DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 18 <-- 18 --> PDF |
136 — Ostaviti nam je za čas šume i vlastnost imovne općine i preći na pravo krajišnika, što no ga vršiti iraadu u tim svojim šumama. §§ 1. do 4 zakona od 8. lipnja 1871. pak svi paragrafi nap. A. od 16. srpnja 1881. idu za jednim ciljem: 1. da pravoužitnici vršeći svoje potpuno isključivo pravo na substanciji i na užitke šuma imovne obćine održavaju šumsko gospodarstvene i šumsko redarstvene propise; 2. da uživajuć ogrijev i građu, te ine nuzužitke, uporabe ih u svoju domaću porabu u svom vlastitom kućanstvu; 3. da se namaknu sredstva za upravu, javne terete i investicije narodno ekonomske, koje je dužna imovna općina, kao takova, u socijalnom napretku svog kraja podupirati. Te intencije donaša svaki redak ustanova tičući se imovnih općina. Rekosmo, da je pravo pravoužitnika uživati užitke svojih šuma, al da u tome bude reda i pravedne diobe stoji propis nap. A, koji uređuje to pravo. Kada je za imovnu općinu križevačku naredbom kr. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove broj 48-193. od 6. prosinca 1883. uveden naputak A, B i C, od 16. VII. 1881., sastavljen je prvi katastar pravoužitnika 1884. po kr. gruntovnom uredu sudbenog stola u Bjelovaru. (Nastavit će se). Podizanje suma iz nova u Engleskoj* Napredak Engleske u industriji, rudarstvu i proizvadjanju kovina, njezin napredak u raznim prometihma, te njezine kolonije itd. već su često puta zadivile sviet i pobudile zavist u drugim državama tako, da mnoge od njih, a naročito Njemačka i Sjevero-američke savezne države nastoje, da Englezku dostignu, dapače da ju i prestignu, što im je tek u zadnjem deceniju u njekojim granama industrije i uspjelo. * u listu N. Freue Presse od 4. III. 1911. izašao je 5Ianalc pod naslovom „Britische Aufforstungsplane", kojega radi njegove zanimivosti, a i obzirom na nedavne napadaje u javnosti na hrvatske šumare radi njihove borbe za održanje Suma, donosimo u slobodnom prevođu. |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 137 — No kako god Engleska bila napredna u drugim strukama, može se reći, da je ona, što se šumarstva tiče, od svijuh država skoro zadnja. Njezine njekad prostrane šume zabataljene su već odavna tako, da im dandanas površina zaprema samo 12.250 kvadratnih kilometara, ili tek 4"/,, od ukupne površine zemljišta. Nije s toga ni čudo, što su se od vremena do vremena i u Engleskoj pojavljivala nastojanja za osnivanjem šuma iz nova, na manje vriednima, za poljsko gospodarstvo neprikladnim zemljištima. U ozbiljni stadij stupilo je to pitanje godine 1908., kada je naročitom u tu svrhu izdanom naredbom, sastavljeno posebno „kr. povjerenstvo za proučavanje pitanja, nebi li se nezaposleno radništvo moglo zaposliti šumskim ogojnim radnjama". Povjerenstvo je to pitanje svestrano proučilo i došlo do rezultata, da bi se doduše dobar dio radništva mogao trajno zaposliti šumskim radnjami, ali da pošumljivanje nije toliko nuždno radi zaposlivanja radnika, koliko radi drugih mnogo važnijih razloga, koji Englesku upravo sile, da već jednom sa podizanjem šuma iz nova počme. Engleska mora naime radi nestašice vlastitih šuma, uvažati godimice oko 12 milijuna kub. metara u vrijednosti od 500 milijuna kruna, koji novac je za Englesku izgubljen. Kada bi se po nazoru povjerenstva osim već ´postojećih šuma, šumskoj kulturi privelo još 3*5 milijuna hektara kojekakvog za inu kulturu neprikladnog zemljišta, davale bi te šume uz prirast od 3 m´ po hektaru, toliko drva, da bi one sada potrebnu količinu drva u budućnosti sasvim pokrivale. To nebi