DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1911 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 257 —


4. Kod nepovlaštenog obrađivanja šumskog zemljišta u
kulturne svrhe ima se u ime naknade zahtijevati dvostruka uporabna,
užitna ili zakupna cijena jednoga D" hvata pašnjaka od
kakvoće, koju je zemljište šumsko prije tog obradjivanja imalo,
pretpostavljajuć ipak, da to zemljište ostane i nadalje vlastništvom
dosadanjega šumovlasnika, kojemu pripadaju takodjer i
plodine na tako obrađenom zemljištu, ili za iste kod držane
dražbe polučeni utržak. U koliko se pako za te plodine prodajom
procjenbena vrijednost postići ne bi dala, stoji šuraovlastniku
na volju, da plodine dotičniku prepusti, a od njega,
da traži zato podpunu odštetu.
U Bjelovaru, dne 15. svibnja 1893.


Broj 1175 ex 1892.
Ovaj cjenik za naknade šumskih šteta odobrava se po
upravnom odboru županije bjelovarsko-križevačke.
U Bjelovaru 15. svibnja 1893.


Predsjednik
i veliki župan
Rubido v. r.


Ovaj cjenik odobren je naredbom kr. zemaljske vlade odjel
za unutarnje poslove broj 52681 od 1. prosinca 1893. Za
imovnu općinu križevačku.


*


* *


Šumske štete zadaju mnogo jada imovnoj općini križevačkog
— koli pravoužitnicima, koji ih prave i priznavajući je
na raspravama, nerado odštete plaćaju, a ovrhovoditelja nerado
vide, — toli i upravi zaračunavanjem prijavnica, provađanjem
u upisnike, dosuđene pak svote u propisnike, vodeći o tom vječnu
i neprekidnu evidenciju odračunavajuć odrade i otplate.


U početku su šumske štete obirala općinska poglavarstva,
no pošto se je opazilo, da je bilo i takovih šteta, koje su bile
ubrane od seljaka al imovnoj općini križevačkoj nije nikada
novac dostavljen, namješteni su ovrhovoditelji kod gospodarstvenog
ureda, gdje su se i šumske štete u propisnicima vodile.


Godine 1896. slijedom naredbe vladinog povjerenika za
imovnu općinu križevačku broj 519 J. 0. od 7 kolovoza 1896.
postavljena su četiri ovrhovoditelja za imovnu općinu i to kod
kr. kot. oblasti u Bjelovaru, Čazmi i Garešnici, dok je vođenje
propisnika preneseno iz gospodarstvenog ureda na šumarije.


Pošto je ali taj način vođenja propisa šumskih šteta šumarije
u velike opterećivao, koje su i onako dosta inim poslom


20