DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 342 — Ogulin; Šnajder Luka, šum. vježbenik — Mitrovica; Stefović Josip, šum. vježbenik — Belovar; Tolg Vilim, kr. šum nadsavjetnik — Zagreb; Trotzer Dragatin, vlast, šumarnik — Zagreb; Ugrenović Aleksander, protustavnik — Petrinja; Ugrenović Aleksander dr., kr kot. šum. — Pakrac; Vasiljević Vladimir, kr šum. nadinžinir — Zagreb; Viđale Jaromir, šumarnik — Vinkovci; Vlatković Petar, kot. šumar — Blinja; Vučković Vaso dr., kr. kot. šumar — Samobor; Weiner Milan, kr. kot. šumar — Kutina; Zajc pl. Carmenlo, kr. šum. nadinžinir — Zagreb; Žegarac Pavle, kot. šumar — Mitrovica i Žibrat Milan, kr. kot, šumar — Virovitica. Ukupno 88 članova B. K. Izlet učestnika XXXV. glav. skupštine hrv.-slav. sum. društva u šumu „Draganički lug" zem. zaj. Draganić, dne 11. kolovoza 1911. Pošto se prošle godine, radi velike poplave, nije mogla održati ekskurzija Šumar, društva u šumu Draganički lug, odlučio je društveni upravljajući odbor, da se ta ekskurzija održi nakon ovogodišnje glavne skupštine. Zanimanje za tu ekskurziju bilo je znatno, te se je prijavio liep broj izletnika, valjda stoga, što su se htjeli na vlastite oči uvjeriti 0 probitcima „zasebnog, kod nas u praksi dosele neprovadjanog", a u notici u „Nar. Nov " od 28. rujna prošle godine, od nepoznatog pisca toli pohvaljenog načina, kojim g. kr. zem šumar, nadzornik V. Dojkovič kani urediti ovu šumu; kao valjda i stoga, što su bili zved- Ijivi saznati, kako spomenuti g. kao sastavljač gospodarstvene osnove za tu šumu, misli praktično provesti pomladbu prebornim sjekom uživane šume, a da isječena mjesta „ne zabra n i" od paše mnogobrojnog blaga, kako je on to stavio u izgled u svom predavanju o toj temi, koje je^držao nakon prošlogodišnje glavne skupštine (vidi listopadski broj Šum. lista od 1910.). Izletnici su prema programu krenuli dne 11. kolovoza t. g. jutarnjim vlakom do željez. postaje Draganid, gdje ih je u ime z. z. dočekao njezin predsjednik Rak i većina odbornika. Od tuda su svi zajedno krenuli u šumski predjel „Jelas", gdje je voditelj ekskurzije g. Dojković, koji rukovodi uredjajne radnje u šumi spomenute z. z, izletnicima ponajprije prikazao historijat z. z. Draganid i njezine šume, a zatim na temelju do sada sabranih podataka razvio načela, po kojima je nakanio sastaviti gospodarstvenu osnovu za Draganički lug. Po njegovom mnienju potiču ponosni Draganičaki od Kresa, Kupiše i Raka, koji su prema povjestnom pričanju spasili kralja Belu IV. i za to svoje junaštvo dobili povelju i jedan dio sadanjeg Draganićkog luga. Ostali dielovi šume pripali su z. zajednici od gospoštije Draganid, a njeki su postali stapanjem od više zaselaka đraganičkih i njihovoga posebnoga imetka u jednu cjelinu. Današnji Draganički lug mjeri 5631 12 kat. jutara, te će se prema gosp. osnovi razdieliti u tri medjusobno naravnim medjama |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 343 — razmedjene gospodarstvene jedinice i to: I. Visoka sa 2806´3 k, jutara, II. Sušje sa 2114´48 kat. jutara i III. Jelas sa 710´4 k. jutara. Sve tri gosp. jedinice razdjeljene su u odjele sa medjusobno okomito se sjekućim prosjekama, od kojih jedne teku smjerom od sjeverozapada prema jugoistoku, a druge od sjeveroistoka prema jugozapadu. Tako nastali odjeli imaju svaki oko 100 jut. površine. Tlo je u Draganičkom lugu kao stvoreno za uzgoj hrasta, jedino mjestimično smetaju njegovom bujnom uspjevanju mnogobrojna čretišta, koja se ali u novije doba ođvođnjivaju. Šuma je do sada