DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 350 — doioaćine: načelnik općine Draganić g. J. Vučlcović, predsjednik z. zaj. g. F. Rak i ostali odbornici. Svima tima, a naročito zem. zajednici Draganić, koja je izletnike obilno počastila jelom i pilom, neka budo od svih izletnika još jedanput izrečena najljepša hvala na srdačnom i pravom hrvatskom dočeku. B. Kosović. Osobne vijesti. Imenovanja Njegovo ces. i kr. apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem, danim u Bad-lschlu dne 6. kolovoza t, g premilostivo imenovati kr. šumarskoračunarskog nadsavjetnika i pretstojnika šum-računovodstva, Mirka Klokocević a u VI. plaćevni razred. Nadšumarom i upraviteljem šumskog ureda pl. općine Turopolje, sa sjedištem u Velikoj Gorici, imenovan je Josip Heckner , dosadanji kr. kotarski šumar I. razreda. Premještaji. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije premjestio Je iz službenih obzira kr. županijskog šumar, nadzornika II. razr. Vilima C m e 1 i k a, od kr. županijske oblasti u Gospiću kr. županijskoj oblasti u Zagrebu. Kr. ug. ministar za pol[odjelstvo premjestio je u interesu službe kr. šumarsko-inžinirske pristave Sandora Horvath a iz Mrkoplja u područje kr. šumarskog ureda na Sušaku; Teodora Budisavljevića iz Udbine u Kalje i kr. šumarskog inžinira Amadeusa Muntean u iz Kalja u Mrkopalj. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je : nadšumara Vjenceslava Potočnjak a kod gradiške imovne opčine, šumarnikom u VIII. činovnom razredu; kotarskog šumara Dragutina Hrad i 1 a kod iste imovne općine, nadšumarom u IX. činovnom razredu; kotarskog šumara Jov u Lazić a kod 2. banske imovne opčine, nadšumarom- procjeniteljem u IX. činovnom razredu, te Gedeona 0 g r i z o- v i ć a, nadšumarom u IX čin. razredu kod 1. banske imovne općine Umro. U Gospiću umro je Franjo D u m b o v i ć, umirovljeni kotarski šumar II. banske imovne općine u 44. godini. Pokojnik je dugo godina poboljevao, te je radi toga i bio tako rano umirovljen. Lahka mu zemlja i Slava mu 1 t Teodor Basara. U prošlom broju donjeU smo samo u kratko tužnu viest 0 smrti Teodora Basare, nadšumarnika i upravitelja gospod. ureda f. banske imovne općine, a sada ćemo obzirom na okolnost, što je pokojnik kao vrstan i osobito radin šumar zavriedio, da ga se opširnije sjetimo, donjeti kratak mu životopis i opis njegovoga zaslužnoga djelovanja. Pokojni Basara rodio se g. 1854. u Adaševcima u Srijemu. Svršiv osnovne škole, polazio je realku u Mitrovici, te je već tada bilo odlučeno, da se Teodor posveti vojniStvu Toga radi je bio pošao u kadetsku školu u Zagreb. Izišav kao narednik, bio je odredjen u Bosnu, a kašnje i u Srbiju, gdje su tada austr.-ug. časnici u svrhu izmjere zemlje, provadjali triangulaciju. Mnogo epizoda i doživljaja znao je pokojnik iz tog doba pripovijedati. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 351 — Kako pokojnik nije osjećao prave ljubavi za vojnički stalež, nego ga je srce vuklo struci gospodarskoj i šumarskoj, to je napustio vojništvo i otišao u gospodarsku praksu na imanja kneza Odeskalchija u Srijemu, gdje je proveo dvije godine, a to se je u ono doba smatrala kao osobita preporuka za pitomce, koji su kanili pohadjati šumarsku školu u Križevcima, na koju je Basara tada otišao učiti šumarstvo. U Križevcima je šumarske nauke svršio sa dobrim uspjehom, i kako je raspisano bilo mjesto kot šumara u Klenku kod petrovaradinske imovne općine, kompetirao je i on, pa i dobio to mjesto, te u jesen god. 1882. preuzo upravu te šumarije. Tu se odma pokazalo, da je to njegovo pravo polje rada, pa je uz ljubav k struci, marljivost i razumijevanje stekao prijateljstvo i simpatije i pretpostavljenih i potčinjenih. Sjećamo se koliko je pohvalnih riječi o pokojniku rekao tadanji njegov šef, sada takodjer pokojni šumarnik Prokić. U znak priznanja bio je i nagradjen od imovne općine, a medju spisima pokojnikovim nalazi se i pismeno priznanje kr. zem. vlade za uspješno djelovanje. U to doba već su se imovne općine jačale i razvijale, samo je I. banska im. općina spavala. Upravitelji gosp. ureda mijenjali su se jedan za drugim, blagajna prazna, ni porez se nije mogao podmiriti, a o plaćama činovnika i lugara ni govora, vani do zla boga nesredjene prilike i t. d. Takove su prilike vladale i godine 1887., kada bude raspisano mjesto nadšumara i upravitelja gosp. ureda u Glini. Kompetirao je i Basara i dobio to mjesto. I zaista I. b. im općina nikada nije mogla naći boljega trudbenika od njega, upravo kao da je čekala na njega, da ju probudi i na noge podigne. Moramo pripomenuti, da I. b. i. općina nije dobila šume u većim