DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 465 — Na temelju ovih dokazala valjalo je molitelja uvrstiti U kataeter pravoužitnika mjesta sa naslova e) §. 1. naputka A, zakona od 1881. godine, ea dijelom uživanja od ^|^ selišta. Spis se nalazi kod kotarske oblasti pod brojem Gradnja šumarskih kuća (šumarija). Svaki naobražen čovjek ima danas potrebu, da stanuje sto udobnije, a k tomu da ima zračan i suh stan. Stoga je osobito za čovjeka, koji ima obitelj, pitanje stana od ne male važnosti. To je i razlogom, da se danas o staubenom pitanju veoma mnogo raspravlja, te da o tamu kod velikih naroda postoje čitave literature. Dakako da se te rasprave ponajviše bave riešavanjem staubenoga pitanja u velikim gradovima, gdje ima sva sila činovništva i radništva, nu ne manje važno je to pitanje i za činovnike na selu, gdje ljudi obično grade stanove lih za svoju vlastitu potrebu, a samo u veoma riedkim slučajevima za iznajmljivanje; te gdje se stoga često uz veoma skupe novce, ne može dobiti ne samo iole udoban, nego više puta nikakav stan. Medju činovnike, koji vedim dielom sve vrieme svoga službovanja moraju provesti u selima i to često veoma zabitnim, spada i šumsko-upravno osoblje, te je stoga za njega pitanje stana od osobite važnosti. Srećom je većina naših šumoposjednika, koji tu dolaze u obzir, naime državni šumski erar, krajiške imovne općine i privatni šumski veleposjednici, financijalno tako situirana, da im njihova novčana sredstva dozvoljavaju, da u tom po_´ledu mogu udovoljiti potrebama svoga činovništva time, da im sagrade stanove u naravi. U većini slučajeva vidimo da je to i učinjeno. Njeki šumoposjednici, a naročito imovne općine, su u tu svrhu zadnja dva decenija potroših znatne svote, te sagradili na oko i lit^pe { |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 466 — prostrane zgrade, nu pogledamo li ih pobliže, osobito iz nutra, to de nas riedko kada podpunoma zadovoljiti, a to stoga ne, jer demo redovito naići na razne nedostatke, a medju tima de obično u prvom redu biti nutarnje razdjelenje, koje nas nede zadovoljiti, PPOČELJE 5fi ULICE:. Razlog tomu je medju inima taj, što o gradnji kuda za stanove i urede šumarskih čirovnika postoji još veoma mala literatura i kod većih naroda, a kod nas o tomu u opde još nije ništa napisano. Bilo je u njemačkim šumarskim časopisima ved mnogo upita o tomu, »gdje bi se moglo nadi nacrta za gradnju takovih kuda«, nu odgovor je redovito glasio, da takovih knjiga ne ima. Tek godine 1906. izdao je u Uraždjariima (Dresdfn) L. F. H. Schmidt djelo pod naslovom »Forsthauser und landliche K]einwohnungen in Sacbsen«, u kojemu se nslazi veoma mnogo nacrta za gradnju kuda, nu ne za šumarskoupravno, nego za šumarsko-tehničko pomodn o osoblje t. j . za nadlugare i lugare i to specijalno u gorovitim krajevima. Njekoliko liepih nacrta objelodanjeno je pobudom Josipa Frieđricha, c kr. šumarskog nadsavjetnika, u »Centralblattu fiir das gesammte For8twesen« u svezcima 1,, 2,, 4. i 12. od godine 1904., a ove godine objelodanjen je jedan takav nacrt u broju 9. časopisa »Oesterreichische Forst- und Jagd-Zeituug«. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 467 — Čujemo, (´a je takodjer kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo izdalo njekoliko normalnih nacrta za gradnju takovih kuda, nu u koliko je nama poznato, nisu ti nacrti do sada nigdje objelodanjeni, pak stoga nisu za javnost pristupačni. Spomenuti objelodanjeni nacrti tiču se gradaje specialno »šumarija«, naime zgrade u kojoj je smješten stan i ured upravitelja šuma, nu u pretpostavi, da se one grade na osami u šumi, što redovito kod državnoga šumskoga erara i imovnih opčina kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji hvala Bogu nije slučaj, a uz to su vedim