niti bilo teško postići, jer je tlo i podnebje u Engleskoj isto tako i istim vrstima drveća prijatno, kao i u drugim državama evropskim. Povjerenstvo je u svom izvješću o proučavanju gornjeg pitanja dobro istaknulo, da će iz početka biti malo tašto sa podizanjem šuma u Engleskoj, jer se žiteljstvo već odavna ne bavi sa šumarstvom, te jedan žitelj od drugoga ne može u tom 14 |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 138 — poslu ništa praktičnoga naučiti. Sume pako, što u Eugleskoj opstoje, nisu ni iz daleka u takovom stanju, da bi mogle komu služiti poticalom, da svoj kapital u nje uloži, te ga šumskim prihodima ukamaćuje. Zato povjerenstvo u svom izvješću upućuje na rezultate šumskog gospodarstva u drugim zemljama, naročito u Saskoj, gdje šumski kapitali odbacuju i 2-57„ kamata, koji kamatnjak je za engleske prilike skroz i skroz povoljan, jer se u Itngleskoj glavnice slabo ukamaćuju. K tomu će šumski prihodi iz engleskih šuma, po mnienju povjerenstva, već sami po sebi imati veću vriednost, nego u drugima zemljama, jer bi poteškoće transporta drva u Englesku iz drugih krajeva onemogućivale konkurenciju stranomu drvu sa domaćim. Kao osobiti uvaženja vriedni razlog, s kojega bi Engleska morala nastojati oko podizanja šuma, navadja povjerenstvo takodjer već nastupivše pomanjkanje drva u drugim državama i stim pomanjkanjem skopčano neprestano dizanje ciena drvu. Prašume Sjeverne Amerike, iz kojih se sada dovaža drvo u Englesku, već su dobrim dielom izcrpljene tako, da već i Sjedinjene države Sjeverne Amerike moraju čak iz Kanade drvo za svoje potrebe dobavljati. Potreba na drvu raste i u evropskim šumama bogatima državama tako, da će se Engleska, neprihvati li se podizanja šuma, u dogledno vrieme jedva moći sa drvom podmirivati. Koliko će pako ona morati plaćati za to strano drvo, vidi se najbolje iz toga, što sj već dandanas ciene drvu za 207o veće nego su bile prije deset godina, dok je drva u stranim zemljama još u izobilju bilo. Uvidjajuć dakle potrebu podizanja šuma, nastoji povjerenstvo u svom izvješću uputiti mjerodavne faktore i na sredstva, kojima bi se posao obnove šnma u Engleskoj mogao najlakše i svrsi najshodnije provesti. U prvom redu raspravilo je s toga povjerenstvo pitanje o radnim silama i o troškovima, koji bi bili nuždni, da se naumljena osnova provede. Po njegovu nazoru mnogo nezaposlenih radnika pada na teret državi, koja ih kao sirotinju prehranjivati mora. S toga će |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 139 — se znatni dio troška za pošumljenje paralelizirati sa onim trćškovima, što ih država na prehranu bezposlenih radnika potroši. Kod pošumljivanja neće trebati gledati baš nato, da se za taj posao uzmu samo nezaposleni radnici, jer ako se uzmu i zaposleni radnici, doći će na njihova mjesta oni, koji posla imali nisu. Zato će biti dobro, da se za radnje oko pošumljivanja uzmu spretni radnici i da se izvježbaju u ogojnim poslovima, što i onako nije tako teško. Prvih godina trebalo bi za poslove pošumljenja oko 18.000 radnika, a taj bi broj sve više rastao, dok nebi posije 80 godina dosegao 90.000. Njekoji su mislili, da bi eventualno bilo dobro sa pošum- Ijivanjem napredovati razmjerno prema broju nezaposlenih radnika, ter kad bi bilo ovih više, da se više i pošumljuju, a kad bi ih bilo manje, da se pošuraljuje manje. Konačno je ali nadvladalo mnienje. da bi to bilo u budućnosti štetno za industrijalna poduzeća drvom., koja bi se usljed obnovljenih šuma podigla, a koja bi kad šume do uporabe dodju, usljed tako stvorenog nejednakog razmjera dobnih razreda, vrlo