DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 351 — Kako pokojnik nije osjećao prave ljubavi za vojnički stalež, nego ga je srce vuklo struci gospodarskoj i šumarskoj, to je napustio vojništvo i otišao u gospodarsku praksu na imanja kneza Odeskalchija u Srijemu, gdje je proveo dvije godine, a to se je u ono doba smatrala kao osobita preporuka za pitomce, koji su kanili pohadjati šumarsku školu u Križevcima, na koju je Basara tada otišao učiti šumarstvo. U Križevcima je šumarske nauke svršio sa dobrim uspjehom, i kako je raspisano bilo mjesto kot šumara u Klenku kod petrovaradinske imovne općine, kompetirao je i on, pa i dobio to mjesto, te u jesen god. 1882. preuzo upravu te šumarije. Tu se odma pokazalo, da je to njegovo pravo polje rada, pa je uz ljubav k struci, marljivost i razumijevanje stekao prijateljstvo i simpatije i pretpostavljenih i potčinjenih. Sjećamo se koliko je pohvalnih riječi o pokojniku rekao tadanji njegov šef, sada takodjer pokojni šumarnik Prokić. U znak priznanja bio je i nagradjen od imovne općine, a medju spisima pokojnikovim nalazi se i pismeno priznanje kr. zem. vlade za uspješno djelovanje. U to doba već su se imovne općine jačale i razvijale, samo je I. banska im. općina spavala. Upravitelji gosp. ureda mijenjali su se jedan za drugim, blagajna prazna, ni porez se nije mogao podmiriti, a o plaćama činovnika i lugara ni govora, vani do zla boga nesredjene prilike i t. d. Takove su prilike vladale i godine 1887., kada bude raspisano mjesto nadšumara i upravitelja gosp. ureda u Glini. Kompetirao je i Basara i dobio to mjesto. I zaista I. b. im općina nikada nije mogla naći boljega trudbenika od njega, upravo kao da je čekala na njega, da ju probudi i na noge podigne. Moramo pripomenuti, da I. b. i. općina nije dobila šume u većim kompleksima nego, ako se ne varamo u preko 70 komada, koji su kao otočići rasuti po cijeloj bivšoj pukovniji, a okruženi većinom kućama i selima. Kako nije bilo valjane uprave, usurpirali su pojedini Graničari svuda rubom šume, koliko je koji mogao i htjeo. Preuzev upravu, nastojao je Basara prije svega, da sazna što spada pod imov. općinu, što je usurpirano, tko je usurpirao i t. d. I saznav sve to, sastavio je sa usurpatorima ugovore. Potpis^m tih ugovora i uplatom njekoliko filira u ime najamnine, bilo je riješeno pitanje vlasništva. Sada je dao sve ugovore sudbeno otkazati, a bilo ih čitav tovar ! Tek sada je nastala velika borba, ali je u njoj Basara pobijedio! Nije se bojao pretnja, a nije se preplašio ni prazne blagajne; on je znao isposlovati, da mu je doznačivana uvijek potrebna svota za kulture, koje je on tako lijepo podigao. Radio je dan i noć i na vrat na nos samo da čim prije preuzete usurpacije zagaji. Cesto je znao sakupiti lugare i nasjeći ljeskovih šiba, pa ih je dao u zemlju kao mladice pozabadati, samo da tim dokaže, da izvršuje pravo vlasništva i da narod odvrati od ponovnog oranja i sijanja, sve dok nisu prispjele biljke ili sjeme za sadnju. Kao dokaze osobito velike radinosti i poduzetnosti navesti ćemo ovo. Trebalo je velike preuzete čistine žirom zasaditi i posijati- crnogoričnim sjemenom, a jer žira nije bilo, a nije bilo ni novaca da se na bavi, to je Basara na svoj kredit kupio za nekoliko stotina kruna žira i |