DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1911 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 282
U jednom" od tih nabacuje pitanje, da li može drvo, kojeje
dulje vremena životarilo u gustom sklopu i naglo došlo do
svjetla, to svjetlo i zrak upotrijebiti odmah na svoju korist?
Odgovor na to pitanje daje već 1908^ Pokusi su; obavljeni na
jelovim i bukovim stablima, koja su dulje vremena bila u vrlo
gustom sklopu. Učinak prorede bio je´ toliki, da su stabla čini
se još u istoj godini dobila veći prirast ;ikasnije su ta stabla, koja
su u 100 godina postigla debljiniiiodn 20^^24 cm, u razdoblju
od 5 godina postigla 10—14 putaveei prirast nego u prijašnjim
5 godištima.´´V":q y :-::;:´; v:, .´b´´;aie(i .^.:´;?´; ´ il-.ir´´ ":´´´:


´ Doki je tako kvaintiteta silno povećana, trpi mnogo kvaliteta;
a to ne smije biti cilj proredi. Još manje može biti-cilj
uzgoju šume da producira stabla s ovako malenim dimenzijama.
»Zato se treba za mladosti umiješati u životnu borbu drveta i
u stanovitoj mjeri to i kasnije nastaviti.« Miješajući se tako u
životnu borbu drveta umjereno, moći će se postići sasvim povoljne
dimenzije; 2—^4 mm široki godovi dat će u 100 godina
40—80 cm debela stabla, koja će i po kvantiteti i kvaliteti
zadovoljavati. To će se pako postići, »ako kod prorede ne
odlučuju administrativni uzroci, prometna sredstva ili moždarazni
poduzetnikovi ćefovi, nego jedino cilj šumskog gospodarstva
i uviđavnost šum. činovnika, te ako se na temelju toga
bude provađala proreda takova i u tolikoj mjeri, kakova će
doista imati upliv na razvoj drveća, koje ostaje u šumi.«


Govoreći o udomaćivanju ekzotičnog drveća, spomenuli smo,
da uzgajajući to drveće ide se ujedno i za tim, da svako tlo
dobije drvo, koje će mu najbolje odgovarati. Znamo kako velik
upliv imadu stojbinski odnošaji na razvoj drveta. Svako drvo
voli samo stanovitu vrst tla i samo stanovite granice klimatičke
čine, da se drvo osjeća »kod kuće.«


Osobito su važne ove posljedne.


Na klimatičke prilike djeluje najviše geografski položaj i
visina nad morem. Kada bi klimatičke prilike ovisile samo od
ta dva faktora, međe, do kojih se uspinje pojedino drveće, bile
bi više manje usporedne sa izohipsama. Budući ali osim ta dva