DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 37     <-- 37 -->        PDF

~ 75 —


Uz tu visoku školu postoji i posebni „Djački dom", u kojem slušatelji
dobivaju stan uz cienu od 20—45 K mjesečno, a u „piensa academica"
dobivaju zajutrak za 20 fil, objed za 6) fil, a večeru za 40 fil.


Klub hrvatskih šumarskih akademičara u Zagrebu. Iz tajničko-blagaj


ničkog izvješća, čitanog na Vllf. red, glav skupštini dne 12. studenoga t
g razabiremo o radu toga kluba u minuloj školskoj godini sliedeće:


Rad upravnog odbora sastojao se u tom, da u prvom redu klub
materijalno podigne. Radi tog obratio se na dobrotvore kluba, koji ga
se i ove godine liepom potporom sjetiše. Ti darovatelji jesu: Vlastelinstvo
braće Turkovića, biskupija đakovačka, uprava dobara kneza Odescalchia,
imovna općina ogulinska, II banska i đurđevačka, te napokon kr. hrv.slav.
dalm zem. vlada. Vrlim podupirateljima lijepe zelene struke najljepša
hvala


Broj skripata povećao se izdanjem skripata „Čuvanja šuma" u 100
kom.; a knjižnicu se gledalo povećati s najnužnijim stručnim djelima Od
njemačkih časopisa držao je klub „Forst-und Jagdzeitung," Domaće listove
kao .Šumarski list, Lovačko-ribarski vijesnik, te Inžinirski vijesnik"
dobivao je klub bezplatno, te se njihovim urednicima, odnosno izdavačima,
najsrdačnije zahvaljuje i najtoplije preporuča za buduće.


U svemu se obdržavalo: 1 glavna i 3 izvanredne skupštine, te 6
odborskih sijela.


Članova je bilo u zimskom semestru 24, a u ljetnom 11.


Imovina klubska, osim knjižnice, iznosi K 2y00 (uračunav i skripta).


Šumski požari u šumama ogulinske imovne općme u godini I909.


Tečajem te godine bilo je u svemu 18 požara na uku noj površini od
64´77 rali, sa ukupnom štetom od 2291. K 92 fil. Svi ti požari su bili
prizemni osim jednoga, koji je bio djelomice nadzeman. Uvaži li se vanredno
velika površina šuma ogulinske imovne općine, koju u tom pogled\
i pretiče samo otočka imovna općina, zatim okolnost, da sve te šume
leže više manje na absolutnom kraškom tlu, da u velikom dielu sastoje
iz četinjavih šuma, te konačno da su šumski požari u tim šumama u
nedavnoj prošlosti bili na dnevnom redu, to se mora i u tom pogledu
priznati veliki napredak, koji se nedvojbeno sjedne strane mora u zaslugu
upisati naprednoj i budnoj šumskoj upravi i lugarskom osoblju,
nu s druge strane i većoj kulturi pučanstva, koje je u tom pogledu
postalo puno naprednije, nego li je bilo nazad samo njekoliko godina.


Zaklada za uzguj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj
i Slavoniji. Zamolnicom pred.sjedničtva te zaklade od 15. studenoga
1909. broj 42, zamoljeni su svi županijski upravni odbori u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, da po mogućnosti ishode od glavnih skupština pojedinih
zemljištnih zajednica, e bi one isto onako, kako su to svojedobno
učinile krajiške imovne općine, zaključile, da kupci stabala iz šuma zem.
zajednice, te poduzetnici eventualnih radn a kod zem. zajednice, imaju od
kupovnine, odnosno zaslužbene platiti 0*27o u gore spomenutu zakladu


Toj zamolbi su sjegurno udovoljili svi upravni odbori, a na kr. kot.
šumarima je da porade o tomu, da područne im zem. zajednice na to
sklonu Biti će da su šumari u tomu mjestimično uspjeli, a opet mjestimično
da im to do sada nije bilo moguće.


Tko je kao šumar imao posla sa zemljištnim zajednicama znade
dobro, kakovima se sve poteškoćama mora boriti, dok se takav ili sličan