DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 18     <-- 18 -->        PDF

136 —


Ostaviti nam je za čas šume i vlastnost imovne općine i preći
na pravo krajišnika, što no ga vršiti iraadu u tim svojim šumama.


§§ 1. do 4 zakona od 8. lipnja 1871. pak svi paragrafi
nap. A. od 16. srpnja 1881. idu za jednim ciljem:


1. da pravoužitnici vršeći svoje potpuno isključivo pravo
na substanciji i na užitke šuma imovne obćine održavaju šumsko
gospodarstvene i šumsko redarstvene propise;
2. da uživajuć ogrijev i građu, te ine nuzužitke, uporabe
ih u svoju domaću porabu u svom vlastitom kućanstvu;
3. da se namaknu sredstva za upravu, javne terete i investicije
narodno ekonomske, koje je dužna imovna općina, kao
takova, u socijalnom napretku svog kraja podupirati. Te intencije
donaša svaki redak ustanova tičući se imovnih općina.
Rekosmo, da je pravo pravoužitnika uživati užitke svojih
šuma, al da u tome bude reda i pravedne diobe stoji propis
nap. A, koji uređuje to pravo.


Kada je za imovnu općinu križevačku naredbom kr. zemaljske
vlade odjela za unutarnje poslove broj 48-193. od 6. prosinca
1883. uveden naputak A, B i C, od 16. VII. 1881., sastavljen
je prvi katastar pravoužitnika 1884. po kr. gruntovnom
uredu sudbenog stola u Bjelovaru.


(Nastavit će se).


Podizanje suma iz nova u Engleskoj*


Napredak Engleske u industriji, rudarstvu i proizvadjanju
kovina, njezin napredak u raznim prometihma, te njezine kolonije
itd. već su često puta zadivile sviet i pobudile zavist u
drugim državama tako, da mnoge od njih, a naročito Njemačka
i Sjevero-američke savezne države nastoje, da Englezku dostignu,
dapače da ju i prestignu, što im je tek u zadnjem deceniju u
njekojim granama industrije i uspjelo.


* u listu N. Freue Presse od 4. III. 1911. izašao je 5Ianalc pod naslovom
„Britische Aufforstungsplane", kojega radi njegove zanimivosti, a i obzirom na
nedavne napadaje u javnosti na hrvatske šumare radi njihove borbe za održanje
Suma, donosimo u slobodnom prevođu.


ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 137 —


No kako god Engleska bila napredna u drugim strukama,
može se reći, da je ona, što se šumarstva tiče, od svijuh država
skoro zadnja. Njezine njekad prostrane šume zabataljene
su već odavna tako, da im dandanas površina zaprema samo


12.250 kvadratnih kilometara, ili tek 4"/,, od ukupne površine
zemljišta.
Nije s toga ni čudo, što su se od vremena do vremena
i u Engleskoj pojavljivala nastojanja za osnivanjem šuma iz
nova, na manje vriednima, za poljsko gospodarstvo neprikladnim
zemljištima.


U ozbiljni stadij stupilo je to pitanje godine 1908., kada je
naročitom u tu svrhu izdanom naredbom, sastavljeno posebno
„kr. povjerenstvo za proučavanje pitanja, nebi li se nezaposleno
radništvo moglo zaposliti šumskim ogojnim radnjama".


Povjerenstvo je to pitanje svestrano proučilo i došlo do
rezultata, da bi se doduše dobar dio radništva mogao trajno
zaposliti šumskim radnjami, ali da pošumljivanje nije toliko nuždno
radi zaposlivanja radnika, koliko radi drugih mnogo važnijih
razloga, koji Englesku upravo sile, da već jednom sa podizanjem
šuma iz nova počme.


Engleska mora naime radi nestašice vlastitih šuma, uvažati
godimice oko 12 milijuna kub. metara u vrijednosti od
500 milijuna kruna, koji novac je za Englesku izgubljen.
Kada bi se po nazoru povjerenstva osim već ´postojećih
šuma, šumskoj kulturi privelo još 3*5 milijuna hektara
kojekakvog za inu kulturu neprikladnog zemljišta, davale bi te
šume uz prirast od 3 m´ po hektaru, toliko drva, da bi one
sada potrebnu količinu drva u budućnosti sasvim pokrivale. To
nebi niti bilo teško postići, jer je tlo i podnebje u Engleskoj
isto tako i istim vrstima drveća prijatno, kao i u drugim državama
evropskim.