uživana neurednim prebornim sjekom, te je svaki ovlaštenik iz šume dobivao toliko gradje i ogrieva, koliko je trebao. Prije njekoliko godina unovčeno je veleprodajom hrašća za kojih 160.000 K. Od toga utrška plaćen je prinos z. zajednice za izvedene regulacije kroz šumu protičućih potoka, zatim je jedan dio upotrieb Ijen za pokriće ovlašteničkih dugova na javnim daćama, i konačno je jedan dio razposudjivan ovlaštenicima uz kamate. Žitelji draganićki su u pravom smislu rieči stočari, a ne poljodjelci, jer oni drže oko 3400 komada goveda, 800 konja i 4000 ko mada svinja, koje blago danju i noću po šumi takorekuć bez nadzora pase i ruje. Ciela šuma je puna pastirskih stanova i torova, ali blago, naročito svinje, rietko kada noćivaju u tim torovima, nego većim dielom po šumi, tako da se više puta u jutro ni nezna gdje jesu. Kako selo Draganić, osim razmjerno malenog komadića pašnjaka, nema za to mnogobrojno blago, osim šume drugoga izpasišta, to su oni uvjek do sada cijelo šumsko gospodarstvo u svojoj zajedničkoj šumi prilagodjivali više pašarenju blaga, nego li odgajanju šume za gradju i ogriev. Za njihovih 80 sesija sa 560 ognjišta, bilo je do sada drva dosta i iz ovakove šume, kakova je sada, a na prodaju stabala za stvaranje glavnice nisu nikad ni mislili, osim kad im je baš trebalo namaknuti trošak za regulaciju potoka, ili za podmirenje ine koje veće zajedničke potrebe. Odkada je pako zakonom propisano, da sve zemljištne zajednice u zemlji, moraju sa svojim šumama i drvljem obraslim pašnjacima gospodariti na temelju stručnjački sastavljene gospodarstvene osnove, pokušalo se je i ovlaštenike z. z. Draganić sklonuti na to, da za svoju šumu Draganićki lug dadu po stručnjaku sastaviti gospodarstvenu osnovu. To nastojanje ali bilo je kroz dugo godina uzaludno. Pokušalo se je takođjer sklonuti ih i na to, da odiele šumu od pašnjaka, te da kojih 2-3000 jutara šume bliže sela izluče za pašnjak, a ostalo da ostane za šumu, nu ni na to nisu htjeli pristati, jer „stoje odlučno na stanovištu, da ne dadu u šumi praviti b ranj evina". Buduć upravne oblasti nisu htjele silom provadjati uredjenje te šume, akoprem je za to već sve spremljeno bilo, to je kr. županijska oblast u Zagrebu, u svrhu da se još jednom pokuša to pitanje riešiti mirnim načinom, g. 1908. izaslala na lice mjesta kr. žup. tajnika g. Labaša i g. V. Dojkovića kao tadanjeg žup. nadzornika, te su njih dvo |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 344 jica ovlaštenike umirili i s njima se sporazumili, da će se šuma po njihovoj želji urediti i da oni ne će u radu smetati one ćinovnike, koji će taj posao provadjati i to pod rukovodjenjem g. Dojkovića. Iz dalnjega razlaganja g. Dojkovića razabrali smo, da on nije u šumu došao sa izvjesnom namjerom, da ju po ovoj ili onoj metodi uredi, nego da je ta misao imala tek u njemu, tečajem samoga rada sazoriti. Stoga je nakon što su bili označeni prosjeci, nastojao da dobije što točniju sliku cijele šume, te je u tu svrhu dao sva u šumi se nalazeća stabla u prsnoj visini promjerkom izmjeriti i po odjelima i gosp. jedinicama razvrstati u debljinske razrede od 10—-10 cm. To izbrajanje i razvrstavanje trajalo je 148 dana sa 2 zatesivača, 2 promjerkaša i 1 nadlugarom dnevno, od kojih je svaki imao 3 K na dan, što za svu petoricu kroz 148 dana čini 2220 K. Da li su tomu izbrajanju prisustvovali i odbornici z. zaj. i zato plaćeni bili, te koliki trošak za to izbrajanje otpada na samoga uredjivača, nije g. predavač spomenuo. Nuzgredno je samo primjetio, da su ovlaštenici spočetka s nepouzdanjem pratili prosjecanje prosjeka i promjerbu stabala, jer su se bojali, da će se stabla prodati i da će im vlada novac oduzeti. Nu kada su po vremenu uvidili, da o tom nema ni govora, tada da su se sasvim primirili. Izbrajanjem hrastovih stabala ustanovljeno je, da tihstabala ima : Prs. prm. od cm: 10-20 21 30 31 - 40 41—50 61 60 61—70 71 80 81-90 90Jedin. I : 57205 2725.5 21201 26107 22603 11514 3966 879 r.74 „ II. 496.