DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1911 str. 38 <-- 38 --> PDF |
118 Različite vijesti Zakladi u spomen Andrije Borošića darovali su p. u. gg^ Emil Benić i Nikola S ti viče vi ć ukupno 10 K u mjesto vijenca na odar Nikole G rž e ta, šumar, pristava gjurgjevačke imovne općine. ^ Društvu gospodarskih 8 šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije u Osijeku pristupio je kao član utemeljitelj sa prinosom od 200 kruna gosp. Stjepan Abt, vlastelin u Kaptolu (kod Požege) — Živio! Ovo je mlado društvo još u početku svoga razvoja, pa stoga upravo upućeno na oveće prinose, u obliku utemeljiteljne članarine, ono će samo m izdašne podpore moći svoje za sve gospodare i gospodarstveni napradak u opće koristno djelovanje razvijati. Bilo bi stoga poželjno, kada bi sva ona ^vlastelinstva i veći posjednici, koji su se proti svom vlastitom kao i općem interesu, do sada odtudjivali od toga društva, uvidjeli njegovu koristnu svrhu i čim prije mu kao utemeljiteljni članovi pristupili. Sadnja I njega šume u Bosni i Hercegovini. Obzirom na osobitu važnost šume u gospodarskom životu, jasno je, da će se svako interesovati za sve, što je u savezu sa ovom granom neizvjestačene prirodne produkcije. Za sigurno će stoga zanimati i naše šumare i sire slojeve naroda, da u glavnim crtama sazna, sto je zemaljska uprava Bosne i Hercegovine namislila godine 1911. provesti u državnim šumama. Površine, koje će se u ovoj godini pošumljivati, sastoje se iz onakovih eksploatiranih sječina, kod kojih nema nade, da će ih sama priroda opet zamladiti, zatim iz čistina u šumama, iz paljevina, zapuštenih devastiranih dijelova i najposlije iz zakršljanih i krševitih zaštitnih šuma Zasijavanjem će se pomladiti 234 27 ha, a sadnjom 2591.42 ha; prema tome svega 2825.69 ha. Po dosadašnjem iskustvu iznose troškovi za zasijavanje jednog hektara 19.74 K, a za sadnju 23.29 K. Kod zasijavanja upotrijebiti će se svega 794 kg sjemena četinjača i 2700 kg hrastovog žira, a kod sadnje 6,1 milijona dvo- i višegodišnjih. što presadjenih, što nepresadjenih rasadnica, sve domaćeg proizvoda, prema čemu dolazi na jedan hektar zasadjene površine 2348 komada rasadnica. Za sada postoji 165 što stalnih, što privremenih rasadnika, koji zauzimaju površinu od IBS.OOOm´-^. Koncem godine 1910. biloje u ovim uzgojilištima bosanskih šuma 10,8 milijona jednogodišnjih i 7.9 milijona dvo- i višegodišnjih, što presadjenih, što nepresa,djenih rasadnica raznovrsnog drveća, svega dakle 18.7 milijona komada, U ovim^ se rasadnicima uzgaja u glavnom omorika, crni i bijeli bor, jela, hrast, jasen, javor, a osobita se pozornost obraća munici (Pinus leucodermis) i Pančićevoj omorici kao balkanskim specijalitetima. Zemaljska uprava nastoji, da uzgoji dovoljno krijepkih i žilavih rasadnica, i to u blizini onih mjesta, gdje će se zasaditi, kako bi se još iz mladosti navikle na onu grudu, u kojoj će rasti No da se omogući i privatnicima, korporacijama i općinama, da pošume gole i neplodne površine, nastoji zemaljska uprava, da uzgoji za eventualne potrebe nešto više rasadnica, a osobito za one slučajeve gdje se pošumljivanje izvodi u interesu općeg blagostanja. |