DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1911 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 285 —


kosa. Obavljena je razudba želudaca svih ptica i rezultat je
objelodanjen u obliku opsežne studije o istoj stvari. Hrana te
ptice sastojala je većinom (927o) iz sitnih životinjica iz roda
Crustacea; od Insecta: Phryganidae, Perlidae, Ephemeridae,
Libellulidae, nekih Rhynehota itd. — među kojima se nalaze i
takove životinjice, koje su štetne po riblju ikru ili
mlade ribice.


Tek 8T hrane bila je riblja hrana, ali i to većinom od ne*
znatnih ili škodljivih ili grabežljivih (Cottus gobio) vrsti. Analizom
sastava želuca ustanovilo se, da taj nije kao u ptica, koje se
hrane ribom, nego koje se hrane tvrdom teško probavljivom
hranom, a to su spomenuti kukci s tvrdim neprobavljivim chitinom.
To potvrđuje i množina pijeska u želucu. A i sastav
kljuna nipošto ne sliči kljunu ptica, što se ribom hrane.


Iza svega toga dolazi se do zaključka, da se Cinclus
cinclus L. ne može smatrati škodljivom pticom. Ako i ugrabi
kadkog koju ribu, tim učinjena šteta naknađuje se korišću što
tamani škodljive kukce. Zato se preporuča zaštiti kao korisn a
ptica , što je i određeno min. naredbom br. 19.384—1904.


U 1900. godištu ljetopisa objelodanjuje Wollnhofer P",
adjunkt vis. škole zanimive podatke, koji doduše nisu stečeni na
ug. pokusnoj postaji, nego ih je isti stekao na naučnom putovanju,
na eberswaldskoj akademiji u laboratoriju prof. Ecksteina.
Pisac je obavio razudbu 2300 želudaca od 190 vrsti ptica gra- "
bilica (isti je razuđivao i želuce spomenutog Cinclus cinclus L.).
U osobitu se zaštitu preporuča Bute o bute o L., kod kojega
se preko 507o hrane sastojalo iz miševa i škodljivih kukaca.
Pa ako se i našao koji zečji ostatak u želucu, šteta se
upravo gubi prema velikoj koristi, koju čini.


Upozoruje se ujedno s istog razloga i na korist, koju čini
Archibuteo lagopus, Cerchneis tinnunculus, Cerchneis vespertinus
i sove, osim ušare.


Entomološka pitanja prati postaja s velikim zanimanjem.
Kada u istočnim krajevima Erdelja nastupa u velikom
broju Porthessia chrysorrhoea L. i kad se je u velikoj množini