^1 13912 7605 85(9 10430 8001 3657 1553 144!) . III: 37C34 9 62 11575 10509 4830 1915 1034 763 75.i Ukupno: 143890 5 829 4028! 45125 37863 21430 8657 3195 2775 ili sveukupno u L: 171.304 kom. od kojih ima nad 60 cm 10 933 kom. „ II : 10.5.067 „ „ „ „ , „ - 14.660 „ „ III : 78.074 „ „ „ „ „ „ „ 4.464 „ U cijeloj šumi : 354.445 „ „ „ „ „ „ „ 36.057 „ Na temelju ovog rezultata odlučio se je g. Dojković za uredn prebirni sjek Spočetka je mislio zavesti ophodnjicu od 40 godina, te ovlaštenicima doznačivati stabla počam od 56 cm. prsnog promjera, jer da ta debljina daje za ovlašteničke potrebe najpodesniju gradju Kasnije ali da se je na temelju istraživanja prirasta u debljini odlučio za ophodnjicu od 22 godine i da će se imati sječi stabla nad 60 cm prs. promjera. Ophodnjica od 22 godine ustanovljena je na temelju toga, što stabla u Draganičkom lugu iz jednog debljinskog razreda u drugi, a naročito iz debljinskog razreda 50-60 cm urašćuju u deblj. razreda od 60—70 cm poprečno za 22 godine. Pošto će se u prvoj ophodnjici posjeći sva stabla nad 60 cm, užiti će se godišnje 36.057 : 22 = 1639 stabala, u drugoj će se ophodnjici užiti stabla sadanjeg 50—60 cm deb. razreda t. j . 37.863 komada, a u trećoj ona sadanjeg 40—50 cm deb. razreda sa 45.126 komada itd. G. predavač je naglasio, da je pokušao etat ustanoviti i pomocju istraživanja funkcija prirasta, te da mu se dobiveni godišnji etat izražen u kub. metrima sa spomenutim etatom po broju stabala približno slaže. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 345 — Definitivni račun o etatu, prirastu i t. d. biti će sastavljen tek onda, kad budu snimljene pokusne plohe u cijeloj šumi, koji posao da je djelomice već proveden, a u koliko nije, provadja se i nastavit će se, dok se ne dovrši. Spomenuti etat od godišnjih 1.639 stabala neće sadanji ovlaštenici u prvoj ophodnjici postepeno uživati, nego samo 1 457 stabala godišnje, buduć će se 4.000 stabala kao predhvat na redovitom užitku, morati prodati za namaknuće troškova za regulacije potoka i navlastito za izvadjanje kultura. Pomladjivanje izsječom stabala nastalih plešina, ne će se radi po šumi rujućih svinja, izvesti žirom, nego jednogodišnjim hrastovim, grabovim i jasenovim biljkama. Nasađjene plešine izgledati će kao po cijeloj šumi razštrkani „vrtići". Ovo uredjenje ima po navodu g predavača prelazai karakter, te će se možda već nakon 2 ili 3 ophodnjice moći preći na uredjenje šume po metodi ,Sastojinskog gospodarenja" (Bestandes\ virtschaft). Time smo u kratko, i sasvim objektivno prikazali razlaganja i tumačenja g. Dojko vica, a naročito način, na koji on smjera urediti šnmu z z, Draganić. Da nam ali izvješće bude potpuno, moramo još spomenuti, da je g. Dojković tečajem svoga predavanja više puta naglasio, da se uredjivač sume, u pogledu samoga uredjenja, mora pokoravati željama i volji šumovlastnika, ter da prigodom uredjenja mora uzeti naročito obzir na osebujni način življenja i posebne gospodarstvene prilike ovlaštenika. Isto tako naglasivao je: „da .se svaki