DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 36 <-- 36 --> PDF |
. — 34 — Zaključuje se da se manje potrebe i nadalje namiruju posebice — dočim se glede tiska i opreme društ organa imade jeftimba raspisati. 5. da se u slučaju, kad izabrani tajnik ili blagajnik društva, ne može bud s kojih razloga voditi odredjene poslove, njihovom zamjeniku isplaćuju u proračunu opredieljeni paušali, dok bude vodio njihove agende. Zaključuje se, da će se to prema okolnostima činiti. Pošto dalnjih predloga nije stavljeno, to zaključuje predsjedatelj sjednicu, našto bje ovaj zapisnik podpisan po za to izabranim odbornicima, Fischbach, v. r., Tolg, v. r.. Bona, v. r., Szentgy6rgy, v. r Različite vijesti Proslava pedesetgodišnj^ce opstanka kr. višeg gospodarskog učilišta u Križevcima, obavljena je prema programu (vidi stranu 440. o. 1. od g. 1910;) dne 18. — 20. studenoga 1910, Kod te proslave zastupali su kr zemaljsku vlad u kr. banski savjetnik presv. gosp. dr. Milorad vitez Cuculić- Bitorajski, kr. sveučilištni profesor gosp. dr. Oton Frange š i četnik g. A. D u r m a n. Hrv.-slavon. šumarsko društvo u Zagrebu zastupao je 1. g potpredsjednik Robert Fischbach , kr. odsječni savjetnik i društveni tajnik g. Bogoslav K o s o v i ć, kr. ž. šum. nadzornik. Hrv. slav. gospodarsko društvo u Zagrebu zastupao je predsjednik presv. g. Miroslav grof Kulmer, društveni tajnik g. dr. Franjo Poljak, te profesor šum akademije, g. dr. Milan Metelka , a zamoljeni su da zastupaju društvo i društveni odbornici g. Andrija Lenarčić , ravnatelj gospodar, učilišta, i profesori istoga učilišta gg. Mijo Graho i Gustav Bohutinsky. Slavonsko gospodarsko društvo zastupao je društveni tajnik g. Gjuro pl. Ilić. Dne 19. studenoga kao na glavni dan proslave, otvorena je na gradskom sajmištu izložba goveda i konja. Tu je izložbu priredilo gospodarsko društvo kao zadruga u Križevcima u zajednici s gospodarskim učilištem. Ova je izložba bila glavna točka proslave, te je upravo ona pružila dokaz, kako je to učilište korisno djelovalo na tamošnje stočarstvo, koje zauzimlje prvo mjesto u zemlji. Dne 20. studenoga poslije službe božje otkrivena je u učilištu mramorna spomen-ploča, te je tom prilikom izrekao zavodski ravnatelj Andrija Lenarči ć govor, u kojem je ukratko ocrtao povjest zavoda kroz minulih 50 godina. Iza toga se je držala svečana akademija. Prije nego li je ta započela, presv. g. Miroslav grof Kulmer , u ime hrv. slav. gospodarskog društva u Zagrebu pozdravio je ovu rijetku slavu i medju inim spomenuo, kako je gospodarsko učilište osnovano u burnim vremenima kao plod rada narodnih preporoditelja, te kako je zasluga toga zavoda, što okolica križevačka stoji u prvim redovima našeg gospodarskog napretka. Još je govorio g Gj. pl. Ili ć u ime slavon. gospodar, društva, i prof. Vinko H 1 a v i n k a u ime šumarske akademije u Zagrebu. Ravnatelj zavodski g. A. Lenarči ć zahvalio se je na pozdravima, i na to su slijedila predavanja. Predavali su: ravnatelj A. Lenarči ć »O gospodarskoj pouci u Hrvatskoj«, prof. M. Grah o »Ocjena pojedinih načina gospodarenja«, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 prof. M. Urban i »Upliv oplemenjivanja loze na kvalitet vina«, dr. Lj. Prohask a »0 gospodarskoj znanosti«, i VI Njegova n »Rezultati agrikulturne kemije sa stanovišta energetike«. Odziv bivših slušatelja toga zavoda nije bio osobit, barem ne onakav, kakav bi se opravdano mogao očekivati, i to ne samo šumara, nego naročito i gospodara, a u oči je udarala odsutnost bivših zaslužnih učitelja toga zavoda i veoma slabi odziv gradjanstva grada Križevca Kako nam je rečeno, je tomu i još njekim drugim neugodnim incidentima bio razlog u arangementu, kojemu se je u koječemu moglo prigovoriti. »Zakladi za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji« darovao je g. Nikola P 1 eš a-K o s i n j k o vi ć, kr. kotarski šumar u Zagrebu, iznos od petdeset (50) kruna, kao polovicu čistoga prihoda od prodane njegove knjižice »Ozbiljna pogibelj opstanku naših hrastika od parasitne gljivice« „Oidium guercinum croaticum," na kojemu daru mu se uprava rečene zaklade najljepše zahvaljuje. U Zagrebu, dne 1. prosinca 1910. Predsjedništvo zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Fischbach v, r. Trokuti za nanašanje kratkih abscisa i ordinata. Za nanašanje