DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1911 str. 41     <-- 41 -->        PDF

199 —


uitijim šumarskim pitanjima, da su mladji vlastelinski šumari s kojima je
češće u doticaj i u rasprave o šumarskim pitanjima dolazio, bili prisiljeni
veoma oprezno izjavljivati svoje nazore.


U poznavanju šumarskog i lovnog zakona bio je u opće specijalista,
tako da su često puta u prepornim stvarima i same okolne oblasti prihvatile
njegovo zakonsko tumačenje.


U saobraćaju sa podčinjenim mu činovnicima bio je osobito korektan,
blag i susretljiv, te uvjek pripravan, da pravednoj stvari pomogne, a svojom
osobitom marljivošču bio je svima pravi uzor.


Kao oduševljeni rodoljub namještao je u suglasju sa visokim svojim
službodavcem ponajviše samo domaće sinove u sve vlastelinske, dakle i
šumarske službe.


Uvaživ sve ovo, te Neumannovu osobitu spremu u praktičnom šumarstvu
i lovstvu, moramo da gorko požalimo neprocjenjen i nenadoknadiv
njegov gubitak, jer on kao predsjednik našeg sabora, u kojem se za
njegovog otsuća nesmiljeno na naš šumski i lovni zakon napadalo, bio je
kao jedan od najboljih poznavaoca prilika, koje vladaju u našem šumarstvu
i lovstvu, jedini kadar poznatom svojom riječitošću, pobiti sve one
krive nazore, s kojima su se mnogi govornici izticali, i podati cijelom
saboru jasnu sliku naših topoglednih prilika. Nu on se baš u to vrieme
nalazio teško bolestan, a nesmiljena smrt lišila je nas šumare za nvjek
nade, koju smo u tom pogledu u pokojnoga Neumanna stavljali i od njega
pouzdano očekivati mogli.


Oplakuje ga požrtvovna supruga, tri kriepka nadobudna sina i mnoga
rodbina, žali za njim visoki vlastelin, njegov prvi prijatelj, presv. g.
Rudolf grof Norman-Ehrenfelški, a i svi njemu odani činovnici, napose
šumari, te grad Osijek i cijela nam domovina.


Pokoj njegovoj blagoj duši!


Knjižtvo.


Krajiške imovne općine. Savremena opomena. Napisali Mile
M a s 1 e k, nadšumarnik i upravitelj brodske i Jov o Metl a š, nadšumarnik
i upravitelj petrovaradinske imovne općine. U Mitrovici, štamparija
Miroslava Spaića 1911. Male osmine 53 stranice Ova knjižica je,
kako iz uvoda razabiremo, namjenjena široj javnosti, koja je na žalost
još sasvim neupućena o šumskoj upravi i gospodarstvu u opće, a o imovnim
općinama napose, a neposredni povod bili su joj valjda česti i neopravdani
prigovori i napadaji na upravu imovnih općina u nedavnom
zasjedanju hrvatskoga sabora Razdjeljena je u 3 poglavlja. U I donosi
se kratki historijat postanka imovnih općina; u II. dielu govori se u
kratko o gospodarstvu imovnih općina u prvim godinama njihovoga opstanka,
kada još nije bilo dovoljno sposobnih šumara, niti sastavljenih
gospodarstvenih osnova, te kada se je po neupućenim gospodarstvenim
odborima i zastupstvima imovnih općina držalo, da su šume neizcrpive,
pak se s toga davalo svakomu punom pregršti, čuvalo mlitavo, a sadilo
skoro nikako; a u III. dielu govori se o gospodarstvu imovnih općina
nakon izdanja zakona od 11. srpnja 1881., zatim o potrajnom šumskom
gospodarenju, i o pretjeranim i neosnovanim zahtjevima pravoužitnika, a
konačno se posebice raspravlja o dosadanjem gospodarstvu brodske i
petrovaradinske imovne općine, te se brojevno dokazuje, što su sve te