Povjerenstvo je u svom izvješću o proučavanju gornjeg pitanja
dobro istaknulo, da će iz početka biti malo tašto sa podizanjem
šuma u Engleskoj, jer se žiteljstvo već odavna ne
bavi sa šumarstvom, te jedan žitelj od drugoga ne može u tom


14




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 138 —


poslu ništa praktičnoga naučiti. Sume pako, što u Eugleskoj
opstoje, nisu ni iz daleka u takovom stanju, da bi mogle
komu služiti poticalom, da svoj kapital u nje uloži, te ga šumskim
prihodima ukamaćuje. Zato povjerenstvo u svom izvješću
upućuje na rezultate šumskog gospodarstva u drugim zemljama,
naročito u Saskoj, gdje šumski kapitali odbacuju i 2-57„ kamata,
koji kamatnjak je za engleske prilike skroz i skroz povoljan,
jer se u Itngleskoj glavnice slabo ukamaćuju. K tomu
će šumski prihodi iz engleskih šuma, po mnienju povjerenstva,
već sami po sebi imati veću vriednost, nego u drugima zemljama,
jer bi poteškoće transporta drva u Englesku iz drugih
krajeva onemogućivale konkurenciju stranomu drvu sa domaćim.


Kao osobiti uvaženja vriedni razlog, s kojega bi Engleska
morala nastojati oko podizanja šuma, navadja povjerenstvo takodjer
već nastupivše pomanjkanje drva u drugim državama i
stim pomanjkanjem skopčano neprestano dizanje ciena drvu.


Prašume Sjeverne Amerike, iz kojih se sada dovaža drvo
u Englesku, već su dobrim dielom izcrpljene tako, da već i
Sjedinjene države Sjeverne Amerike moraju čak iz Kanade drvo
za svoje potrebe dobavljati.


Potreba na drvu raste i u evropskim šumama bogatima
državama tako, da će se Engleska, neprihvati li se podizanja
šuma, u dogledno vrieme jedva moći sa drvom podmirivati.


Koliko će pako ona morati plaćati za to strano drvo, vidi
se najbolje iz toga, što sj već dandanas ciene drvu za 207o
veće nego su bile prije deset godina, dok je drva u stranim
zemljama još u izobilju bilo.


Uvidjajuć dakle potrebu podizanja šuma, nastoji povjerenstvo
u svom izvješću uputiti mjerodavne faktore i na sredstva,
kojima bi se posao obnove šnma u Engleskoj mogao najlakše i
svrsi najshodnije provesti. U prvom redu raspravilo je s toga
povjerenstvo pitanje o radnim silama i o troškovima, koji bi
bili nuždni, da se naumljena osnova provede.


Po njegovu nazoru mnogo nezaposlenih radnika pada na
teret državi, koja ih kao sirotinju prehranjivati mora. S toga će




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 139 —


se znatni dio troška za pošumljenje paralelizirati sa onim trćškovima,
što ih država na prehranu bezposlenih radnika potroši.
Kod pošumljivanja neće trebati gledati baš nato, da se
za taj posao uzmu samo nezaposleni radnici, jer ako se uzmu i
zaposleni radnici, doći će na njihova mjesta oni, koji posla
imali nisu. Zato će biti dobro, da se za radnje oko pošumljivanja
uzmu spretni radnici i da se izvježbaju u ogojnim poslovima,
što i onako nije tako teško. Prvih godina trebalo bi za
poslove pošumljenja oko 18.000 radnika, a taj bi broj sve više
rastao, dok nebi posije 80 godina dosegao 90.000.


Njekoji su mislili, da bi eventualno bilo dobro sa pošum-
Ijivanjem napredovati razmjerno prema broju nezaposlenih radnika,
ter kad bi bilo ovih više, da se više i pošumljuju, a kad
bi ih bilo manje, da se pošuraljuje manje. Konačno je ali nadvladalo
mnienje. da bi to bilo u budućnosti štetno za industrijalna
poduzeća drvom., koja bi se usljed obnovljenih šuma podigla,
a koja bi kad šume do uporabe dodju, usljed tako stvorenog
nejednakog razmjera dobnih razreda, vrlo neredovito bila
snabdjevena potrebnim drvom.


