DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 465 —


Na temelju ovih dokazala valjalo je molitelja uvrstiti U
kataeter pravoužitnika mjesta sa naslova
e) §. 1. naputka A, zakona od 1881. godine, ea dijelom uživanja
od ^|^ selišta.


Spis se nalazi kod kotarske oblasti pod brojem


Gradnja šumarskih kuća (šumarija).


Svaki naobražen čovjek ima danas potrebu, da stanuje
sto udobnije, a k tomu da ima zračan i suh stan. Stoga je
osobito za čovjeka, koji ima obitelj, pitanje stana od ne male
važnosti. To je i razlogom, da se danas o staubenom pitanju
veoma mnogo raspravlja, te da o tamu kod velikih naroda
postoje čitave literature. Dakako da se te rasprave ponajviše bave
riešavanjem staubenoga pitanja u velikim gradovima, gdje ima
sva sila činovništva i radništva, nu ne manje važno je to pitanje
i za činovnike na selu, gdje ljudi obično grade stanove
lih za svoju vlastitu potrebu, a samo u veoma riedkim slučajevima
za iznajmljivanje; te gdje se stoga često uz veoma skupe
novce, ne može dobiti ne samo iole udoban, nego više puta
nikakav stan.


Medju činovnike, koji vedim dielom sve vrieme svoga
službovanja moraju provesti u selima i to često veoma zabitnim,
spada i šumsko-upravno osoblje, te je stoga za njega
pitanje stana od osobite važnosti.


Srećom je većina naših šumoposjednika, koji tu dolaze u
obzir, naime državni šumski erar, krajiške imovne općine i
privatni šumski veleposjednici, financijalno tako situirana, da
im njihova novčana sredstva dozvoljavaju, da u tom po_´ledu
mogu udovoljiti potrebama svoga činovništva time, da im sagrade
stanove u naravi.


U većini slučajeva vidimo da je to i učinjeno. Njeki šumoposjednici,
a naročito imovne općine, su u tu svrhu zadnja dva
decenija potroših znatne svote, te sagradili na oko i lit^pe {




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 466 —


prostrane zgrade, nu pogledamo li ih pobliže, osobito iz nutra,
to de nas riedko kada podpunoma zadovoljiti, a to stoga ne,
jer demo redovito naići na razne nedostatke, a medju tima de
obično u prvom redu biti nutarnje razdjelenje, koje nas nede
zadovoljiti,


PPOČELJE 5fi ULICE:.


Razlog tomu je medju inima taj, što o gradnji kuda za
stanove i urede šumarskih čirovnika postoji još veoma mala
literatura i kod većih naroda, a kod nas o tomu u opde još
nije ništa napisano. Bilo je u njemačkim šumarskim časopisima
ved mnogo upita o tomu, »gdje bi se moglo nadi nacrta za
gradnju takovih kuda«, nu odgovor je redovito glasio, da takovih
knjiga ne ima. Tek godine 1906. izdao je u Uraždjariima
(Dresdfn) L. F. H. Schmidt djelo pod naslovom »Forsthauser
und landliche K]einwohnungen in Sacbsen«, u kojemu se nslazi
veoma mnogo nacrta za gradnju kuda, nu ne za šumarskoupravno,
nego za šumarsko-tehničko pomodn o osoblje t. j .
za nadlugare i lugare i to specijalno u gorovitim krajevima.


Njekoliko liepih nacrta objelodanjeno je pobudom Josipa
Frieđricha, c kr. šumarskog nadsavjetnika, u »Centralblattu
fiir das gesammte For8twesen« u svezcima 1,, 2,, 4. i 12. od
godine 1904., a ove godine objelodanjen je jedan takav nacrt
u broju 9. časopisa »Oesterreichische Forst- und Jagd-Zeituug«.




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 467 —


Čujemo, (´a je takodjer kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo
izdalo njekoliko normalnih nacrta za gradnju takovih kuda, nu
u koliko je nama poznato, nisu ti nacrti do sada nigdje objelodanjeni,
pak stoga nisu za javnost pristupačni.


