DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 146 —


Na obranu časti.


Današnja vremena nisu za naše šumarsko i lugarsko, a
osobito za naše lovonadzorno osoblje ni najmanje ugodna. Slobodoumna
načela, neki tajni razvratni duh obuzeo je već svu
svjest ma i posljednjeg seljaka. Od starine na daleko poznata
poslušnost prema zakonima i glavarima, počela je u našem narodu
jenjati, a na njeno mjesto zasjela je njeka nepovjerljivost
i velika mržnja proti svakoj vlasti i upravi. Odveć veliko izticanje
onoga »Mi i Naše« može mudro i na pravom mjestu
upotrebljavano, u istinu liepu korist donjeti, nu neumjerenost i
nezasitnost u tom isticanju, osobito kada dotičnika u tom pogledu
i poslu časoviti i osobni interesi vode, dovadja uvjek do velikih
i nepopravljivih pogriešaka, kojih svu gorčinu istom poznije
potomstvo osjeća. Uz ovo neumjestno isticanje niknule su kao
gljive iza tople kiše, velike tužbe na šumare, lugare i lovonadziratelje,
osobito u našem hrv. saboru, pa nije prošao skoro ni
jedan dan, a da koji narodni zastupnik nije napao na gore
navedene čuvare narodnog našeg blaga. Biti će, da je gdjekoja
tužba moguće i opravdana bila, no velika većina njih ne ima
opravdanog temelja, te su iznesene bud kao neka osveta, budi
radi povredjenja vlastitih interesa ili interesa izbornika, bud u
želji za sticanjem popularnosti, a karakteristično je pri tome
bilo, da je u 99 od 100 slučajeva upravo u oči udarilo, sa
kakovim ignoriranjem ili općenitim nepoznavanjem odnosnih zakonskih
propisa su te tužbe (interpelacije) podnesene bile.


Mi svi uvidjamo potrebu, da se njekoje zastarjele ustanove
šumskog a i lovnog zakona promjene i dovedu u sklad sa duhom
današnjeg vremena i potrebama naroda, nu to raspravljanje, osobito
ono 0 najvažnijoj gospodarskoj grani naše domovine, o našem
toli važnom šumarstvu, zaslužilo je zaista više pomnje i uvidjavnosti,
a manje strasti, a u najmanju ruku nije bilo opravdano
napadati spomenute organe za to, što oni vrše opstojeće zakone,
koje niti su oni stvorili, niti ih oni mogu promjeniti, niti
su oni krivi, što pojedina imovna općina ili zem. zajednica ne
ima toliko šuma, pašnjaka i novaca, da bi mogla podmiriti sve