DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 55 — VI Uništenje šumskog sjemenja. Jeleni, srne i divlje svinje mogu često žir, bukvicu i divlji kesten, koji se ručnim ili naravnim načinom posije, posvema pojesti. Pošto je time jednogodišnji prirast uništen, to se ima odšteta obračunati kao troškovna vrijednost jednogodišnje sastojine, ako nije moguće u istoj vegetativnoj periodi sjemenje proizvesti. U ovom poslijednjem slučaju imaju se troškovi ponovne sjetve namiriti. N. pr. Divlje svinje su posvema uništile u proljeće izvedenu sjetvu žira. Kolika je odšteta, ako je B + V = 700 K; kulturni troškovi c =100K i p = 2Vo? x = 700(1-02—1)+ 120X1-02=700 X 0-02 + 120X1 02 = = 136-40 K. U proljeću izvedenu sjetvu žira jeleni su preko polovice pojeli, te se popunjenje može tek na jesen izvesti i to sa žirom koji je dvaput skuplji. B -I- V = 700 K, c = 100 K, veća cijena žiru = 30 K, p = 27«. X = Y[700(102—1)+ 100 X 1-02]+ 30 = 88 K. U jeseni izvedenu sjetvu s pitomim kestenom divlje su svinje preko zime posvema pojele. Kolika je šteta, ako se u proljeću ponovno sjetva sa jednakim kulturnim troškovima može izvesti? C = 50 K; x = 50 K. S naprijed navedenim primjerima dovoljno smo razjasnili način kako se štete, koje divljač u šumi učini, imaju obračunavati, Nijesmo time sve slučajeve istakli, koji mogu u praksi doći do obračuna štete, ali smo i sa ovo malo primjera dovoljno poslužili korisnoj stvari, koju svrhu smo si u početku ovoga članka u dužnost stavili. Dr. Gj. Nenadić, |