Spomenuti objelodanjeni nacrti tiču se gradaje specialno
»šumarija«, naime zgrade u kojoj je smješten stan i ured upravitelja
šuma, nu u pretpostavi, da se one grade na osami u
šumi, što redovito kod državnoga šumskoga erara i imovnih
opčina kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji hvala Bogu nije slučaj,
a uz to su vedim djelom na sprat, te se jedan dio stana nulazi
u prizemlju, a drugi u I. spratu, pak stoga neodgovaraju
našim navikama i našem načinu života. Ti nacrti stoga mogu
za naše odnošaje dati samo njeku pobudu, ali ne mogu služiti
uzorkom, a iskustvo nas je naučilo, da su se po našim šumskim
upravama, a naročito po imovnim opdinama, radi pomanjkanja
valjanih uzoraka, riedko kada sagradile dotičnoj svrsi potpunomu
odgovarajude zgrade.


Stoga smo naumili o tim gradnjama, analogno našim raspravieama
o gradnji lugarnica u »Lugarskom viestniku« od
godine 1909. i 1910., napisati njekoliko manjih raspravica, te
tt njima objelodaniti njekoliko na to odnosedih se nacrta.


Za sada demo se ograničiti samo na gradnju t. zv. š u-
m a r i j a t. j . kuda, koje se imaju sastojati iz stana upravitelja
šuma i potrebne mu uredovnice.


Kod državnog šumskog erara jest takav upravitelj obično
činovnik X.—VIII.; dapade i VII. činovnog razreda, a kod
imovnih opdina danas još X. i IX. nu u dogledno vrieme
valjda takodjer i VIII. činovnog razreda. Sada naime može
činovnik kod imovnih opdina doći u VIII. činovni razred samo
u onom slučaju, ako se ved nalazi, ili bude premješten gospodarstvenom
uredu. Ima ali mnogo činovnika, koji su inače
veoma marljivi, savjestni i vrstni strukovnjaci nu koji iz raznih
razloga ne žele dođi k uredu (ne ima svaki volje i dara za
konceptualni rad), te koje stoga treba ostaviti na vanjskoj upravi,
ali kojim se takodjer mora omoguditi, da mogu primjereno
napredovati. ^




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 22     <-- 22 -->        PDF

468


Za takove činovnike odgovara, a faktično ina je i potreban
stan od 4—5 soba. Mora se naime računati sa djecom, koja
čim su malo odraslija i ako ih je više, ne smiju iz zdravstvenih
i ćudorednih razloga spavati sa roditeljima u jednoj sobi. Potrebne
su stoga 2 sobe za spavanje. Jedna veda soba, koja će
biti nješto bolje uredjena, potrebna je za doček i kao blagovaonica
kada dotičnik dobije odličnije ili mnogobrojnije goste,
zatim treba jedna soba u kojoj če obitelj preko dana boraviti
i gdje će se obično blagovati, i konačno potrebna je jedna
soba za slučaj infekcioznih bolestih, kada se bolestnik mora


PROČELJE 5E DVORIšm.


separirati, te za boravak i nodenje eventualnih rodjaka i prijatelja,
a gdjekada i za nodenje od predpostavljenoga ureda ili
oblasti izaslanoga činovnika — mora se naime uvažiti, da na
selu, ne samo da ne ima svratista, nego obično niti gostione, u
kojoj bi se moglo naći primjereno nodište. Ta peta soba može
podjedno služiti kao privatna radna soba upravitelja, u kojoj
de se on u Časovima dokolice modi posvetiti čitanju stručnih
Časopisa i knjiga, proučavanja stručnih pitanja, te izradjivanju
slavljenih si stručnih zadataka, i time se pripravljati i usavršivati
za eventualni bududi teži i odgovorniji položaj. Moramo
naime želiti i u interesu napretka naše zelene struke očekivati,
da nam se vedina sudrugova na selu ne de zadovoljiti samo




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 469 —


Sa onim znanjem, što su ga stekli na akademiji, nego da će
se oni i nadalje baviti knjigom i naukom.


Uz sobe treba naravno i potrebne nuzprostorije kao kupaona,
bez koje se danas iole moderan stan ne može ni zamisliti,
prostranu kuhinju, ne premalena smočnica (izba), sobica
za služkiuju i moderno uredjeni zahod, iz kojega se nede neugodni
vonj širiti po cielomu stanu, kako to na žalost još nalazimo
u mnogim i u novije doba gradjenim šumarijama.


Ako je k tomu razporedjaj pojedinih stanbenih prostorija
zgodan, podovi, odnosno prozori od zemlje dovoljno visoki i
time dana primjerena sjegurnost proti tatima i eventualnim
osvetnim činima, te zgrada solidno gradjena, a nutarnji uredjaj
ne luksuriozan, ali solidan i ukusan, tada se može očekivati,
da će doticai šumski upravitelj i njegova obitelj biti zadovoljni,
a to je veoma važno po službodavca, jer samo od zadovoljnoga
činovnika može očekivati, da de svoje službene
dužnosti vršiti s veseljem i potpunim marom.