Za šumske radnje potrebno je imati i vještih nadglednika
posla. S toga je povjerenstvo uzelo da bi svakih 10—12 radnika
moralo imati jednog takvog nadglednika, a kako bi tih
10—12 radnika sa nadglednikom kroz 5—6 mjeseci radne saizone
moglo pošumiti kojih 40 hektara površine, to bi uz pretpostavu,
da će se godimice pošumljivati 60.000 hektara, trebalo
i 1.500 nadglednika. Toliki broj nadglednika mogao bi se
izabrati između 16.400 u Engleskoj službujućega šumskoga osoblja.
Osim toga osoblja treba za obavljanje potrebnog nadzora nad
šumom, te nad sječom i izradbom drva i za ine poslove, poprečno
na 8 hektara po jedan čovjek. Koliko se može zarade
dati domaćim radnicima i kako velik broj bi ih se mogao zaposliti
kod izradbe drva, upućuje povjerenstvo na činjenicu, da
Engleska za već obdjelano drvo daje godimice 384 mil. kruna,
a po tom se može prosuditi, da je i izradba puno novca stojala,
a taj novac je za Engleske radnike izgubljen.




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 140 —


Pri raspravljanju pitanja, koja bi zemljišta trebalo posumiti,
došlo je povjerenstvo do uvjerenja, da bi se pošumljivanje
imalo protezati na brdske gole pašnjake, na zapuštene
grmače, pustošine i močvare, kojih u cieloj Engleskoj ima oko


10 milijuna hektara. Od te površine trebalo bi isključiti sva ona
zemljišta, koja još nose barem 6 kruna čistog prihoda, zatim
zemljišta, koja su apsolutno nuždna za uzdržanje stanovite vrsti
gospodarstva i zemljišta, koja leže nad 500 met. visine.


Nakon tako provedene izlučbe ostalo bi od spomenutih
10 milijuna hektara za pošumljenje kojih 3-6 milijuna hektara.


Tim pošumljenjem će se doduše smanjiti broj ovaca, a po
tom i količina mesa u Engleskoj, ali povjerenstvo uvjerava, da
će taj neznatni gubitak biti obilato naknadjen zaradom u šumi.


U pogledu zakonarstva i oblastih, po kojima bi se posao
pošumljenja imao provadjati, zastupa povjerenstvo nazor, da bi
se pošumljenje imalo provesti u prvom redu po državi, jer se
je ona dužna brinuti i za buduće generacije svojih podanika.
Mogu kod toga posla sudjelovati doduše i sadanji podanici i
razne udruge, no dobroj volji privatnika nebi se smio taj posao
prepustiti, jer kako je poznato, privatnici se ne brinu rado za
poduzeća, koja će njihovu potomstvu nositi korist tek u drugoj
ili trećoj generaciji. Primi li se država toga posla, to je sasvim
sjegurno, da će ga ona prema zamišljenoj osnovi u cielosti i
provesti.


Radi nabave zemljišta preporuča povjerenstvo kao bez


uvjetno nuždno sredstvo propisati e x p r o p r i a c i j u, jer se


samo expropriacijom mogu sastaviti velike i suvisle površine,


koje su kako je poznato, za uredno šumsko gospodarstvo ne


ophodno nuždne.


Cieli posao pošumljenja trebalo bi da vodi posebno u tu


svrhu postavljeno povjerenstvo sa sjedištem u Londonu, kojemu


bi bilo podvrgnuto jedanajst nadzorništva, svako sa znatnim


brojem radnih kotara ili srezova sa po 1.600—4.000 hek


tara. U stanovitim slučajevima i kad je potrebno, mogu se


pritegnuti i druge oblasti u zemlji, da kod toga posla pomognu.




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 141 —


Da razsvietli i financijalnu stranu predmeta, složilo je povjerenstvo
račun za dvije alternative.


