DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 227 —


retska načela, koja treba skeptički gledati sve dotle, dok ih
ne potvrdi praksa. »Sredstvo pak prakse jesu pokusi,
a njihov cilj je istina«.


No dok tako zvane deduktivne ili a priori znanosti, izvode
svoje zakone iz pojedinih experimenata, koji iziskuju više manje
kratko vrijeme, prirodne znanosti slijedeći matematičku ili tkzv.
statističku indukciju, izvode svoje zakone i pravila iz bezbrojnih
opažanja, koja iziskuju većinom dulje vrijeme. Među tima znanostima
zauzima šumarstvo jedno od najtežih mjesta. Dok kod
drugih znanosti istraživalac većinom sam uživa plod svojih opažanja,
šumar s velikim samoprijegorom radi za potomstvo, koje
će možda u drugom svietlu gledati njegove prvobitne namjere.
Desetak godina, možda i stoljeća proći će, dok sadanji šumski
pomladak bude dospio dotle, da se iz njegovog rasta i promjena
budu mogli za budućnost stvoriti vrijedni zaključci. No
kako su veliki šum. pokusi po razmaku vremena, tako su veliki
i po zamašaju. Ta tu se ne radi samo o probitku i napretku
znanosti, nego i o povećanju vrijednosti i dohotka šume,
čime se obogaćuje privatnik-šumoposjednik, a s njime i narod.
Šumski pokusi imadu dakle veliku ulogu pri izboru i mijenjanju
šumsko-gospodarstvenih načela, te uopće možemo reći:
oni su temelj, na kojem će se podići moderna
zgrada šumarske znanosti, a time postaju velik činbenik
u nacijonalnoj ekonomiji čitavog naroda.


No dok pojedince ostaju više manje neopaženi i prikriveni,
sustavn o provedeni povećava im se važnost do prave
vrijednosti. To sustavno provađanje šumskih pokusa obavlja
se u šum. pokusnim postajama.


Zadaća ovih redaka bit će ta, da se prikaže cilj i svrha
šumskih pokusa uopće, a zatim kratka povijest i ustrojenje
pokusne postaje u Ugarskoj, te njezin dosadanji rad i uspjeh.
Koliko znamo, ovo je pitanje kod nas uopće slabo poznato, pa
se nadamo, da će zanimati naše stručne krugove tim više, što
ug. pokusna postaja proteže svoje djelovanje i na Hrvatsku,
poglavito pak na šume kr. šum. erara.