Prigovoriti će nam se možda, da bi izgradnja takove kude
zahtjevala puno veću glavnicu, nego li odgovara stanarini dotičnoga
činovnika. Priznajemo to, nu iz toga ne sliedi da činovnik
na takav stan ne bi imao pravo, nego se vidi da su
današnje stanarine još uvjek nerazmjerno nizke, te da bi se
morale povisiti. Nu kada i to ne bi bilo, ne smije se metnuti
8 uma, da šumarski činovnici stanuju većinom u zabitnim
selima, gdje ne samo da ne imaju kazališta, kavana, čitaonica
i inih zabavišta, nego oni veoma često ne imaju niti u sjedištu,
niti u blizini ni liečnika, ni ljekarne, niti srednjih škola za
svoju djecu, niti vedih trgovina odjela i obude, te radi svega toga
moraju često putovati u grad, a to s jedne strane stoji novaca,
a s druge strane su takova putovanja, ako se u pomanjkanju
željeznice moraju obaviti kolima po prašini, blatu, kiši i vjetru,
ne samo veoma neugodna, nego često i zdravlju pogibeljna.


Za sve te neugodnosti ne može se šumara nikako potpunoma
otštetiti, ali mu se te neugodnosti mogu barem djelomice
nadoknaditi valjanim i udobnim stanom.




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 470 —


Nevalja stoga šteđiti kod gradnje šumarija, nego sus^retljivo
uvažiti sve u tom pogledu opravdane zahtjeve.


Uz stan potrebuje šumar i uredovnicu. U tu svrhu će
tamo, gdje je malo pisarije, biti dovoljno jedna soba, nu kod
imovnih opdina, kod kojih prevladjuje birokratski sistem i gdje
ved uslied posla, što ga zadaje veliki broj pravoužitnika, ima
puno pisanja i stoga kod šumarije uz upravitelja redovito još


TIOC/^7 PRIZEMI^R.


jedan pomodni činovnik, a često još i pisar, tu su potrebne
dvie sobe i malo predsoblje ili barem hodnik, da stranke sa
ulice nadolaze direktno u pisarnu, te u kojem si mogu otresti
blato, snieg i prašinu.


Takova uredovnica može se sagraditi u posebnoj zgradi,
nu to se veoma riedko čini, nego se redovito sagradi pod
jednim krovom sa stanom, što je znatno jeftinije, uredovnica




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 471 —


se laglje čisti i grije, a i veda je pjegurnost proti provali. Pri
tomu se ali redovito grieši time, što stan i uredovnica imaju
zajednički ulaz, hodnik i zahod, stranke koje dolaze šumariji,
vrte se i oko stana, zalaze u kuhinju i stan, te inkomodiraju
obitelj, koja ne može nesmetano idi u kuhinju, zahod, dvorište
itd., time se mogu dovudi i bolesti, a lahko dodje i do kradja.


Svim tima neugodnostima može se predusresti time, da se
uredovnice grade tako, da se doduše nalaze pod jednim krovom
sa stanom, da su radi grijanja i čišćenja lahko pristupačne iz
stana, ali da za stranke, pomodnog činovnika i pisara imaju
poseban ulaz i zahod tako, da ne dolaze u nikakav doticaj
sa upraviteljevom obitelju.


Jednu takovu šumariju, kod koje je azet obzir na sve
gore navedeno, predočuju nacrti u mjerilu 1 : 200 na strani 466,
468, 470 i 472.


Ti nacrti izradjeni su u gradjevnom odsjeku kr. zemaljske
vlade po gradjevnom oficijalu g. Mirku Roraueru u sporazumku
i po intencijama šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade, te
je po njima gradiška imovna općina ove godine sagradila šumarije
u Okučanima i u Banovojjarugi.


Iz tlocrta se vidi da se uredovnice i stan šumara nalaze
pod jednim krovom i čine jednu jedinstvenu [´zgradu, ali je
razpored takav, da je za uredovnice poseban, a za stan opet
poseban ulaz. Iz ulaza za uredovnice dolazi se u hodnik, iz
kojega lievo vode vrata u uredovnice, a desno jedna vrata u
pismohranu i spremište strojeva, orudja itd., a jedna u predhodnik
zahoda. Na kraju hodnika vode jedna vrata u dvorište,
a svrha im je, da služavka, koja itna čistiti i grijati uredovnice,
ima iz dvorišta ili stana laglji i bliži pristup, a kroz ta vrata
može i šumar kratkim putem kroz kupaonu dođi iz stana u
uredovnice.