uredjivač šuma mora bezuvjetno držati naputka izdanoga za uredjenje šuma, ako žeU da mu uredjajni elaborat ne bude po nad ležnoj oblasti zabačen". Spomenuti nam je i to, da su izletnici iz razgovora sa prisutnim odbornicima z.z. sasvim jasno razabrali, da su koli oni, toli i svi ostali ovlaštenici zem. zajednice potpuno uvjereni, da u šumi neće biti branjevina. Pošto je to i sam g. Dojković ustvrdio u svom pre davanju poslije lanjske glavne skupštine — vidi o tomu navod uŠumar, listu str. 388 od g 1910., koji navod po g. Dojkoviću nije oprovrgnut, — to će biti da im je on to sSum obećao Konačno nam je prije, nego predjemo na kritiku spomenutih temeljnih uredjajnih načela za draganičku šumu, spomenuti, da šuma Drag. lug, kakova je sada, nema izgled preborne šume, u kojoj bi svi debljinski razredi medjusobno bili pomiešani. nego je to po svome izgleda t. zv. šuma „žiro vnj ača", kakove obično nalazimo u krajevima, gdje se drži i u žir ugoni puno svinja, a veliki dio mogao bi se punim pravom nazvati i šumski pašnjak obrašten starim kvrgastim i granatim stablima. Glavni dio šume sačinjavaju stabla od 40—60 cm. prsnog promjera. Što je deblje, to je valjda usljed u mladosti zadobivenih ozleda, šuplje i trulo, a tanje stabalje nalazi se po rubovima šume i na lošijoj stojbini Pravoga bujnoga hrastovoga pomladka niti nema, niti ga može biti, jer sav žir pojedu svinje, a u koliko bi i odrasla koja biljka, to ju satare i ogrize blago. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 28 <-- 28 --> PDF |
-- 346 — Kakav utisak je na izletnike učinilo predavanje g. Dojkovića, nije težko pogoditi, pogotovo ako se uvaži, da je u tom predavanju manjkalo „ono znamenito" što bi imalo prikazati prednosti te metode pred drugima, po uvaženim stručnim piscima a i praktičarima prokušanim i usvojenim metodama uredjenja, a po gotovo je izostalo iz predavanja obrazloženje o pomladbi Drag. luga ,bez branje vina" Moramo priznati, da bi u onom slučaju, kada bi potonji način pomladbe bio u opće moguć, u šumarstvu nastao i morao nastati cieli preokret. Šumovlastnici bez razlike kategorija, bi obzirom na to, što bi im kod takove pomladbe šuma ipak ostala širom otvorena za pašu, dozvoljavali šumarima da kultiviraju gdje i koliko god hoće. Šumske štete pako, ta rakrana našega naroda, spale bi od tog časa za dobru trećinu, jer ih je sjegurno V» nastala usljed nedozvoljene paše blaga u zabranjenim djelovima šuma. G. predavač je s toga od raznih izletnika bio ponovno umoljen, da razjasni, kako će biti mogude te „vrtiće" sačuvati od rovanja svinja i ogrizavanja i potrice od blaga, kada to blago po njegovomi vlastitom priznanju, cieli dan icielu noć bez nadzora po šumi pase i ruje. Gosp. predavač je na to jasno izjavio: „da će se ti vrtići plotom ili inim načinom, svaki za sebe ograditi na trošak zem. zajednice, a ne bude li to z. zaj. htjela, da će biti dužnost nadzornih oblasti to ogradjivanje makar i silom provesti! Ovlaštenici će, rekao je nadalje, uslied toga uvidjeti, da je to ogradjivanje za njih teret, te će se možebiti već za 2—3—8 godina moći preći na uredjenje ove šume po metodi »Sastoj. gospodarenja". Dakle u šumi neće biti branjevina nego samo „ogradje nih prostora". I to je servirano hrv.-slav. šumar, društvu na njegovom izletu nakon svega naprvo rečenoga, a naročito nakon toga, što je obrazloženo, da se neće saditi žir nego biljke, jer da bi žir svinje izrovale, a po tomu dakako i požderale. Po tomu još uviek ne znamo, hoće li u te vrtiće smjeti zalaziti blago ili neće. Ako će u nje smjeti svinje zalaziti, tada po našem sudu nebi trebalo vrtiće ni ogradjivati, a ako neće zalaziti, onda se je sa daleko manjim tro.