DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 236 — kuda će za istu drva uzeti. Prisutni lugar ima u zapisniku izjaviti, da li će usljed pribavljanja drva za dotičnu vapnenicu nastati pogibelj oštećivanja Čije šume. U odnosnoj odluci, o kojoj se takodjer i dotični lugar, koji je očevidu prisustvovao, obavjestiti imade — mora stranki biti naznačeno, da vapnenicu smije tek onda zapaliti, kad se pred dotičnim lugarom izkaže, da je zakonitim načinom drvo za palenje pribavila i o tom od njega potvrdu dobila, kojom će se redarstvenim organima u slučaju potrebe imati izkazati. Za bana: Chavrak v. r. Knjižtvo HoB npojeKar saKOHa o uiyMaMa, ca KOMeHTapoM ^pa- FJOKC GT. JoBaHOBHlia. lIpeiuTaMuaHO H3 „OAJfKa". Heorpaa 1911. HoBa uiTaMuapHJa jl,aBH;toBMha. Majia 8" ca 210 cTpaHHu,a. tl,ueua neuosnaTa. Geschaftsordnung fiir die Konigl. Sachsische Staatsforstvervvaltung einschl. der Forsteinrichtungsanstalt und der Forstakademie. 1. Band. Ver\valtung und Diensteinrichtung. Dresden. Druck von C. Heinrich. 1910. Preis 6 Mk U toj knjizi sadržani su svi propisi glede ovršivanja službe u državnoj šumskoj upravi Prvi odsjek sadržaje propise glede osobnih odnošaja (namještenje, prelaz u privatnu ili u državnu službu, vojničke dužnosti, plaće, službeni stanovi, putne i selitbene pristojbe, potpore, odlikovanja i t. d.); drugi odsjek sadržaje uredovni naputak (općenito, spisi, pismeni saobraćaj, promet poštom i željeznicom i t. d.); treći odsjek sadržaje ustanove o pravnoj naravi državnih šuma, (kupovanje i prodaja nekretnina, davanje u zakup zemljišta, tereti, gruntovnica i t. d) Konačno dolaze razni obrazci i jedan nacrt ormara za spise kod kotarskih šumarija. Praktische Forsteinrichtung Von Leopold Hufnagel, Zentralgiiterdirektor in Wlaschim. Bohmen, 8", 99 strana, 1911 U vlastitoj nakladi pisca Cijena K 3 60. Pisac daje izvrstnu uputu za praktičnu provedbu svih radova kod izradbe gospodarstvene osnove, te precizno i jasno raspravlja o svemu, što je važno osobito za onakovoga šumara, koji je tek početnik u izradbi osnova, te koji će u toj knjižici naći pregledno opisan slied i način, kojim se pojedini uredjajni radovi obaviti imadu. S toga ovu vanredno praktičnu knjižicu preporučamo osobito svim onim našim šumarima, koji se uredjajnim poslovima baviti moraju. Različite vijesti. Zagrebačka šumarska akademija i državna šumska uprava u Hrvatskoj pred zajedničkim hrv.-ugar. saborom. Prema N N je narodni zastupnik g. dr Vladimir Turkovi ć u sjednici rečenoga sabora na 28. travnja t. g u smislu rezolucije, što ju je hrvatska de´egacija primila u zagrebačkoj konferenci, iznesao zahtjeve i želje Hrvatske na području ministarstva za poljodjelstvo. Govornik je zahtjevao da se šumski uredi na Sušaku i u Vinkovcima podrede šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu, a ne kao što su dosele bili podredjeni izravno ministarstvu za poljodjelstvo u Budimpešti. Glede šumske uprave prigovorio |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 237 — je, što njeki šumski uredi u Hrvatskoj ureduju magjarski, te je tražio da se ureduje isključivo hrvatski; nadalje da se kod drž. šumske uprave grieši napose u tomu, da se na hrvatskom