Prva alternativa pretpostavlja pošumljivanje od 2´4 milijuna
hektara kroz 80 godina, ili godimice 30.000 hektara, a drugo
pošumljivanje od 3-6 mil. hektara kroz 60 godina, ili godimice


60.000 hektara. U oba slučaja polazi povjerenstvo sa stanovišta,
da se prvih 80 godina ima novac u šume samo investirati,
a kamate od njega da će ubirati i uloženu
glavnicu succesivno iz šume vaditi buduće
generacije.
Za ostale stavke računa uzelo je povjerenstvo za obje alternative
jedne te iste faktore. Tako je uzelo, da će troškovi
investiranja stojati po hektaru 792 krune, što čini za prvu alternativu
godišnji izdatak od 24 milijuna kruna, a za drugu
48 milijuna kruna. Zatim da će nabava zemljišta stajati po
hektaru 390 kruna, a isto toliko stajati će sadnja. Za nepredvidive
troškove uzeto je po hektaru 362 krune. Za stanovanje
onih svakih 12 radnika, za koje smo naprvo spomenuli da će
godimice posaditi 40 hektara, predvidjeno je 24.000 kruna.
Upravni troškovi odmjereni su sa 12 K po hektaru (naprama
8 K 40 fil. koji se u iste svrhe troše u Njemačkoj).


Za oba slučaja pretpostavljeno je, da ciene drvu i trošak
uprave i radnje neće rasti, te da će kamatnjak ostati 3o/o. Isto
tako pretpostavljeno je, da će se prvo naraslo drveće užiti na
Vs površine u 40-toj, a na % površine u 80-toj godini. Proredama
će se početi u 20-toj godini i nastavljati svake desete
godine. Čisti prihod od prve prorede biti će 7 K 50 fil. po
hektaru, od druge 8 K 40 fil., treće 18 K, četvrte 26 K 40 fil.,
pete 36 K i od šeste 44 K 40 fil. Sječni prihod od ´/g u 40
godišnjoj ophodnji gospodarene površine iznašati će po hektaru


3.600 K. a od % u 80 godišnjoj ophodnji gospodarene 440
funti ili 10.560 kruna.
Iz na temelju tih podataka provedenih računa sliedi, da će
troškovi do 40. godine obzirom na neznatne prihode a velike
rashode, silno rasti, no da će od 40,—70. godine obzirom na
sve više rastuće prihode, već biti troškovi i prihodi podjednaki,




ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 142 —


a od 70.—80, godine da će već prihodi znatno nadmašivati
izdatke.


Nakon 80 godina t. j . nakon dovršenja osnovom zamišljenoga
djela, vriedio bi objekt izveden po prvoj alternativi (2-4
mil. hektara) 7.680 milijuna kruna, koja vriednost uložene glavnice
nadmašuje za 1.464 milijuna kruna. Po drugoj alternativi
izvedeni objekt vriedio bi nakon istoga doba 13.488 mil. kruna,
što nadmašuje uloženu svotu za 2.568 milijuna kruna. Po prvoj
alternativi nosio bi objekt nakon 80 godina stalni godišnji
prihod od 288 milijuna kruna, a po drugoj 418 milijuna kruna.


Kako se iz tog račune vidi, predmet je precizno proučen
a obzirom na rezultat toga proučavanja bilo bi zbilja i poželno
vriedno, da se naumljena osnova i izvede.


Istina je doduše, da bi se njekima pretpostavama i dielovima
predloga dalo što šta i prigovoriti. Tako n. pr. da je
povjerenstvo trebalo u osnovu za pošumljenje povući i ona zato sposobna
zemljišta nad 600 met. visine, zatim i ona, koja ne nose
više od 12 K čistog prihoda, no to će Engleska sjegurno i
učiniti kad joj bude trebalo više drva nego ga sada treba.


Nadalje bi se moglo prigovori, što je za cielo razdoblje i
cieli račua uzet jedan te isti kamatnjak, dočim se faktično kamatnjak
mjenja, a isto tako je i sa cienama drva itd. no svi ti
prigovori ne bi bili baš najopravdaniji, jer se mjesto spomenutih
faktora sa najboljom voljom ne bi mogli točnije ustanoviti.


Nije nam još za sada poznato, da li je već Engleska vlada


prihvatila predloge povjerenstva i uzakonila ih, no ne može biti


dvojbe, da će ona tako ozbiljno provedenu akciju o podizanju


šuma iz nova i oživotvoriti. B. K.


Pravo na oprost ili popust poreza od šuma,
koje su nastradale od elementarnih nepogoda.


Na ovu raspravu potaknulo me je prošlogodišnje sušenje
hrašća po Hrvatskoj i Slavoniji, povodom kojeg je jedno područno
vlastelinstvo zatražilo oprost poreza radi pojavivše se
bolesti „medljike" (Mehltau krankheit).