škom mogao u njima zasijati žir, a ne biljke. Ne će li blago pojesti i zgaziti biljke kada zalazi u ogradjene vrtiće, tada ih neće pojesti ni satrti ni u neogradjenim prostorima, te bi se u tom slučaju mogle biljke zasaditi bez ogradjivanja. U kratko rečeno, g. predavaču nije niti najmanje uspjelo da izletnicima prikaže način pomladbe bez branjevina, nego naprotiv predočio im je način, po kojemu će obzirom na nisku ophodnjicu od 22 godine, biti skoro cijela šuma puna puncata branjevina. Koje su namjere vodile g predavača, da je od hrv.-slav. šum. društva htio dobiti sankciju za ta njegova, medjusobno se upravo izključujuća i protuslovna prikazivanja i dokazivanja, jest skroz na skroz nerazumljivo. Jedino ako je g. D. rieč „vrtići", u mjesto ovlaštenicima tol zazorne rieči „branjevina", upotriebio iz stanovitih, nama lahko dokučivih razloga, tada bi to bilo shvatljivo i mi bi mu to mogli donjekle i odobriti, nu tada je o pravom značenju te rieči trebalo upu |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 347 — titi lanjske i ovogodišnje učestnike njegovoga predavanja odmah spočetka, a ne najprije im dokazivati ispravnost i temeljitost njeke nemoguće metode pomladjivanja bez branjevina, a kada se to nikako nije moglo dokazati, tada tek priznati, da će branjevina biti na pretek Pošto dakle nema i nemože biti kultiviranja bez branjevina, dakle nema ni prednostih, koje bi time za šumovlastnika iz kulti viranja bez branjevina nastati mogle, to se sa stručnjačkog gledišta mora ne samo š toga, nego i sa šumsko-uzgojnih i fina-ncijalnih razloga zabaciti način, kojim se namjerava urediti Drag. lug, a to tim većma, što taj način ne odgovara niti običajnom načinu življenja draganićkih žitelja; radi kojeg načina je to zasebno uredjenje imalo upravo zavedeno biti. Sravnimo li pako cieli elaborat sa propisima našega naputka za sastav gosp. osnova, onda se on mora i po nazoru samoga predavača osuditi, jer on nije niti najmanje s naputkom u skladu. Već sama ta okolnost, da če godišnje biti poprečno izsječeno 1640 stabala i da će svaka tako nastala plešina morati biti pomladjena i ogradjena, govori proti predloženom načinu uredjenja. Ukupna godimice zasadit se i maj uda površina svih tih vrtića odgovarat će površini god.sječine, izračunate iz starosti sječivih stabala od 60—70 cm. deb., koja prema računu g. predavača iznaša oko 132—1,54, ili popriečno i45 god. Od 5630 jut. odpalo bi prema tomu na kulturu godišnje 40 jut, ili 64.000 " . Opseg toga u obliku četvorine omedjenoga prostora iznašao bi okruglo 1000 tekućih hvati. Razdieli li se ta površina na 16-10 vrtića, to će svaki vrtić imati površinu od 40[]]" sa obodom od 24 tekuća hvata, ili ukupno 1640X24 = 39360 tekućih hvati t. j. 40 putaviše, nego da je branjevina u jednomkomadu. Neka jedan tekući hvat ograde stoji samo 20 filira, to će ograda gornje branjevine, bude li u jednom komadu, stojati 200 kruna, a bude li na vrtiće razdjeljena, stojati će 200X^^=8000 kruna godišnje! Dok u toj šumi zasadjena stabalca do sječe dorastu t j . kroz 146 godina, potrošilo bi se za ograđjivanje svake jednogodišnje sječine, kada bi ona bila sva u jednom komadu, računajuć 473 ^^´ mate na kamate, najviše 1,469.000 K, a ako ona bude razdijeljena u vrtiće, tada četrdeset puta toliko t. j . 