području zapostavljaju domaći sinovi, dok bi se prema ustanovama držuvopravne nagodbe morali namještati isključivo naši domaći sinovi. Glede zagrebačke šumarske akademije zahtjevao je potpuno izjednačenje ispita položenih na toj akademiji sa onima, položenima na šumarsko rudarskoj visokoj školi u Sčavaici ,t. j . reciprocitet tih dviju akademija); nadalje da se priznadu u Zagrebu položeni državni ispiti osposobljujući za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva ; te konačno da se kod zajedničkih drž. šumskih ureda na području Hrvatske namještaju hrvatski akademičari. Na spomenute zahtjeve osvrnuo se je kr. ug ministar za poljodjelstvo Nj. P. grof Sereny i u sjednici zajedničkog sabora od 6. svibnja t g., te izjavio sliedeće: „G. zastupnik dr. Turković zatražio je, da se zagrebačka šumarska akademija izjednači sa šumarsko-rudarskom visokom školom u Ščavnici. Ja držim ovaj zahtjev potpunoma opravdanim, pak sam u tom pogledu već izdao shodne naredbe. Sto se medjutim tiče zahtjeva glede polaganja državnih ispita (tu su mišljeni oni, koji osposobljuju za samostalno vodjenje šum. gospodarstva), ja ne mogu odustati od toga, da se državni šumarski ispiti polažu samo u Budimpešti, jer to iziskuje kvalifikacijoni zakon. Gospodin je zastupnik nadalje pripomenuo, da su kod njekih šumskih ureda u Hrvatskoj namješteni činovnici, koji ne umiju hrvatski. Metii o tomu nije ništa poznato,j^ no imade li odista takovih činovnika, nema sumnje da se mora doskočiti tomu zlu. Ja se strogo držim zakona, pak će se u Hrvatskoj, u skladu sa zakonom, Icod šumskih ureda namještati samo takovi činovnici, koji su potpuno vješti hrvatskomu jeziku." Pitanje o reciprocitetu zagrebačke šumarske akademije sa onom u Ščavnici, je medjutim definitivno i povoljno riešeno. Kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo obavjestilo je naime svojim dopisom od 25. travnja t. g. broj 17.575/1. B-3 ex 1910. kr. hrv. slav. dalm. zemaljsku vladu, odiel za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu i rektorat visoke rudarsko šumarske škole u Ščavnici, da se nauci svršeni u kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu priznaju ravnopravnima naucima svršenim u šumarsko-inžinirskom stručnom tečaju visoke škole u Ščavnici. te da se uslied toga potpuno apsolviranje zagrebačke šumarske akademije, u pogledu stečene zakonite šumarske kvalifikacije, smatra istovriednim sa potpunim apsolviranjem rečenoga tečaja u Ščavnici. Time je apsolventima zagrebačke šumarske akademije sada potpunoma otvoren put ne samo u državne šumarske službe u Hrvatskoj, nego i one u Bosni i Hercegovini. Glede priznanja pako u Zagrebu položenih državnih ispita osposobljujućih za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, pišu N. N. od 8. svibnja t. g. sliedeće. No glede državnog ispita, kojim se postizava kvalifikacija za sam ostalno gospodarenje šumama, pozivlje se ministar na zakon, prema kojem se imade taj ispit polagati pred organima ministarstva. Iz ovoga zaključuje njeka štampa, da će na taj način našim sinovima opet biti onemogućen pristup u državnu šumarsku službu, pa da je izjednačenje naše šumarske akademije sa ščavničkim tečajem prema |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 238 — tome samo akademske, a ne i praktične vriednosti. U tom imadu naši kolege krivo, sve kad bi i stajalo, da je još uviek onemogućen domaćim našim sinovima pristup u državnu šumarsku službu kod nas. I u tom naime slučaju ne bi izjednačenje naše akademije sa ščavničkom bilo tek od, »akademske vriednosti«, jer je ovim izjednačenjem našim šumarskim apsolventima omogućeno namještenje u Bosni , gdje su ih do sada odbijali, jer se šumarskoj akademiji zagrebačkoj nije priznavala jednakost sa ščavničkim učilištem. Ovo bi izjednačenje imalo dakle veliku praktičnu vriednost i onda, kad bi stajalo, da je još uviek onemogućen našim sinovima pristup u državnu šumarsku službu. No ni to ne stoji. Izjednačenjem priznaje se našim apsolventima podpuna kvalifikacija za prihvat u državnu službu, pa njihovom namještenj u sada ne stoji ništa na putu, dok prije uopće nisu mogli biti namješteni drugi, nego oni, koji su svršili ščavnički tečaj. Državni ispit pako, kojim se postizava kvalifikacija za samostalno gospodarenje šumama, ne stoji ni u kakvom savezu s pitanjem akademske kvalifikacije potrebne za namještenje, već se dapače polaže i može polagati tek nakon dvogodišnje prakse, dakle nakon dvije godine faktičnog službovanja Taj ispit imadu da polažu jednako i apsolventi ščavničko g tečaja, koji se nalaze u državnoj službi kao i apsolventi naše akademije, koji će sada moći biti primljeni u državnu službu. I tu dakle postoji podpuno ravnopravan položaj izmedju naših i ščavničkih apsolvenata, no poteškoća je u tom. što se ovaj upravni ispit imade polagati u Budimpešti, a naši apsolventi nisu vješti magjarskom jeziku, niti su dužni taj jezik znati. Za to je hrvatska delegacija tražila, da se prizna valjanost državnog ispita, što ga polažu autonomni naši šumari kod hrvatske vlade, i za državne šumare. No ministar se je pozvao na zakon, koji propisuje, da se taj ispit imade polagati pred organima ministarstva Mi sada ne možemo poreći, da ministar imade formaln o pravo , jer stoji na stanovištu zakona. No ne može se opet poreći, da je ovo stanje po nas nepravedno, kad naši šumari ne znadu magjarski i ne moraju znati, kad je službeni jezik isključivo hrvatski. Ako dakle zakon propisuje, da se državni ispit imade polagati pred organima ministarstva, onda bi bilo pravedno i u duhu nagodbenog zakona, prema kojem je i za organe ministarstva za Hrvatsku uredovni jezik hrvatski, da se za hrvatske kandidate složi hrvatska ispitna komisija u Zagrebu. Moglo bi se doduše reći i do sad se je tako govorilo, da je hrvatskih kandidata tako malo da se rad njih ne može ustrojiti posebno povjerenstvo, no to je moglo vriediti samo dotle, dok apsolventi naše akademije uopće nisu mogli biti primani u državnu službu, pa nisu mogli imati ni prilike, ni potrebe, da se podvrgnu državnom ispitu pred povjerenstvom ministarstva No sada je ustrojenje povjerenstva s hrvatskim ispitnim jezikom potrebno upravo za to, jer je izjednačenjem naše akademije sa ščavničkom, omogućeno, da se veći broj naših šumara posveti državnoj službi. Nuždno je to tim više, što se samo na taj način može podpuno udovoljiti §. 