DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 — pravo, da izašalju u hrvatski sabor svoje zastupnike, u kojemu su danas zastupani izbornim kotarom križevačkim, bjelovarskim, čazmanskim križkim i hercegovačkim. Za sve državljane austrougarske monarkije prestalo je ograničenje sticanja nepokretnina u teritoriju imovne općine križevačke tako glede maksimalne mjere posjeda zemljišta, kao i glede opređelenja broja negibivosti. Tom ustanovom otvoren je put naseljivanju našeg teritorija u većoj mjeri, a otvorena su vrata u Krajinu i Jevrejima, koji do 8 lipnja 1871. nti su smjeli trgovati (do li na slobodnim godišnjim sajmovima), a kamo li stanovati i sticati nekretnine. Jur temeljni krajiški zakon od 5. svibnja 1850. dozvoljavao je diobu zadruga propisavši kao najmanju količinu dijela pojedinog djelbenika uz kuću za stanovanje, 6 rali nekretnina temeljnog imutka (t z. Staramgut) u oranicama i livadama, kao selište, dok zakon od 8. lipnja 1871. označuje 6 rali u pravilu kao minimalnu mjeru neotuđivih zemljišta krajiško-zadružnih — a dozvoljava prodaju i ovih putem ovrhe uz dozvolu oblasti. Tim ustanovama dana je Krajišnicima dovoljna sloboda raspolaganja vlastitim nekretninama i udaren početak raspadanju zadruga pak vidimo također, da već godina 1871 i slijedeće nose sijaset dioba krajiških zadruga na teritoriju imovne općine križevačke. Mnogo je zadruga razdijeljeno tada i potajno, te su tek nakon većeg niza godina kod uređenja novih gruntovnica i gruntovnih uložaka u pojedinim kotarima, gruntovno provedene, dok ih imade još i danas tamo, gdje se stranke nagoditi ne mogu, de facto razdijeljenih, al u gruntovnici kao takove ne provedene. Ne ćemo duljiti o zadrugama i zadružnim pravom, jer to pitanje u većoj mjeri ne spada ovamo, a onaj koji se zanima za to. naći će o tomu mnoge rasprave i djela specijalista (Dr. I. Strohal i t. d.). Ne trebamo opetovati, da sve ustanove, koje ovđe istaknusmo, nose našem krajiškom puku novu epohu, novi život, stvorivši ga građaninom slobodnim od vojnog zapta. |