DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 331 — nemalim trudom i marom. Nemislimo se ovdje hvalisati sa uspjeha i rada, al mislimo istaci veselje, koje nas obuzima kao šumarske zvaničnike, zašavši u uspjele kulture, mlade hrastike, bukvike i grabike, osjećajući, da smo proučavajući svesilu prirode, te bit i narav pojedinih vrsti drveća priredili koljevku embriju, da može iz njega postati budući zdravi individuum u korist gospodujućem stvoru — čovjeku, ponajpače pravoužitniku budućih generacija. Ne ima studije do li naravi, za onoga, koji se je tome posvetio. Proučavajući tlo kao bazu, klimu kao prostor u kom se kreće (raste), a fiziologiju kao unutarnju silu žive prirode, čovjek stečenim iskustvom tuđim i svojim, dolazi u borbu za eksistenciju do uspjeha, da može održati izabranu vrst i da poluči svrhu, koju si je kao ekonom naroda zadao, radeći na zemljištu većine naroda svoga kraja. Ne malo borbe stoje ti uspjesi, a da ih bolje ilustriramo, iznašamo primjera radi slijedeći slučaj : Već u prošlom deceniju imao se je dio šume Bolč Velika u površini od 160´85 rali, kulturi privest´, a gojitbenom osnovom odobrenom po kr. zem. vladi za godinu 1907./1908 bijaše propisana ponovno provedba te kulture. Uza sve to ostade još i danas ta površina nekultivirana, a razlog su tome molbe i pritužbe okolišnih pravoužitnika, kojima vapiju za pašom ma da im je na dohvat do 1240 rali otvorene šume (Bolčanski Lug). Drvosječnom osnovom za g. 1906./1907. dospjela je šuma Tuk Velika k sječi te je kao takova i posječena, a gojitbenom godišnjom osnovom za 1905.^1906. odobrenom također po kr. zemaljskoj vladi, imalo se je tlo prirediti za buduću kulturu hrasta, predavši tu površinu na par godina poljskom gospodarenju. I tu se je mislilo na običajne zaprieke i molbe sebaka, pak nije cijela sječina privedena kulturi, nego jedan dio ostavljen za pašu. Prema tome dano je u zakup samo 140 rali, a za pašu je ostavljeno preko 150 rali. Usprkos tomu tražila su okolišna sela, da se zakup razriješi i njima za pašu ostavi čitava površina. |