DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 3 — Križevačka imovna općina u slovu i broju. (Socijalno-ekonomska monografija.) Piše B. Prirodni pojavi skup su učinaka, koje utvrđujemo iskustvom, a tek pošto su ovi utanačeni, znanost ih raspreda u sile i faktore, a ove u snošaje elemenata — i na tom gradimo pravila. Isto tako biva i sa socijalnim pojavima koli u općenitosti — u državi, toli pojedinog kraja. Već je pozitivista Comte spoznao, da, košto biva u ostaloj prirodi, imade stalnih zakona i moralnog područja, Toqui]le bilježi nemoć zakonodavca pred naravskim društvenim zakonima, a davno je pred njima rekao Ciceron: »Onaj, koji hoće, da raspravlja o općem dobru, treba da imade pojam te općenitosti«. Ne ćemo ovdje duljiti sa socijološkim teorijama Gumplovića i ostalih, niti razvijati tumačenja Spencerovih o društvu, već nam je istaknuti, da se danas neda oteti ni ekonomija, a ponajpače šuma, pogotovo onih, koje su vlasnost većine pučanstva nekoga kraja, niti se ona dade svesti u racijonalno gospodarenje bez obzira i veza na društvene pojave kraja i pučanstva, u čijem se teritoriju one nalaze. Ne trebamo isticati narodno-ekonomske važnosti šuma i njihovog gospodarenja, niti ćemo naći jednog državoslovca, narodnog ekonoma, ili šumarskog auktoriteta, koji bi po opći razvoj nekog kraja, zanijekao važnost šumskog gospodarenja Šume imovne općine vlastnost su pravoužitnika-Graničara, dakle većine pučanstva svog teritorija. Može li se dakle pomisliti gospodarenje tih šuma bez obzira i bez veza na ostale socijalne prilike njenih članova, dok su ovi vezani trajnim i zajedničkim interesima, koli moralnim, toli materijalnim. Može li se govoriti o budućem gospodarenju te imovine, a da se ne ispitaju dosadanje prilike i uplivi na razvitak pučanstva i gospodarenje šuma imovne općine. Držati je po tome, da ne griješimo donašajuć temelje, na kojim se imade osnivati buduće gospodarenje šuma imovne op |