DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 28 <-- 28 --> PDF |
226 — Po mjesnoj vrijednosti spadaju slijedeće šume imovne općine križevačke u drugi razred: Humac, Plemenština, Oštro brdo, Borovka, Hum, Stankovac, Brezina, Polom, Bukovina, Gradišće i Gunjak spadajuće šumariji u Sv. Ivanu-Žabnom; Suva Dišnica, Prolom, Ravna Kosa, Bjelevina, RukavinskaKosa, Pudljikovac, Dumani, Stupovača, Knežević Brdo, Plandište, Košara, Dišnica, Zanoga, Mala Dišnica, Zarepača, Voloder, Jezera, Martinska, Žlebine, Bukvik, Johovača, Bogaz, Popovača (Begovača), Paljevine i Baktalica spadajuće šumariji u Garešnici; Dugački Potok, Picaina, Pšenišće, Sječa, Krnjača, Mala Sječa, Klokočev jarak, Torine, Garjevica, Josipovača, Simljanka, Matošev Jarak, Hlebčeva Kosa, Bjela Zemlja, Crni Jarak, Berečka Kosa, Krivajica, Crnilo, Gvozdenovača, Simljanski Lug, Mali Jarak, Lužanjak, Srednje Brdo, Okrugli Jarak i Potok I. i II. spadajući šumariji u Ivanskoj. (Nastavit de se). Šumski pokusi u Ugarskoj. Piše M. iVtarinović, IVlaramarossziget. Šumarstvo novijega doba pokazuje jednu vrlo važnu pojavu : ono ne taji novi, moderni duh, koji nastoji da se otrese »vrludanja« i tjesnogrudnosti teorije i da šumarsku znanost postavi na realne temelje, stečene iskustvom. Predstavljajući glavnicu, odbacuje šuma rentu. Dobar gospodar nastojati će, da mu se šuma rentira sa što većim postotkom, jer ako mu šuma daje malen postotak, a druga bi mu grana gospodarstva davala veći, drži on šumu na svoju štetu. No prije nego se odluči prijeći na drugu granu gospodarstva, tražit će on uzroke malenog rentiranja šumskog gospodarstva. Možda je krivnja na samoj upravi ? Pa ako je činovnik kriv, je li kriv izravno ili neizravno ? Može najpošteniji, najsavjesniji činovnik biti neizravno kriv malenom rentiranju šume. Krivnja leži izvan njegove osobe, jer on u najboljoj vjeri slijedi kriva načela, koja su postavljena od stanovitog kapaciteta šumarske literature. Ako se ta načela ne temelje na prokušanim, vjerodostojnim podacima, koji su plod mnogih istraživanja, ostaju uvijek teo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 227 — retska načela, koja treba skeptički gledati sve dotle, dok ih ne potvrdi praksa. »Sredstvo pak prakse jesu pokusi, a njihov cilj je istina«. No dok tako zvane deduktivne ili a priori znanosti, izvode svoje zakone iz pojedinih experimenata, koji iziskuju više manje kratko vrijeme, prirodne znanosti slijedeći matematičku ili tkzv. statističku indukciju, izvode svoje zakone i pravila iz bezbrojnih opažanja, koja iziskuju većinom dulje vrijeme. Među tima znanostima zauzima šumarstvo jedno od najtežih mjesta. Dok kod drugih znanosti istraživalac većinom sam uživa plod svojih opažanja, šumar s velikim samoprijegorom radi za potomstvo, koje će možda u drugom svietlu gledati njegove prvobitne namjere. Desetak godina, možda i stoljeća proći će, dok sadanji šumski pomladak bude dospio dotle, da se iz njegovog rasta i promjena budu mogli za budućnost stvoriti vrijedni zaključci. No kako su veliki šum. pokusi po razmaku vremena, tako su veliki i po zamašaju. Ta tu se ne radi samo o probitku i napretku znanosti, nego i o povećanju vrijednosti i dohotka šume, čime se obogaćuje privatnik-šumoposjednik, a s njime i narod. Šumski pokusi imadu dakle veliku ulogu pri izboru i mijenjanju šumsko-gospodarstvenih načela, te uopće možemo reći: oni su temelj, na kojem će se podići moderna zgrada šumarske znanosti, a time postaju velik činbenik u