kratkih abscisa i ordinata, naročito kada se radi u manjim pomanjujućim mjerilima, upotrebljuje se veoma shodno jedan par pravokutnih trokuta iz žute mjedi sa posrebrenom razdiobom na hipotenuzi, kako ih predočuje slika, te koji su kod austrijskoga katastra od njekog vremena u porabi. Ti trokuti su konstruirani na principu, da je kraća kateta jednaka polovici hipotenuze. Kod ovakovih trokuta, koji su konstruirani za omjer 1 : 1000, je prema rečenom principu hipotenuza providjena sa razdiobom u mjerilu I : 500 tako, da se pomicanjem uzduž hipotenuze dobivaju abscise i ordinate u mjerilu 1 : 100 Hipotenuza jednog trokuta providjena je odmah kraj ruba sa jednim uskim posrebrenim razdiobnim rubom, koji je počam od sredine prema lievo i desno razdjeljen u više djelova od 20 mm. = 10 metara, a svaki takav dio razdjeljen je opet u 10 djelova, koji odgovaraju 1 metru. Hipotenusa drugoga trokuta ima u sredini posrebrenu Nonius razdiobu, tako te se pomoću nonija mogu duljine od Oi direktno odčitavati, što će za nacrte u mjerilu 1 : 1000 u većini slučajeva biti potpunoma dovoljna točnost. Nanašanje kratkih abscisa i ordinata ovim načinom ima naprama nanašanju sa šestilom ili pikiranjem tu prednost, da risaći papir ne bude izboden, da je posao brži i ktomu najmanje isto tako točan kao šestilom ili pikiranjem. Ovakovi trokuti zajedno sa odgovarajućom kutijom mogu se dobiti kod tvrdke Neuhofer i sin u Beču (Kolmarkt 8.) uz cienu od 15 K, a osim u spomenutom omjeru, izradjuju se i trokuti svih ostalih pomanjujućih omjera. Sprava za nanašanje od katastralnoga nadnadzornik a Engela . Ova veoma jednostavna sprava uporabljuje se ^a |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — nanašanje abscisa i ordinata i grafično predočenih udaljenostih kod izračunavanja površine. Sastoji se iz jednoga sa razdjelenjem providjenim ravnalom IZ žute mjedi i jednoga sa nonijima providjenoga pravokutnoga trokuta takodjer iz žute mjedi, čije katete su u omjeru 1 : 2, uslied česa pomicanje trokuta na mjerilu ravnala u abscisama odgovara polovici pomicanja u ordinatj^. ma. U slied to^g^ nalazi seizpodmjg. rila za abscise, ]^Q. je se nalazi ispoj ruba lineala c^-) jedna sa 0 označena istosmjerna g^ala za ordinate u dvostrukom mjerilu. Uslied toga je vriednost intervala razdiobe za ordinate jednaka polovici onoj za abscise, te potonja služi za laglje odčitanje ordinata. Na hipotenuzi trokuta nalaze se dva sa A i 0 označena nonija, od kojih prvi služi za nanašanje abscisa a potonji za ordinate. Dulja kateta providjena je jednim znakom, koji je od kraće katete udaljen za njeko stanovito mjerilo, te kojemu je svrha, da se trokut može uravnati na početnu točku njeke crte. Pošto je razdjeljenje nonija takovo, da se duljina abscisa do 2 decimetra, a duljina ordinata do 1 decimetri direktno odčitavati mogu, to je vidljivo da se stim aparatom polučuje takova točnost, koja potpunoma udovoljava. Okolnost da se uporabom te sprave risaći papir ne izbode i tim nacrt štedi, a i čišći izgleda nego kod nanašanja šestilom ili pikiranjem, što je od važnosti osobito onda, kada mnogo točaka medjusobno blizu leže, zatim velika točnost rada, te konačno jednostavna konstrukcija i lahko baratanje sa tom spravom, preporuča ju za uporabu u navedenu svrhu. Tu spravu proizvodi tvrdka Neuhofer i sin u Beču (Kohlmarkt 8) i to obično za dva pomanjujuća mjerila i to: 1 ; 2880 i 1 : 2500, nadalje 1 : 2500 i 1 : 1250; zatim 1 : 1000 i 1 : 2000; te konačno 1 : 2880 i 1 ; 1440. Ta sprava zajedno sa kutijom stoji 50 K. Državni ispit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva održ an je u Zagrebu dne 24.— 30. listopada t. g. Predsjedao mu je p. n. gosp. Robert Fischbach , kr. odsječni savjetnik i zem. šumarski izvjestitelj, dočim su ispitnim povjerenicima bila p. n. gg. Franjo X. Kesterčanek , profesor kr. šumarske akademije u Zagrebu za I. skupinu; Jovo Metlaš , nadšumarnik petrovaradinske imovne općine za III. skupinu; te Slavoljub Slapničar , nadšumarnik gjurgjevačke imovne općine za II. skupinu. Na 24. i 25. listopada obdržavan je pismeni ispit; dne 26. pregledani su pismeni izradci i održan ustmeni ispit u šumi Maksimir kod Zagreba; na 27., 28. i 29. listopada održan je ustmeni ispit u ispitnim prostorijama, a na 30. listopada obavljena je ocjena i proglašen uspjeh ispita. |