46 nagodbe, kao i ustanovama glede službenog jezika na hrvatskom teritoriju, koje je ministar obećao strogo obdržavati. Ne radi se naime samo o tom, da se u Hrvatskoj namještaju osobe, koje su vješte hrvatskomu jeziku, već o tom, da te osobe budu i domaći sinovi. Pitanje je tu ne samo jezičnog prava, već i kruha, koje §. 46. na |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— Ž39 — godbe jasno uredjeno. Za to se mi nadamo, da će se i glede državnog ispita postići pravedan sporazum, kako je glede akademije postignut. Iz društva gospodarskih i šumarskin činovnika Hrvatske i Slavonije. Ovogodišnja glavna skupština ovoga društva biti će sazvana za dan 28. i 29. lipnja u Našice. U programu će biti strukovna predavanja iz´ gospodarstva i šumarstva, a onda razgledavanje poučnijih objekata na velikom vlastelinstvu bivšega bana dra. Teodora grofa Pejacsevicha. Već se sada čine pripreme za ovu skupštinu. Izkaz uplaćene članarine I.,razreda i upisnina, zatim podupirajućjh prinosa, te pretplatnina za Šumarski list u razdobju o[i I. siečnja do 15. svibnja 1911. U ime dužne i tekuće članarine I. razr i upisnine uplatiše: Abramović Nikola IO K, Adamek Ladislav 10 K, Agić pl. Oskar 10 K, Althaler Franjo 10 K, Baličević Ante 5 K, Basara Teodor 10 K, Bauer Vjekoslav 10 K, Bona pl Marino 10 K, Biondić Josip 10 K, Brosig Ljudevit 10 K, Brosig Rudolf 10 K, Bubanj Vjekoslav 10 K, Brausil Makso 5 K Bćinel Julio 10 K, Begna Hinko 20 K, Boor Dragutin 10 K, Brnjas Dragutin lO K, Brandstetter Julio 10 K, Bican Josip 13 K, Benak Vinko 10 K, Bezuk Gjuro 30 K, Cesarić Gjuro 10 K, Crnadak Milan 10 K, Čop Andrija lOK.Čmelik Vilim 10 K, Deml Slavoljub 10 K, Dojković Vilim 10 K, Drenovac Svetozar 10 K, Fischbach Robert 10 K, Fettvadjieff Minko 9 K, Franješ Juraj 10 K, Fay Josip 10 K, Gettvert Andrija 20 K, Groger Fran 10 K, Giirlh Dragutin 20 K, Griinwald Josip (Varaždin) 20 K, Grdinić Matija 10 K., Grozdanić Milan 10 K, Holioss Ivan 5 K, Hanika Ivan 10 K, Havliček Aleksander 20 K, Haydu pl Rudolf 2 K 50 fil., Hantich Franjo 10 K H fner Josip 10 k, Hankonyi pl. Stjepan 12 K, Ivanoff Penju 10 K, Jakopec Josip 10 K, Jerbić Ivan 10 K., Janussek Stjepan 5 K, Jovanovac Antun 5 K, Kade žavek Leo 10 K, K.ayser pl Šandor 2 K 50 fil , K6roskenyi pl. Sandor IO K, Kosović Bogoslav 10 K, Kern Ante 10 K, Kovačević Gavro 10 K Krajnyak Ivan 10 K, Kuzma Julio 10 K, Kundrat Emil 5 K, Kos Milan IO K, Kocourek Emanuel IO K, Kopf Stjepan 22 K, Lasman Dragutin 10 K. Lahner Dragutin 5 K, Langhoffer Dr. August iO K Lach Gustav 10 K, Lajer pl. Sandor 5 K, I^juština Mihaj o 10 K, Magjarević Ivan 10 K., Matizović Dragutin 10 K, Maraković Rudolf 10 K, Maslek Mile 10 K, Melcsicky pl. Pavao 5 K, Markulin Ivan 10 K, Mifka Kre šimir 10 K., Marton Gjuro 5 K, Masztics Gustav 5 K, Majstorović Ivan 10 K, Malčić Vatroslav lO K, Mladenoff Belčov 10 K, Manojlović Petar 10 K, MuUer Gjuro IO K, Nagy Vinko 10 K. Nikolašević Julio 10 K, Nenadić Dr. Gjuro 20 K, Pere Aleksander 10 K, Petrović Stevan IO K, Polaček Dragutin 10 K, Potočnjak Venceslav 10 K, Pleško Bartol IO K, Prstec Milan lO K, Pere Vilim 10 K, Pichler Milan IO K, Piršić Vilim 10 K, Popoff Hristo D. 10 K, Pećina Mihovil 2 K, Rosmanith Albert 