DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 138 — poslu ništa praktičnoga naučiti. Sume pako, što u Eugleskoj opstoje, nisu ni iz daleka u takovom stanju, da bi mogle komu služiti poticalom, da svoj kapital u nje uloži, te ga šumskim prihodima ukamaćuje. Zato povjerenstvo u svom izvješću upućuje na rezultate šumskog gospodarstva u drugim zemljama, naročito u Saskoj, gdje šumski kapitali odbacuju i 2-57„ kamata, koji kamatnjak je za engleske prilike skroz i skroz povoljan, jer se u Itngleskoj glavnice slabo ukamaćuju. K tomu će šumski prihodi iz engleskih šuma, po mnienju povjerenstva, već sami po sebi imati veću vriednost, nego u drugima zemljama, jer bi poteškoće transporta drva u Englesku iz drugih krajeva onemogućivale konkurenciju stranomu drvu sa domaćim. Kao osobiti uvaženja vriedni razlog, s kojega bi Engleska morala nastojati oko podizanja šuma, navadja povjerenstvo takodjer već nastupivše pomanjkanje drva u drugim državama i stim pomanjkanjem skopčano neprestano dizanje ciena drvu. Prašume Sjeverne Amerike, iz kojih se sada dovaža drvo u Englesku, već su dobrim dielom izcrpljene tako, da već i Sjedinjene države Sjeverne Amerike moraju čak iz Kanade drvo za svoje potrebe dobavljati. Potreba na drvu raste i u evropskim šumama bogatima državama tako, da će se Engleska, neprihvati li se podizanja šuma, u dogledno vrieme jedva moći sa drvom podmirivati. Koliko će pako ona morati plaćati za to strano drvo, vidi se najbolje iz toga, što sj već dandanas ciene drvu za 207o veće nego su bile prije deset godina, dok je drva u stranim zemljama još u izobilju bilo. Uvidjajuć dakle potrebu podizanja šuma, nastoji povjerenstvo u svom izvješću uputiti mjerodavne faktore i na sredstva, kojima bi se posao obnove šnma u Engleskoj mogao najlakše i svrsi najshodnije provesti. U prvom redu raspravilo je s toga povjerenstvo pitanje o radnim silama i o troškovima, koji bi bili nuždni, da se naumljena osnova provede. Po njegovu nazoru mnogo nezaposlenih radnika pada na teret državi, koja ih kao sirotinju prehranjivati mora. S toga će |