58,760.000 K, Uvaži li se k tomu još i to, da se svaki vrtić upravo mora svaki za sebe ograditi, dočim da se pri ogradjivanju godišnjih sječina u jednom komadu, nastavljajuć jednu do druge, uštedi na ogradjivanju barem jedne ili dviju stranica, onda ta razlika izmedju jednih i drugih troškova postaje još veća. Prosudimo li taj način kultiviranja sa šumsko uzgojnog i trgovačkog gledišta, to moramo doći do zaključka, da će z. zaj. silno štetovati na vriednosti stabala. Podržavanjem preborne šume postati će stabla krošnjata, kvrgava i kratkih merkantilnih dužina, dočim bi u sklopu odgojena stabla bila čista, valjkasta i odugačkoga debla, a po tome i daleko vrednija. Sve i onda, kada radi obrane biljka proti blagu, ne bi trebalo vrtiće ogradjivati, nebi sa financijalnoga gledišta bilo vriedno iste u razštrkanim vrtićima odgajati, jer ako ih blago ne će obgristi i satrti |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 30 <-- 30 --> PDF |
348 u vrtidima, nebi ih satrlo ni obgrizlo ni da su u jednom komadu na okupu, ali zato bi na okupu odgojena dala daleko vriedniju i skupo cjeniju gradju. Način pako življenja draganičkih ovlaštenika, koliko smo vidjeli, zahtjeva slobodu u kretanju po cijeloj šumi, ili tako zvani komoditet. Izgubi li se koji komad blaga, ili legne li čoporić svinja iza koje Ograde vrtića, tko će ga naći, a tko će tek neposlušno blažće ili svinjče izmedju mnogobrojnih vrtića (bit će ih nakon 20 godina 32.800 komada.) biti kadar k toru pritjerati, a kohko će muke imati lugar dok u svaki vrtić zaviri da vidi, ne ima li u njemu blaga? Zar po svemu tomu ne bi za draganićke ovlaštenike bilo udobnije i koristuije, a za lugara lakše, da je branjevina u jednom komadu. Sadanja rietka šuma, a takova će biti i kasnija prieborna, sa svojim vlažnim i snažnim tlom dopušta, da kojekakova travurina raste, jer ta trava ima za svoj rast potrebnoga svietla u izobilju. U gustoj šumi, kakova bi nastala odgajanjem stabala u skupu, iznikla bi samo fina, za hranu blaga pogodna trava. Sravnimo li izvode g, predavača sa našim naputkom za sastav gospod. osnova naići ćemo opet na same protivštine izmedju temeljnih principa istoga i izmedju principa g. Dojkovića. Pogotovo se po njemu istaknuti principi ne dadu dovesti u sklad sa zakonima i propisima 0 uredjenju zem. zajednica Glavni postulat zakona o u. z. z. jest, da zemljištna zajednica mora sa svojim imetkom gospodariti prema trajnoj koristi zajednice, a nadzorne oblasti dužne su bditi nad tim, da se te zakonske ustanove takodjer i vrše. Kako će dakle nadzorne oblasti moći dozvoliti, da z. z. Draganić u roku od jedne ophodnje izda 58 milijuna kruna za same ograde, kada bi ona to mogla obaviti sa najviše poldrug milijuna kruna; kako će ona nadalje moći dozvoliti, da se za sadnju hrastovih biljka izdadu milijuni, kada bi opadajući žir mogao sječine tako rekuć bezplatno nasijati; a kako ee tek dozvoliti, da se u mjesto liepih i vriednib stalšala, uzgajaju granata stabla od razmjerno neznatne vriednosti; te koja će oblast uzeti na sebe odgovornost za silni gubitak, koji će nastati kršenjem mladika i plotova po posječenom hrašćuV Prema naputku za sastav gosp. osnova, a i prema temeljnojzamisli o uživanju dohodaka z zajednica, moraju se šume zemljišnih zajednica uživati potrajno i to u koliko je moguće, strogo godišnje potrajno, a ovdje sastavljač osnove ne pazi na potrajnost užitaka ni po broju stabala, ni po kvantiteti, ni kvaliteti drva. Kad već nije iztraživano koliko ovlaštenici z. z. Draganić trebaju gradje i ogrieva za svoje kućne potrebe, te kad nije prema tomu jedan dio šume izlučen i za njega odabran u tu svrhu najprikladniji način uredjenja, a za ostali dio prema načelima moderne šumske nauke, koji se ne protive ni smislu zakona i propisa valjanih za gospodarenje sa imetkom z. z., uvedena odgovarajuća financijalna ophodnja, te kada je već izabran najprimitivniji način uredjenja (koji se inače rabi samo za šume, kod kojih se na dohodak računa samo onda, ako ga ima), tada se je Ijroj na godišnju sječu za potrajnu podmirbu ovla |
