DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 12 <-- 12 --> PDF |
50 — Početna vrijednost na početku nove ophodnje jest: l-02»°— 1 11 1.02*° Q"84 .T028o7o<)2-7777:^80—TTT^ = 33-38 K, a ova vrijednost diskontirana 33 38 na 40. godinu iznosi ^^02*^"" ^^´^^ ^ 0-45289 = 15-12 K. Prema tomu iznosi sveukupna šteta: 97-20 + 8277 4 + 41-85 + 15-12 = 236-94 K. ?>.) Oštećeni dio sastojine ne če biti od nikakove koristi. Ovaj slučaj može nastupiti kod glodanja kore po zecevima i divljim kunićima u niskoj i srednjoj šumi. Ako su u takovoj šumi pojedini izbojci iz panja na većoj površini u sredini ophodnje i dalje tako oglodani, da se moraju osušiti, to nema svrhe da se oni ponovo na panj stave, jer do konca ophodnje ne će narasti na stabla podostojnog drveća, koja bi se mogla upotrebiti. Šteta se ustanovi tako, da se prema površini proračuna vrijednost oštećenog dijela u doba sječe i taj iznos diskontira na danas. N. pr. U jednoj srednjoj šumi, u kojoj podstojno drveće ima ophodnju od 20 godina, uništili su kunići glodanjem na površini od 1 kat. jutra sve grabove i jasenove izbojke u dobi od 12 godina tako, da nema svrhe staviti ih na panj. Ako normalni prihod podstojnog drveća vrijedi 150 K po jutru i ako oglodana stabla zapremaju površinu od 0 3 k. jutra, to vrijed-^ nost odštete iznosi kod p — 3%: 1 X = 150 X 0-03 X ~J:Q^26=U = 45 X 0-7894 = 35-50 K. U ovom slučaju ne može se tražiti odšteta za manju vrijednost zemljišta, jer će ponovni izbojci iz panja pokrivati tlo i štititi ga od sunca. Ađ b) Oštećeni dio sastojine može dalje do sječne dobe drugog neoštećenog dijela, rasti. Ovdje se mora analogno kao naprijed postupati. Manja vrijednost sječivog prihoda mora se na sadašnjost diskontirati. Razlika izmedju te vrijednosti i sadanje vrijednosti normalno uzraslog dijela sastojine u doba siječe, jednaka je odšteti. |