nacijonalnoj ekonomiji čitavog naroda. No dok pojedince ostaju više manje neopaženi i prikriveni, sustavn o provedeni povećava im se važnost do prave vrijednosti. To sustavno provađanje šumskih pokusa obavlja se u šum. pokusnim postajama. Zadaća ovih redaka bit će ta, da se prikaže cilj i svrha šumskih pokusa uopće, a zatim kratka povijest i ustrojenje pokusne postaje u Ugarskoj, te njezin dosadanji rad i uspjeh. Koliko znamo, ovo je pitanje kod nas uopće slabo poznato, pa se nadamo, da će zanimati naše stručne krugove tim više, što ug. pokusna postaja proteže svoje djelovanje i na Hrvatsku, poglavito pak na šume kr. šum. erara. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 228 — II. U listu „Ceiitrallblatt fiir das gesamte Forstwesen" pod nat pisom »Das forstliche Versuchswesen« definira se cilj i svrha šumskih pokusa u kratko ovako: »Šumarstvo poput gospo darstva izlučuje posebna zemljišta s tom svrhom, da na njima znanstvenim i praktičnim pokusima potraži sredstva i načine, koji će povećati vrijednost i dohodak šume«. Pravilnik kr. ug. šumskih pokusnih postaja određuje svrhu pokusa ovim riječima: * Osniva se pokusna postaja s tom svrhom, da pomoću pokusa i znanstvenih istraživanja rasvjetljuje praktična i znanstvena pitanja šumarstva.« Kako ove definicije, tako su i teoretička pravila općenita. No čim počmemo šumarstvo dijeliti na pojedine njegove grane i u njihovom okviru tražiti direktivu za pojedine slučajeve, opažamo, da se sve više udaljujemo od općenitih pravila. Sve više i više izbijaju na površinu faktori, koji ravnaju šum. gospodarenje, vežući slučajeve zajedničkog smjera uz sve manje površine. Ti su faktori tlo i klima, a uz njih ne manje važan faktor su«i osobitost i pojedine vrsti drveta. To su faktori, koji pokazuju svoju moć ne samo pri većim razlikama geografskih širina, nego se osjećaju više puta kod istog brijega pri raznim izvrženostima. Briga šumara je ta, da zahtjevima drveta u pogledu tih faktora bude udovoljeno. Za to mu pak ne mogu služiti općeniti, nego specijalni pokusi obavljeni u njegovoj okolini. Osobito vrijedi to za sam uzgoj šuma, naročito za prve radnje u biljevištu. Obrađivanje i popravljanje tla u biljevištu, sijanje, uzgoj biljki, čuvanje od različitih nepogoda, sadnja — sve su to prvi koraci ali tako važni, da neznatna pogrješka i propust kod njih može imati odlu´Cnih posljedica. Zatim dolaze važna pitanja dalnjeg uzgoja, od ovih naročito pitanje prorede i konačno najkorisniji način užitkovanja Nabačena ova pitanja, raspadajući se u sijaset drugih pitanja — sva su takova, da se za njih može izreći općenito načelo, koje ali pokazuje veću ili manju elastičnost prema posebnim prilikama zemalja, a unutar njih prema osobitim lokalnim prilikama |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 — Premda se dakle Njemačka i Francuska pozivaju na mnoge rezultate svojih pokusa, ipak osnivaju druge države svoje pokusne postaje, da općenita načela okušaju prema svojim posebnim prilikama. Moderno šumarstvo ne će da uzima načela i pravila iz susjednih zemalja, pa da ih samo onako upotrebljuje be^: obzira na to, da li onim prilikama odgovara ili ne. Njegova je lozinka: ne oslanjati se na iskustva susjeda i na ukočenu teoriju, nego na svoja vlastita iskustva! A na tom putu služe mu putokazom šum. pokusi. U Ugarskoj opaža se prvo veće zanimanje za šumske pokuse 1893. godine, kada ministarstvo za poljodjelstvo šalje Evgenij a Vadas a u inozemstvo, da proučava ondje šumske