Posebnim ulazom na drugoj strani zgrade ulazi se hodnikom
u predvorje upraviteljevog stana. Iz ovog predvorja
vode redom vrata u dnevnu sobu, koja je u nacrtu pogriešno
označena kao soba za primauje, zatim u blagovaonu, spavadu




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 472 —


sobu, sobu za straoe, na tavan, u podrum, u kuhinju i predhodnik
zahoda, te konačno u dvorište. Predvorje odieleno je od
ulaza dvokrilnim zrakohvatom (Windfang), Iz prve spavade
sobe vode jedna vrata u drugu spavadu sobu do ulice, a jedna
vrata u kupaonu. Kupaona providjena je posebnim izlazom u
dvorište, a to lih zato, da služinče ne mora kroz sobu nositi
vodu, vatru i drva u kupaonu.


Sve prostorije su zračne i svietle, a prozori su 2 m. visoki
nad zemljom, te se stoga ne može izvana tako lahko vidjeti,
a ni uspeti u stan. Glavni ulaz u podrum smješten je iz vana
sa dvorištne strane


^ PJi03)CM A-D.


Za izvedenje same zgrade ima se rabiti opeka i beton, a
strop podruma izvesti od armiranog betona medju traversama.
Proti prodiranju eventualne vlage imaju se svi zidovi 16 cmt.
ispod poda izolirati asfaltnom Ijepenkom. Stropna konstrukcija
odielena je od krovne stolice, a ulaz na tavan providjen je
željeznim vratima. Krov pokrit je criepom. Ciela vanjština
zgrade držana je jednostavno no u modernom slogu, a uslied
doksata u blagovaoni i verande pred spavačom sobom, ima
vanjština prijatno i ukusno lice. U gorskim krajevima, gdje je
ljeto kratkotrajno a večeri hladne, te gdje zapada veliki snieg,
ne bi se dakako imala izvesti otvorena veranda, nego mjesto
nje zatvoreni doksat.




ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 473 -
Gradnja proračunata je na okruglo 38.000 kruna, a izgradjena
površina iznaša okruglo 320 m´´. Prama tome stoji
m* izgradjene površine podpunoma dogotovljene zgrade 119 K.


Zgrada je zamišljena izmedju dvijuh cesta, odnosno ulica,
od kojih se jedna nalazi lievo pred ulazom u uredovnice i to
ne tik do ceste, nego tako, da se izmedju zgrade i obijuh
cesta nalaze cvietnjaci, uslied Česa ljeti ne dolazi u stan toliko
prašine, kao kada bi se nalazila tik uz cestu. Ako se k tomu
do ceste izvedu ukusne ograde, a cvietnjaci drže u liepom redu,
to će cieli utisak biti veoma prijatan i ukusan,


Objelodanjujemo ove nacrte i opis ne kao nješto sasvim
nepromjenljivoga — mjestne prilike i one okolnosti mogu
uvjetovati njeke modifikacije, ali u svakom slučaju biti de od
koristi i šumoposjedniku i sastavljaču gradjevnih osnova, kada
budu imali ne razpolaganje ovakovih tipičnih nacrta.


Stoga demo nastojati dogodice objelodaniti još njekol ko
takovih nacrta, a biti će nam veoma drago, ako se tko bude
na njih kritički osvrnuo i time pripomogao dobroj stvari.


A. K e r n
Uzgoj mješovitih sastojina u bukvicima
kombinovanim načinom.


Napisao: Karlo Heyrow8ky a preveo i popratio Nikola PlesaKosinjković,
šumar.


Medju mnoge prednosti, koje kod naravnoga pomladjivanja
bukve pruža bavarski način pomladjivanja (hrpimično
pomladjivanje, ili bavarska oplodua sječa), na prama jednoličnoj
sječimičnoj sječi (po Hartigu^, dolazi u prvom redu relativna
lakoda, kojom gospodarstvo rukovodeći šumar shodnim
prilagodjenjem opstojedim prirodnim odnošajima, kao štovještim prilagodjenjem svoje vlastite djelatnosti kod pošumljenja,
može gojitbenim zahtjevima naravi udovoljiti, te na razvoj uzgojiti
se imajuće sastojine uplivisati i u pogledu umetnuda po