neredovito bila snabdjevena potrebnim drvom. Za šumske radnje potrebno je imati i vještih nadglednika posla. S toga je povjerenstvo uzelo da bi svakih 10—12 radnika moralo imati jednog takvog nadglednika, a kako bi tih 10—12 radnika sa nadglednikom kroz 5—6 mjeseci radne saizone moglo pošumiti kojih 40 hektara površine, to bi uz pretpostavu, da će se godimice pošumljivati 60.000 hektara, trebalo i 1.500 nadglednika. Toliki broj nadglednika mogao bi se izabrati između 16.400 u Engleskoj službujućega šumskoga osoblja. Osim toga osoblja treba za obavljanje potrebnog nadzora nad šumom, te nad sječom i izradbom drva i za ine poslove, poprečno na 8 hektara po jedan čovjek. Koliko se može zarade dati domaćim radnicima i kako velik broj bi ih se mogao zaposliti kod izradbe drva, upućuje povjerenstvo na činjenicu, da Engleska za već obdjelano drvo daje godimice 384 mil. kruna, a po tom se može prosuditi, da je i izradba puno novca stojala, a taj novac je za Engleske radnike izgubljen. |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 140 — Pri raspravljanju pitanja, koja bi zemljišta trebalo posumiti, došlo je povjerenstvo do uvjerenja, da bi se pošumljivanje imalo protezati na brdske gole pašnjake, na zapuštene grmače, pustošine i močvare, kojih u cieloj Engleskoj ima oko 10 milijuna hektara. Od te površine trebalo bi isključiti sva ona zemljišta, koja još nose barem 6 kruna čistog prihoda, zatim zemljišta, koja su apsolutno nuždna za uzdržanje stanovite vrsti gospodarstva i zemljišta, koja leže nad 500 met. visine. Nakon tako provedene izlučbe ostalo bi od spomenutih 10 milijuna hektara za pošumljenje kojih 3-6 milijuna hektara. Tim pošumljenjem će se doduše smanjiti broj ovaca, a po tom i količina mesa u Engleskoj, ali povjerenstvo uvjerava, da će taj neznatni gubitak biti obilato naknadjen zaradom u šumi. U pogledu zakonarstva i oblastih, po kojima bi se posao pošumljenja imao provadjati, zastupa povjerenstvo nazor, da bi se pošumljenje imalo provesti u prvom redu po državi, jer se je ona dužna brinuti i za buduće generacije svojih podanika. Mogu kod toga posla sudjelovati doduše i sadanji podanici i razne udruge, no dobroj volji privatnika nebi se smio taj posao prepustiti, jer kako je poznato, privatnici se ne brinu rado za poduzeća, koja će njihovu potomstvu nositi korist tek u drugoj ili trećoj generaciji. Primi li se država toga posla, to je sasvim sjegurno, da će ga ona prema zamišljenoj osnovi u cielosti i provesti. Radi nabave zemljišta preporuča povjerenstvo kao bez uvjetno nuždno sredstvo propisati e x p r o p r i a c i j u, jer se samo expropriacijom mogu sastaviti velike i suvisle površine, koje su kako je poznato, za uredno šumsko gospodarstvo ne ophodno nuždne. Cieli posao pošumljenja trebalo bi da vodi posebno u tu svrhu postavljeno povjerenstvo sa sjedištem u Londonu, kojemu bi bilo podvrgnuto jedanajst nadzorništva, svako sa znatnim brojem radnih kotara ili srezova sa po 1.600—4.000 hek tara. U stanovitim slučajevima i kad je potrebno, mogu se pritegnuti i druge oblasti u zemlji, da kod toga posla pomognu. |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 141 — Da razsvietli i financijalnu stranu predmeta, složilo je povjerenstvo račun za dvije alternative. Prva alternativa pretpostavlja pošumljivanje od 2´4 milijuna hektara kroz 80 godina, ili godimice 30.000 hektara, a drugo pošumljivanje od 3-6 mil. hektara kroz 60 godina, ili godimice 60.000 hektara. U oba slučaja polazi povjerenstvo sa stanovišta, da se prvih 80 godina ima novac u šume samo investirati, a kamate od njega da će ubirati