kompleksima nego, ako se ne varamo u preko 70 komada, koji su kao otočići rasuti po cijeloj bivšoj pukovniji, a okruženi većinom kućama i selima. Kako nije bilo valjane uprave, usurpirali su pojedini Graničari svuda rubom šume, koliko je koji mogao i htjeo. Preuzev upravu, nastojao je Basara prije svega, da sazna što spada pod imov. općinu, što je usurpirano, tko je usurpirao i t. d. I saznav sve to, sastavio je sa usurpatorima ugovore. Potpis^m tih ugovora i uplatom njekoliko filira u ime najamnine, bilo je riješeno pitanje vlasništva. Sada je dao sve ugovore sudbeno otkazati, a bilo ih čitav tovar ! Tek sada je nastala velika borba, ali je u njoj Basara pobijedio! Nije se bojao pretnja, a nije se preplašio ni prazne blagajne; on je znao isposlovati, da mu je doznačivana uvijek potrebna svota za kulture, koje je on tako lijepo podigao. Radio je dan i noć i na vrat na nos samo da čim prije preuzete usurpacije zagaji. Cesto je znao sakupiti lugare i nasjeći ljeskovih šiba, pa ih je dao u zemlju kao mladice pozabadati, samo da tim dokaže, da izvršuje pravo vlasništva i da narod odvrati od ponovnog oranja i sijanja, sve dok nisu prispjele biljke ili sjeme za sadnju. Kao dokaze osobito velike radinosti i poduzetnosti navesti ćemo ovo. Trebalo je velike preuzete čistine žirom zasaditi i posijati- crnogoričnim sjemenom, a jer žira nije bilo, a nije bilo ni novaca da se na bavi, to je Basara na svoj kredit kupio za nekoliko stotina kruna žira i |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 34 <-- 34 --> PDF |
352 — zasadio ga. Radi toga bio je pozvan po višem mjestu na odgovornost ali je tu sjajno dokazao, da se stvar nije dala odlagati jer bi narod ponovno sve usurpirao, i da se za ovakovu pravednu i za imovnu općinu korisnu investiciju mora naći novaca. I zaista bila mu je iz krajiške investicionalne zaklade doznačena svota, potrebna za isplatu sjemena, troškova sadnje i za podmirenje inih priekih potreba imov. općine. Koliki je bio posao oko tih kultura, predstaviti će si svaki, kad vidi, da je tih krčevina bilo oko 4 500 rali u raznim srazovima, a k tomu u jednom te istom srezu posvuda razbacanih. Danas narod blagoslivlje pokojnika i veli: kamo sreće, da je to sve odavna zagajeno i zasadjeno, danas bi imali već za pašu otvorene šume, a bi!o bi i ponešto sitnih drva! Osim toga zasadjeno je drvljem takvo zemljište, koje u pretežnoj svojoj površini nije niti prikladno za poljsko gospodarstvo i koje je narod krčeći sve dalje postepeno napuštao, tražeći boljeg i dubljeg tla. Žalostne posljedice takvog krčenja vide se sada, kod mnogih zemlj. zajednica, gdje su već nastale goljeti, opuzine i vododerine, za koje će biti potrebno mnogo fizičnog rada, a još više materijalnih žrtava. Tko se proveze željeznicom iz Capraga prema Karlovcu i baci pogled na okolinu u području I. banske imov. općine, moći će vidjeti razne kulture, taj trajni spomenik pok. Basare. Neprolaznih je zasluga stekao pokojnik i za lugarstvo, komu je bio neumorni učitelj, otac a ujedno i pravedan pretpostavljeni. Nadalje uložio je pokojnik veliki mar u pomladjenje starih ke stenovih sastojina time, što je u starim kestenicima zaveo štaparenje koje je dalo ne samo znatnog prihoda, nego su se na taj način i stare kestenove sastojine pomladile bez ikakvog troška. Površina takovih mladih kestenika iznosi već za sada preko 1000 rali, te se još sveudilj povećaje od godine do godine. Skrbeći i štedeći na svim stranama, pošlo je pokojniku samo njegovim neumornim zauzimanjem za rukom, da je imovna općina 1909 g. sagradila prikladnu kuću za urede i stan upraviteljev i time jednu prieku potrebu s vrata «i skinula. U odboru i zastupstvu imovne općine bila je njegova riječ uvijek uvažena, jer su svi bili uvjereni, da govori muž, koji stvar poznaje i koji nada sve ljubi istinu, te koji je imovnu općinu podigao, da se danas sama iz svojih prihoda uzdržaje. Basara je službovao kao nadšumar do pred pet godina, kada je imenovan šumarnikom, a u proljeću ove godine nadšumarnikom. No nije na zasluženom mjestu dugo djelovao, jer ga malo kašnje 26. svibnja t. g snadje smrt. Tkogod je Basaru poznavao, svako ga je štovao, a osobito je bio štovan od svojih sučinovnika Na sprovodu se tek vidilo, kakovo je štovanje uživao; svi staleži, sva inteligencija iz Gline i okoline, došla je da mu iskaže posljednju poštu. Došli su mu i drugovi stručnjaci iz okoline, a vidjeli smo i seljaka ratara, koji su došli, da se posljednji put oproste sa mužem, koji je za narod živio i za njegovo dobro radio. Basara je bio čovjek načitan, a nepokolebiv, kada je o kojoj stvari razmislio i uvjerenje stekao. |