pokuse. Iste godine objelodanjuje Vadas u listu Erdes z et i lapo k kao plod svoga proučavanja, opširnu studiju o toj stvari i ujedno osnovu za uređenje madžarske postaje, s natpisom : »Organizirajmo madžarske šumske pokuse! « Prošlo je par godina, dok je od prijedloga došlo do ostvarenja. Naredbom br. 12.650 od 31. prosinca 1897. osniva tadanji ministar za poljodjelstvo J. Daranyi k r. madž. šumske pokusne postaje. Te se sastoje iz središnje na vis. školi za šumarstvo u Selmeczbanyi (Sčavnica) i iz četiri vanjske na lugarskim školama u KirS,lyhalmi, G6rgeny-szt.-imre, Liptoujvaru i Vaddszerdo. Na čelu središnje postaje stoji profesor uzgoja šuma s adjunktom, a na vanjskim postajama ravnatelj lugarske škole s asistentom. Na uporabu stoje postajama u prvom redu školske šume i vrtovi, a onda sve erarske šume i biljevišta, na kojima se izlučuju posebni teritoriji za pokušališta. Isto tako stoje na uporabu i svi laboratoriji raznih stolica za šumarstvo na vis. školi, a njezini profesori na zamolbu ravnatelja centrale, stoje istome također na pomoć. Prema pravilniku imala bi postaja riješavati u prvom redu pitanja praktičnog šumarstva, a šumarsko-znanstvene pokuse |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 250 — i istraživanja imala bi obavljati samo u toliko, u koliko su ista potrebna, da sa znanstvenog gledišta rasvijetle uspjehe praktičnih pokusa. Prijegleda radi prikazat ćemo u kratko, koja su to jedna i druga pitanja, koja su predmet djelovanja jedne pokusne postaje*. A. Šumsko-gospodarstveni pokusi. I. Naravno i umjetno pošumljivanje. a) u b i 1 j e V i š t u. 1. Upliv potjecanja sjemena na razvoj biljke. 2. Upliv veličine i množine sjemena. 3. Mjere pokrivanja. 4. Pokrivanja različitom zemljom — na kakvoću i množinu mladica. 5. Ustanovljenje množine uporabivih biljka u slučaju potpunog sijanja i sijanja u redove (upliv daljine redova). 6. Uspoređivanje uspjeha sijanja kod različite dubljine tla i različitog položaja. 7. Upliv pokrivanja između redova s raznim materijalom. 8. Pokusi pospješenja klijavosti prije sijanja. 9. Upliv trave i korova na razvitak biljke. 10 Upliv vremena sijanja. 11. Pokusi školovanja, kod kojih se ima istraživati upliv različitih načina presađivanja, dobe biljki, vremena i razmaka. 12. Različiti načini pokrivanja tla za zaštitu biljki. b) u šumi. Imade se proučavati, kakav upliv imadu: 1. Razni načini obrađivanja tla na sijanje i sadnju. 2. Načini sječe na pomlađivanje. 3. Dodavanje bolje zemlje kod sadnje na razvoj biljke. 4. Uspoređujući pokusi s raznim načinima sadnje i sijanja (vrijeme sadnje i sijanja, udaljenost redova, množina sjemena kod raznih načina sijanja). Vidi Erđžszeti lapok 1893. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 231 — 5. Pokusi sa spravama za sijanje i sadnju. 6. Pokusi udomaćenja inozemnog (ekzotičnog) drveća i plemenitih vrba. II. Proreda — razni načini prorede. III. Kakav upliv ima sklop, a kakav više svietla u šumi na količinu i kakvoću drvne gromade. IV. Upliv podrezivanja na prirast. V. Kakav upliv ima kupljenje stelje i granja, nadalje pašarenje, drvarenje i međutimni poljodjelski užitci na prirast, oblik, drvnu gromadu i vrijednost pojedinih stabala i sastojina. VI Koliko je sposobno koje drvo opirati se raznim kvaročincima iz carstva životinjskog. VII. Vrijednost pojedinih vrsta određivanja drvne gromade i koji je način u praksi najpovjerljiviji. VIII. Kadi sastava prihodne skrižaljke za čistu visoku šumu ima se proučavati rast šuma na raznim mjestima i s različitim vrstima drveća. IX. Rast mješovite šume. X. Rast sitne (niske) šume. XI. Određivanje obličnih brojeva glavnih vrsta drveća, koje se upravlja po raznim gospodarstvenim načinima. XII. Način i vrijeme sječe; pokusi s trijeslovinom. B) Šumsko-prirodoznanstveni pokusi. a) Djelovanje tla i klime na razvoj drveta. 