5 K, Rukavina pl. Jure 10 K, Rukavina Josip 10 K, Ružička August 5 K, Rohr Petar 10 K., Sablić Rudolf 10 K, Sever Dioniz 5 K, Szentgyorgyi Ljudevit 10 K, Stromszky Ladislav 5 K, Steller Dragutin 5 K, Stipčić Filip 10 K, Šimić Stjepan 10 K, Seidel Oskar IO K, Soska Julius 10 K. Sustić Josip 10 K, Tolg Vilim 10 K, Thuransky pl. Bela 5 K, Tropper Ivan 10 K, Trotzer Dragutin 20 K, Tordony Emil 5 K, Turkalj Zlatan 10 K, Ulreich Gyula 10 K, Vac Gašo 4 K 50 fil., Viđale Jaromir 10 K, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 42 <-- 42 --> PDF |
24Ć Všetećka Vojtjeh 10 K, Vlahović Ilija 10 K, Vučković Vaso Dr. 10 K, Weiner Milan lO K, Vlatković Petar 2 K, ^Zajc pl. Karmelo 10 K, Zezulka Ivan lO K, Zobundjija Milan \0 K, Žerdik Lambert 10 K, Žibrat Milan 15 K, Živanović Živko 20 K, Živnoustka Olda 12 K. U ime podupirajućeg prinosa uplatiše: Eltz grof Dragutin 50 K, vlastelinstvo kneza Odescalchia 20 K; imovn e općine : brodska 400 K, gjurgjevačka 400 K, križevačka 200 K, gradiška 400 K, petrovaradinska lOO K, I. banska 50 K, II. banska 80 K, slunjska 50 K, otočka 100 K, ogulinska 50 K, kr. i s 1 ob. g r ad o v i: Zagreb 20 K, Osiek 20 K Varaždin 20 K, Križevac 20 K, Karlovac 20 K, Petrinja ´ZO K, Požega 20 K. Uimepretplatnine za Šumarski list: Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu za 16 područnih šumarija 160 K. Kr nadšumarski ured u Vinkovcima za sebe i 9 područnih šumarija 100 K. Kr. gospodarsko učilište u Križevcima 12 K. Uprava vlastelinstva Slavetič 12 K. Šumarski odjel zemalj. vlade u Sarajevu 12 K. Kr. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo u Budimpešti 12 K. Kr. šumarski ured na Sušaku 10 K. Sveukupno 3674 K 50 fil. slovi: tri hiljade šest stotina sedamdeset i četiri krune 50 fil. Szentgy6rgyi v. r. blagajnik. Trgovina drvom. Uspjesi dražbenih prodaja stabala bili su sliedeći: 1. Kod dražbe obdržavane kod kr. kotarske oblasti u Pisarovi ni na 5 travnja t. g. je a) 1.000 hrastovih stabala z z. Hotnja , procjenjenih na 46.000 K, te 400 hrastovih stabala z. z. Štefank i lievi, procjenjenih na 11.672 K 10 fil., ostalo neprodano; b) 1.000 hrastovih stabala z. z. Hruševa c dol., procjenjenih na 29 972 K, dostala je tvrdka Bachrachi Krachforst iz Siska za 40.350 K ; i c) 2.000 bukovih stabala takodjer z. z. Hruševa c dol. procjenjenih na 10-904 K 11 fil, dostao je U. Turci eh iz Si s k a za iznos od 1.000 K 2. Kod dražbe obdržavane na 2. svibnja t g. kod k r. ko t a r s k e oblasti na Sušaku, je 526 jelovih stabala z. z. Hre 1 j i n — R uži ć selo, procjenjenih na 21.548 K 50 fil., dostao Jakov Pleše iz Lokava za 21.550 K. 3. Kod dražbe obdržavane na 2. svibnja t g. kod kr. kotarsk e oblasti u Cirkvenici je od 465 jelovih stabala z. z. Bribir, razdjeljenih u 9 skupina, prodano samo 150 stabala. Ta stabla bila su procijenjena na 2,757 K 90 fil., a dostao ih je Nikola K a t n i ć iz Cirkvenice za 2 768 K 08 fil 4. Dražba vrhu 1.993 jelovih i 4 javorova stabla u šumi z. z. Novi—Z ago n procjenjenih na 45.396 K 61 fil, koja je kod kr. kotarske oblasti u Cirkvenici obdržavana na 6. svibnja t g., bila je bezuspješna. Uređjuje kr. š^m. nadzornik .4nto Kcrii. Tiskara C. Albreclit, Zagreb. |