjene. , Rekosmo, da je načelom uzet visoki uzgoj nu od toga je učinjena iznimka sa dva uredajna razreda (gosp. jedinice) a to je močvara Čret sa ophodnjom od .30 godina i šuma Meduvode preko IlovC: sa ophodnjom od 40 godina, te se uzgajaju kao niske šume Ophodnje visokih šuma uzete su kod hrasta sa 120 godina (iznimice 140) a kod bukve 100 godina (iznimice 80), — hrast i bukva su glavne vrsti drveća, iz kojih se sastoje šume imovne općine križevačke Etat je proračunan polak § 38. nap. B. od 1881. godine po modificiranoj formuli austrijske kameralne takse E = z X F + z = popriječni prirast gospodarstvene jedinice u dobi sječe. F = prema faktičnom obrasta reducirana površina gospodarstvene jedinice. NV - normalna zaliha, koju bi gospodarstvena jedinica morala imati, kad bi svi uvjeti dobnih razreda normalni bili. WV = tadašnja faktična drvna zaliha. n = ophodnja — odnosno broj godina, tečajem kojih se imade manjak zalihe drva popuniti ili možebitni višak zalihe potrošiti. |