1. Istraživanje kamenja (dolnjeg tla). 2. Proces rastvaranja kamenja. 3. Analiza najbitnijih vrsta tla. 4. Proučavanje prirodnih svojstava raznih vrsta tla. 5. Kakav upliv ima stelja, mahovina i trava na prirodna svojstva tla. 6. Upliv obrađivanja tla na prirodna svojstva tla; pokus s umjetnim gnojivom. 7. Ustanovljivanje stupnja vlage u raznim vrstama tla (osobito za velike suše). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 232 — 8. Upliv svietla, raznih vrsta tla, vlage i dubljine tla na rast biljke. 9. Upliv raznih rudnih tvari na razvitak biljki. 10 Kako djeluje tlo i klima, te način užitkovanja na nuzgredne užitke (šišarice, kora, smola). 11. Ustanovljenje međa vegetacije za pojedine vrsti drveta. 12. Phaenološka opažanja (kada drvo lista? cvate? itd.). b) Pokusi na samom drvetu. 1. Kako djeluje tlo i klima, sklop, doba, vrijeme sječe, spremanje i uporaba na tehnička svojstva drveta. 2. Uzrok bolesti i pogrješaka drveća. 3. Entomološka opažanja. Tamanjenje škodljivih i raširenje korisnih kukaca. 4. Upliv vrućine, zime, vlage, pritiska snijega, inja, tuče, vjetra i munje na rast drveta i sastojina. 5. Sadržina pepela i vode u raznim dijelovima drveta. 6. Staloženje pričuvnog hraniva kod drveća, koje je oštećeno vanjskim utjecajem (kukci, tuča itd.). 7. Meteorološka opažanja u- i izvan šume. (Temperatura zraka, tla i drveta; množina uzdušne vlage i oborine; veličina isparivanja; naoblaka; munjevnost zraka). Pokusi zadnje točke imadu služiti poglavito riješenju pitanja ; 1. U kakovom razmjeru stoji vlaga zraka u šumi prema vlagi zraka golog tla u istoj visini ? i 2. Kako i koliko djeluje šuma na podneblje okolice? ili oba pitanja ujedno »Suma i oborina«. Sva navedena pitanja i mnoga diuga, koja se uz ova nameću sama po sebi, tako su mnogobrojna, da postaja nije mogla početi odmah s početka s riješavanjem svih tih pitanja. U prvom redu trebalo je pribaviti sva za rad potrebna sredstva, sprave, knjige i dr., a onda početi raditi i to postepeno. U maju 1899. izlazi ispod tiska prva sveska ljetopisa postaja »Erdeszeti kiserletek« i od onda izlazi godišnje u 2—4 sveska. Ti svesci nisu drugo, nego album rada postaja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 233 — U njima se odrazuje svaki njihov kret, svaki dah. Zato će nani one služiti temeljem u prikazivanju dosadanjeg rada postaja. III. Prvi vanjski rad postaja karakteriše nastojanje, da se za pojedine pokuse izluče posebna zemljišta ;i,pokušališta", u koliko pak takova postoje, nastoje ih centralizirati. Takova pokušališta nalaze se već u 70-tim godinama*, na kojima se radi tiho, neopaženo. Čim se osnovala središnja postaja, javljaju se ovi tihi radnici iz zatišja sa stečenim iskustvima i daju ih postaji na raspolaganje. Najbliže pokušalište osniva centrala u neposrednoj blizini Ščavnice u takozvanom Kišiblju. Podno visoškolske šume gradi se kuća za »opažanja«. Zanimivo je, da je na tom mjestu glasoviti botaničar Feistmante l u 30. godinama osnovao botanički vrt, u kojem se nalaze osobiti primjeri šumsko g bora, među mnogim i raznim drvećem. Sve će ovo služiti centrali kod pokusa za