DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 363 — Različite vijesti. Povjerenstvo za državni ispit, osposobljujući za samostalno vodjenje šumsicog gospodarstva. Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove imenovala je Vilima Tolga , kr. šumarskog nadsavjetnika, zamjenikom predsjednika, a kr. županijskog šumarskog nadzornika I. razr. Bogoslava Ko sovica, ispitnim povjerenikom za rečeni državni ispit Prinos zakladi za uzgoj djece šumar, činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zemljištna zajednica Gradište (kotar Požega, a šumarije u Kutjevu) je u glavnoj svojoj skupštini od 19. lipnja 1911. prigodom rasprave o prodaji 1446 hrastovih stabala, zaključila da se u dražbene uvjete uvrsti paragraf koji glasi: »Dostalac dužan je u zakladu za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatsko j i Slavonij i položiti O^",,, od dostalne svote, prigodom uplate dostalne svote, u smislu §. 12. dražbenih uvjeta«. Pošto je nade, da će se kod dražbe polučiti utržak od kojih 100.000 kruna, to će u gorespomenutu zakladu unići do 200 kruna. Ovaj liepi primjer iznašamo sa željom, da se i druge z z. u ovu z. z. ugledaju. Daj Bože! Gašo Vac. Šumarski ravnatelj za Bosnu i Hercegovinu. Još o Novoj godini razdijeljena je bosansko-hercegovačka šumska uprava na »šumarsku direkciju « i^ na »političko-administrativni šumarski odsjek«. Sefom direkcije imenovan je šumar, nadsavjetnik Hugo S c h m i d t, a političko-administrativnim šumarskim odsjekom upravlja šumar, savjetnik Valentin M i k 1 a u. Bivši pako šef bosan.-hercegovačkoga šumarstva, vladin savjetnik Mihael B u b e r 1, dodijeljen je kao šumar, konzulent šefu gospodarstvenoga (IV.) odjelenja zemaljske vlade. Posljedice priznanja ravnopravnosti zagrebačke šumarske akademije sa šumarsko-mjerničkim strukovnim tečajem kr. ug. rudarske i šumarske škole u Selmeczbanyi. Iz naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 17. srpnja t. g. broj 15 543, koju donašamo na drugom mjestu razabire se, da je zagrebačka šumarska akademija priznata i u Bosni i Hercegovini, te da su tamo priznati takodjer u Zagrebu položeni državni ispiti za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Prema tomu ne ima s jedne strane nikakovih zaprieka proti primanju apsolvenata zagrebačke šumarske akademije u bosansko-hercegovačku zemaljsku službu, kao niti proti tomu, da oni praktični državni šumarski ispit polažu u Zagrebu. Nu ne ima nadalje nikakove zaprieke ni proti tomu, da pripadnici Bosne i Hercegovine u buduće nebi polazili zagrebačku šumarsku akademiju. Takovom posjetu može se zagrebačka šumarska akademija tim više nadati, što je na njoj nastavni jezik hrvatski; nadalje što je jednim zaključkom bosansko-hercegovačkog sabora dano prvenstvo apsolventima zagrebačke šumarske akademije, te konačno što je spomenuti sabor zaključio, da će u tu svrhu davati stipendije. Sto se još napose naših domaćih sinova tiče, to je za nje uz ino, bio zapriekom polaska u bos -hercegovačku šumarsku službu, njemački uredovni jezik, nu i taj će čini se uskoro biti dokinut. Ne ima s toga nikakovih više zaprieka proti primanju naših sinova u spomenutu službu, a kako će Bosna i Hercegovina za reorganizaciju |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 46 <-- 46 --> PDF |
364 šumarstva trebati znatan broj akademski naobraženih šumara, to im predstoji i dobra budućnost, pak stoga se može samo preporučiti ustup u tu službu. Blljevište kod Sv. Mihovila nad Senjem. Iz toga biljevišta, koje se uzdržaje iz sretstava krajiške investicionalne zaklade, je u svrhu pošum- Ijenja po Nj. Pr. banu kraljevina Hrv. Slav. i Dalmacije g. 1910 bezplatno podijeljeno raznim oblastima, uredima i strankama, sliedeći broj biljka: 4godišnjeg crnog bora 6.000; 3-godišnjeg crnog: bora 649.000; 2-godišnjeg crnog bora 207.900; 6godišnje omorike 2.000; 4-godišnje omorike 1 200 ; 3-godišnje omorike 275.100 ; 4-godiSnjeg ariša 100 i 6-godišnjeg javora 500 komada. Nagrade za podignuće i uzgoj gajića na krasu. U ime tih nagrada je u godini 1910. iz zemaljskih sredstava raznim strankama isplaćena ukupna svota od 825 K. Pošumljenja na osnovu šumsko-gospodarstvenih osnova izvedenih u Hrvatskoj i Slavoniji u godini 1910. Tečajem godine valjalo je pošumiti od pošumljeno je o đ o pod § 14. zakona od pod §. 