i uloženu glavnicu succesivno iz šume vaditi buduće generacije. Za ostale stavke računa uzelo je povjerenstvo za obje alternative jedne te iste faktore. Tako je uzelo, da će troškovi investiranja stojati po hektaru 792 krune, što čini za prvu alternativu godišnji izdatak od 24 milijuna kruna, a za drugu 48 milijuna kruna. Zatim da će nabava zemljišta stajati po hektaru 390 kruna, a isto toliko stajati će sadnja. Za nepredvidive troškove uzeto je po hektaru 362 krune. Za stanovanje onih svakih 12 radnika, za koje smo naprvo spomenuli da će godimice posaditi 40 hektara, predvidjeno je 24.000 kruna. Upravni troškovi odmjereni su sa 12 K po hektaru (naprama 8 K 40 fil. koji se u iste svrhe troše u Njemačkoj). Za oba slučaja pretpostavljeno je, da ciene drvu i trošak uprave i radnje neće rasti, te da će kamatnjak ostati 3o/o. Isto tako pretpostavljeno je, da će se prvo naraslo drveće užiti na Vs površine u 40-toj, a na % površine u 80-toj godini. Proredama će se početi u 20-toj godini i nastavljati svake desete godine. Čisti prihod od prve prorede biti će 7 K 50 fil. po hektaru, od druge 8 K 40 fil., treće 18 K, četvrte 26 K 40 fil., pete 36 K i od šeste 44 K 40 fil. Sječni prihod od ´/g u 40 godišnjoj ophodnji gospodarene površine iznašati će po hektaru 3.600 K. a od % u 80 godišnjoj ophodnji gospodarene 440 funti ili 10.560 kruna. Iz na temelju tih podataka provedenih računa sliedi, da će troškovi do 40. godine obzirom na neznatne prihode a velike rashode, silno rasti, no da će od 40,—70. godine obzirom na sve više rastuće prihode, već biti troškovi i prihodi podjednaki, |
ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 142 — a od 70.—80, godine da će već prihodi znatno nadmašivati izdatke. Nakon 80 godina t. j . nakon dovršenja osnovom zamišljenoga djela, vriedio bi objekt izveden po prvoj alternativi (2-4 mil. hektara) 7.680 milijuna kruna, koja vriednost uložene glavnice nadmašuje za 1.464 milijuna kruna. Po drugoj alternativi izvedeni objekt vriedio bi nakon istoga doba 13.488 mil. kruna, što nadmašuje uloženu svotu za 2.568 milijuna kruna. Po prvoj alternativi nosio bi objekt nakon 80 godina stalni godišnji prihod od 288 milijuna kruna, a po drugoj 418 milijuna kruna. Kako se iz tog račune vidi, predmet je precizno proučen a obzirom na rezultat toga proučavanja bilo bi zbilja i poželno vriedno, da se naumljena osnova i izvede. Istina je doduše, da bi se njekima pretpostavama i dielovima predloga dalo što šta i prigovoriti. Tako n. pr. da je povjerenstvo trebalo u osnovu za pošumljenje povući i ona zato sposobna zemljišta nad 600 met. visine, zatim i ona, koja ne nose više od 12 K čistog prihoda, no to će Engleska sjegurno i učiniti kad joj bude trebalo više drva nego ga sada treba. Nadalje bi se moglo prigovori, što je za cielo razdoblje i cieli račua uzet jedan te isti kamatnjak, dočim se faktično kamatnjak mjenja, a isto tako je i sa cienama drva itd. no svi ti prigovori ne bi bili baš najopravdaniji, jer se mjesto spomenutih faktora sa najboljom voljom ne bi mogli točnije ustanoviti. Nije nam još za sada poznato, da li je već Engleska vlada prihvatila predloge povjerenstva i uzakonila ih, no ne može biti dvojbe, da će ona tako ozbiljno provedenu akciju o podizanju šuma iz nova i oživotvoriti. B. K. Pravo na oprost ili popust poreza od šuma, koje su nastradale od elementarnih nepogoda. Na ovu raspravu potaknulo me je prošlogodišnje sušenje hrašća po Hrvatskoj i Slavoniji, povodom kojeg je jedno područno vlastelinstvo zatražilo oprost poreza radi pojavivše se bolesti „medljike" (Mehltau krankheit). |