uspoređivanje. Tu u Kišiblju započinje prvi sustavni rad s meteorološkim opažanjima i radnjama u biijevištu. Meteorološk a opažanj a obavljaju se na najmodernijim strojevima. Osobito je vrijedan automatični anemometar. Automatska sprava postavljena je u kući za opažanja, dočim je vjetrnica na 100. m višem brijegu u udaljenosti od 300 m. na vrhu 18"5 m visoke piramide. Oboje spajaju žice od silicijevog bronca. Opažanja na spravama se bilježe svaki dan u 7, 2 i 9 sati. U isto vrijeme započinju meteorološka opažanja i na vanjskim postajama. U biijevišt u pokušava se sa raznim vrstama sijanjato raznim strojevima (Feketeova zaporna sijalica, Lotosov stroj itd.); s pokrivanjem biljki, ljeti protiv sunčane žege, zimi protiv smrzavanja. Premda je težište svih pokusa kod središnje postaje, ne zaostaju u radu ni vanjske postaje. Prema podacima g. Julija Rotha, adjunkta na sred. pokusnoj postaji u Šćavnici. Za dobrotu, što mi je neke podatke pružio, izričem mu srdačnu hvalu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 36 <-- 36 --> PDF |
234 t^´rema provedbenoj osnovi, koju svake godine sastavlja središnja postaja, razdijeljeni su svi pod II. A. i B. navedeni pokusi tako, da se svaka postaja bavi s onim pitanjima, koja njezinoj klimi i tlu najbolje odgovaraju. Osim postaja obavljaju razne pokuse u biljevištu i šum. uredi te. šum. rediteljstva, kod kojih se većinom nalaze i vanjska pokušališta, koja redovito stoje pod ravnanjem središnje postaje. ". .\ .. ^ .,... " . ..,/ .^´Među prvim pitanjima, koja zanimaju postaje, jesu ona kvalitete sjemena. Sjeme istražuje isprva »Središnja poljodjelska postaja za jstraživanje sjemena, no god, 1908. postaje središnja pokusna postaja ujedno i :^Centralom za istraživanje šu m sk o g sj e m enja«. . _ _. (.Nastavit će se). Osobne vijesti. - Imenovanja — Njegovo ces. i kr. apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem od 22. travnja t. g. premilostivo imenovati naslovom i značajem ministarskog savjetnika providjenog kr. šumarskog ravnatelja Josipa Ha vaša, ministarskim savjetnikom. Nj, ces. i kr. apostolsko Veličanstvo blagbizvolilo kr. šumar, savjetnika Julia Kuzmu, imenovali kr. šumarskim nadsavjetnikom u VI. čin. raz. Savezno sa imenovanjima u šumarstvu kod političke uprave, priopćena na strani 197. o. 1. priobćujemo naknadno, da je i kr. kotarski šumar, II., raz. Nikola Štivi če vi ć, kod kr. kotarske oblasti u Gospiću, imenovan kr. kotarskim šumarom I. razreda. Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je: šumarske vježbenike Dušana Jasić a kod II. banske imovne općine; Antuna Trop per a i Antuna Levaković a kod brodske imovne općine; te Nikolu Grubić a i Luku Šnajder a kod petrovaradinske imovne općine, šumarskim pristavima u XI. činov. razredu; te blagajničkog vježbenika Pavlu Petrovic a kod petrovaradinske imovne općine, blagajničkim pristavom u XI činov. razredu. Društvene vijesti. Kao novi članovi I. r. pristupili su hrv.-slav. šumar društvu p. n. gg. Stjepan pl. Han kony i, vlastelin šumar, nadzornik u Valpovu; Mihovil Pećina, šumar, vježbenik otoč. imov. općine; Franjo Živ-: n u s t k a nadšumar, Dragutin K o p p i Ladislav Š a u e r šumari; te Vaclav Strna d i Franjo Jana l podšumari vlastelinstva Daruvar pl Tukory-a. ,.;:. Zakoni i naredbe. jb . Naredba kr, zem. vlade, otfjela za unutarnje poslove od 27.^siečnja 1911. br. 61615 ex 1910. o tamanjenju gusjenica u šumama. Svim kr. županijskim oblastima i gospodarstvenim uredima imov, općina. |