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 349 šteničkih prava odpadajućJh stabala mogao ustanoviti tako, da se bav u šumi nalazeći se broj stabala (odbiv dakako stanoviti postotak na razne štete), podieli sa po priličnom ophodnjom od 145 godina. Rezultat bi bio isti, a z. z. bi uštedila veći dio troškova za sastav gosp. osnove, koji su proračunati na znatan iznos od 13.000 kruna. Uvaži li se još konačno, da je sa stručnog gledišta upravo absurdno, da se nakon potpunog izbrajanja i mjerenja svih stabala promjerkom u svim odjelima, još dalje polažu i snimaju njekakve pokusne plohe, kako se to sada faktično čini, tada držimo da smo dovoljno ilustrirali taj zasebni, kod nas još ne provadjani nači n uredjenja šuma, akoprem bi se o tomu zasebnom načinu dalo još puno toga, ali žalibože samo nepovoljnoga reći. Izletnici su u gornjem smislu stavljali mnogobrojna pitanja i prigovore, dok g predavač nije na koncu izjavio, da i on sam kao stručnjak taj način uredjenja „osudjuje i da ga apsolutno ne odobrava", nu da ga je upotrebio samo zato, jer to ovlaštenici z. z. Draganić žele. Neznamo kako će sama osnova izgledati kada bude gotova, kao ni to, kada će radi polaganja nepotrebnih pokusnih ploha, gotova biti, nu svakako bi preporučili g. sastavljaču, da iz historijata 0 postanku z. z. Draganić izpusti pripoviest o Krešu, Kupiši i Raku, jer su historičari već odavna utvrdili, da je ta pripoviest izmišljena i da su mnoge, na temelju te pripoviesti sačinjene povelje, apokrifne. Možda će biti dobro da se izpusti iz pregovora i tvrdnja gosp. uredjivača, da je išao na posao uredjenja „bez da se je unaprvo odlučio za koju od uredjajnjih metoda´ i to jedno stoga, što je tu krilaticu uvrstio uvaženi nredjivač Hufnaglu svoju knjigu ,Pracktische Forsteinrichtung" tek ove godine, dakle dvie i pol godine poslie, nego što je g. Dojković svoju osnovu započeo raditi, te bi po tom moglo izgledati, kao da ju je Hufnagl pozajmio od g. Dojkovića ; drugo pako bilo bi ju dobro izpustiti i stoga, što je g. Dojković kao stručnjak već unaprvo morao znati, da se po do danas poznatima metodama uredjenja šuma, neđa šuma u koju blago zalazi, urediti »bez br an je V in a", a po tom da je imao već odredjeni smjer, kojim je imao ići: svoju vlastitu, zasebnu, kod nas još ne provadjanu metodu uredjenja. A tko će tu osnovu provadjati i sa ovlaštenicima se natezati. Tko drugi nego i onako sa svih strana napadani kr. kot. šumar. Neznam hoće li mu koji od kolega biti zavidan?! Cieli izlet se je inače veoma liepo svršio. Oko 2 sata po podne sjeli Ru umorni izletnici za pune stolove, koje su svojom prisutnošću ukrasile milostiva gdja. draganičkog vlastelina g. pl. Pompera, njegova milovidna gospodjica kćerka i njezina prijateljica, a počastili su ih svojim posjetom i vlastelin g. pl. Pomper, zatim kr. kot. predstojnik dr. Tomo pl. Matanić, te gg mjestni učitelj, kapelan i blagajnik. Zdravica i pjevanja bilo je na pretek, a da bude svatko zadovoljan u .svakom pogledu, skrbili su se neumorno vriedni kuće |