DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 332 — Nebrojeno takovih slučajeva mogli bi iznijeti, dapače možemo ustvrditi da ne ima sječine, koja se u zabranu stavlja, a da nebi zapreka bilo, bud sa koje strane. Narod želi imati drva u izobilju zahtjeva od uprave imovne općine, da na nemogući način namiri njihove potrebe drva. al se svim mogućim sretstvima služi, da svakom kultiviranju šuma stane na put. Karakteristično je svakako za naše odnošaje, da je iz kruga zastupnika imovne općine (dakle pravoužitnika), iznesen u sjednici zastupstva od 20. svibnja 1908. pod točkom ll-a/2. naročiti predlog: »da se sve u području imovne općine križevačke ležeće nepošumljene šumske čistine i površine, u što kraćem vremenu šumskoj kulturi privedu, kako bi iste drvom obrasle«. Na taj predlog zastupstvo je stvorilo jednoglasan zaključak: »da se prema predlogu sve nepošumljene površine i pašnjaci (čistine) postepeno u okviru gospodarstvene osnove šumom zasade«. Taj zaključak odobren je po kr. zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove naredbom od 28. travnja 1909. broj 30153. Uza sve to ne daju se opisati potežkoće koje se postavljaju upravi imovne općine Križevačke proti pomladenju površina isječena sadnjom ili sjetvom. Momentana korist, koju bi pravoužitnik želio da crpi iz posječene šume, pasući blago u nabujaloj travi, zaslijepljuje ga. Ne misli na štetu, koju si time čini općenito gubitkom na zakašnjenom vremenu za šumsku kulturu i na izgubljenom prirastu, te onu, što se je time iz pitomog jakog tla, stvorilo podivljalo, trnjem i bujadi puno zemljište, te konačno, da se marva na takovoj paši slabo hrani i da gospodar seljak gubi zlatno đubre za gnojenje svojih polja. Narod sam na svojem (kao član imovne općine križevačke) nanaša sebi štetu a upravi nepotrebnu borbu, da provede ono zašto je postavljena po istom onom, koji ju priječi, da mu sa ljubavi prema naravi i narodu učini i poradi za njegov ekonomski napredak. Ne smijemo da malakšemo, kaošto nismo ni do danas u toj borbi malaksali, ma da nam rijetko kada bude priznat rad, bilo s koje strane. |