14. zakona 26. III. 1894. kojim od 26. III. 1894. 2 2 iD 1—1 se Cl redjuje stručna kojim se uređjuje upravaitđ. u šuma stručna uprava itđ. županije, municipij stojećih pod osou šuma, stojećih o >!0 bitim javn. nadzoa pod osob. javnim a -4J rom iim. općinama nadzorom i im. opć. 1« d u biv. vojnoj kra> u biv. vojnoj kra> jini spađajude n jini »padajuće a 3 "3 povrg me tat. jutara PM Županija liCko-krbavska „ mođruš.-rieCka „ zagrebačka . . „ varaždinska. . „ belov.-križevač. „ požežka . . , , virovitička . . „ sriemska . . . 149 47 40 271 — 789 500 19 — 716 4 — 341 — — 149 47 — 40 271 — 319 400 19 — 14 4 — _ „ 2bO — 37 283 — — — 529 53 — 42 — 4« 4 Im. općine: petrovarađ. brodska . . 1446 1424 — — 1376 1624 248 — novogradiška križevačka . gjurgjevaCka Slunj ska . . II. banska I. banska . 929 714 3777 73 — 572 — — — — _^., 438 290 3777 73 — 352 _ — — — — — — — .__ ~ — — — ogulinska otočka . . . 149 970 _ — — 149 323 - — — — Ukupno . 11910 1061 9519 268 1164 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 365 Iz društva gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije. Dana 29. lipnja t. g. održana je u Našicama pod predsjedanjem predsjednika g. Gjure pl, Ilic a glavna skupština ovoga društva. Zastupano je bilo više oblasti i zavoda. Skupštine se je neugodno dojmilo, što nije bio prisutan zastupnik visoke kr. zemaljske vlade, što je skupštinaru ravnatelju Selaku iz Okućana dalo povoda, da stavi u tom pogledu upit na predsjedatelja. Gosp. predsjedatelj je odgovorio, da su se odlučujući faktori privatno ispričali, da im nije moguće na skupštinu doći, prema čemu ne predleži možda kakovo omalovažavanje društva sa strane visoke vlade. — Sa strane upravnih oblastih bili su prisutni gg. predstojnik I. Mraović, kot pristav dr, Cesar i načelnik pl. Koščec. — Izvještaj o djelovanju kao i zaključni računi za godinu 1910. primljeni su nakon kratke rasprave jednoglasno na znanje, uz podjeljenje odrješnice upravnom odboru — Proračunska osnova sa izdacima u iznosu od 1720 K, sa primicima od 4659 K i sa cjelokupnim stanjem obveznica u iznosu od 9361 K 23 fil. jednoglasno je prihvaćen. — Ponovno su izabrani: predsjednikom Gj. pl. Tlić — Osijek, I potpredsjednikom Franjo Groge r — Našice, 11. potpredsjednikom Ivan Cefut a — Zagreb, odbornicima: prof. K. Ilibašić — Zagreb, šumar S. Kopf — Budimci, agr. Gj. M u a č e- vi ć — Osijek i tajnik dr. Franjo Polja k — Zagreb; u nadzorni odbor: J. Hefner — Đakovo. I. Zoričić — Božjakovina i D. A džija- Damaso v — Zagreb. — Nakon izbora razvila se je dulja razprava o radnom programu društva. Društveni tajnik M. V u k m i r izneo je o tom u ime upravnog odbora predlog, a u raspravi o njem učestvovali su m. 0. gg. Zoričić, Krišković, Czapek, pl. llić i S e 1 a k. Radni program, koji među ostalim sadržaje izdanje knjige «Statistika veleposjeda« i osnovanje potporne zaklade, iz koje će se siromašnijim članovima dijeliti potpore, prihvaćen je. Na predlog g. šumara Czape k a zaključeno je, da društvo mora razviti nastojanje, kako bi se sva javnost zainteresovala za pitanje uređenja pravnih i materijalnih odnošaja između službodavaca ter gospodarskih i šumarskih činovnika. Jedna od prvih zadaća našega sabora na polju socijalnog zakonodavstva valja da bude izdanje zakona o gospodarskom i šumarskom činovništvu, koji su danas bespravni. — Zaključeno je na predlog predsjedatelja pl. Ilica , da se naziv društva promijeni u »Hrvatsko zemaljsko društvo gospodarskih i šumarskih činovnika « — Poslije skupštine, koja je trajala oko 3 sata, predavao je g. kr. vladni gospodarski pristav I. Zoriči ć o poljsko-gospodarstvenim pecarama žeste sa narodno gospodarstvenog gledišta i to vrlo intesantnim načinom, a nakon njega govorio je društveni potpredsjednik šumarski nadzornik g. Franjo Groge r o lovnom zakonu. — Dan po skupštini bio je izlet svih skupštinara. Izletnici su najprije pregledali vlastelinski park, onda su se odvezli industrijalnom željeznicom do ribnjaka, odovud u tvornicu tanina i parnu pilanu Sušine-Gjugjenovac, a po tom u dolnjomotičinačku planinu Na ribnjacima i u planini bili su izletnici gosti Njegove Preuzvišenosti dra. Teodora grofa Pejacsevicha , a u Gjurgjenovcu gosti tvornice tanina sa gosp. ravnateljem W e i s o m na čelu — Za lijepi uspjeh skupštine i izleta ide zasluga g. F. Grog era, šumar, nadzornika u Našicama, |