djelom na sprat, te se jedan dio stana nulazi u prizemlju, a drugi u I. spratu, pak stoga neodgovaraju našim navikama i našem načinu života. Ti nacrti stoga mogu za naše odnošaje dati samo njeku pobudu, ali ne mogu služiti uzorkom, a iskustvo nas je naučilo, da su se po našim šumskim upravama, a naročito po imovnim opdinama, radi pomanjkanja valjanih uzoraka, riedko kada sagradile dotičnoj svrsi potpunomu odgovarajude zgrade. Stoga smo naumili o tim gradnjama, analogno našim raspravieama o gradnji lugarnica u »Lugarskom viestniku« od godine 1909. i 1910., napisati njekoliko manjih raspravica, te tt njima objelodaniti njekoliko na to odnosedih se nacrta. Za sada demo se ograničiti samo na gradnju t. zv. š u- m a r i j a t. j . kuda, koje se imaju sastojati iz stana upravitelja šuma i potrebne mu uredovnice. Kod državnog šumskog erara jest takav upravitelj obično činovnik X.—VIII.; dapade i VII. činovnog razreda, a kod imovnih opdina danas još X. i IX. nu u dogledno vrieme valjda takodjer i VIII. činovnog razreda. Sada naime može činovnik kod imovnih opdina doći u VIII. činovni razred samo u onom slučaju, ako se ved nalazi, ili bude premješten gospodarstvenom uredu. Ima ali mnogo činovnika, koji su inače veoma marljivi, savjestni i vrstni strukovnjaci nu koji iz raznih razloga ne žele dođi k uredu (ne ima svaki volje i dara za konceptualni rad), te koje stoga treba ostaviti na vanjskoj upravi, ali kojim se takodjer mora omoguditi, da mogu primjereno napredovati. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 22 <-- 22 --> PDF |
468 Za takove činovnike odgovara, a faktično ina je i potreban stan od 4—5 soba. Mora se naime računati sa djecom, koja čim su malo odraslija i ako ih je više, ne smiju iz zdravstvenih i ćudorednih razloga spavati sa roditeljima u jednoj sobi. Potrebne su stoga 2 sobe za spavanje. Jedna veda soba, koja će biti nješto bolje uredjena, potrebna je za doček i kao blagovaonica kada dotičnik dobije odličnije ili mnogobrojnije goste, zatim treba jedna soba u kojoj če obitelj preko dana boraviti i gdje će se obično blagovati, i konačno potrebna je jedna soba za slučaj infekcioznih bolestih, kada se bolestnik mora PROČELJE 5E DVORIšm. separirati, te za boravak i nodenje eventualnih rodjaka i prijatelja, a gdjekada i za nodenje od predpostavljenoga ureda ili oblasti izaslanoga činovnika — mora se naime uvažiti, da na selu, ne samo da ne ima svratista, nego obično niti gostione, u kojoj bi se moglo naći primjereno nodište. Ta peta soba može podjedno služiti kao privatna radna soba upravitelja, u kojoj de se on u Časovima dokolice modi posvetiti čitanju stručnih Časopisa i knjiga, proučavanja stručnih pitanja, te izradjivanju slavljenih si stručnih zadataka, i time se pripravljati i usavršivati za eventualni bududi teži i odgovorniji položaj. Moramo naime želiti i u interesu napretka naše zelene struke očekivati, da nam se vedina sudrugova na selu ne de zadovoljiti samo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 469 — Sa onim znanjem, što su ga stekli na akademiji, nego da će se oni i nadalje baviti knjigom i naukom. Uz sobe treba naravno i potrebne nuzprostorije kao kupaona, bez koje se danas iole moderan stan ne može ni zamisliti, prostranu kuhinju, ne premalena smočnica (izba), sobica za služkiuju i moderno uredjeni zahod, iz kojega se nede neugodni vonj širiti po cielomu stanu, kako to na žalost još nalazimo u mnogim i u novije doba gradjenim šumarijama. Ako je k tomu razporedjaj pojedinih stanbenih prostorija zgodan, podovi, odnosno prozori od zemlje dovoljno visoki i time dana primjerena sjegurnost proti tatima i eventualnim osvetnim činima, te zgrada solidno gradjena, a nutarnji uredjaj ne luksuriozan, ali solidan i ukusan, tada se može očekivati, da će doticai šumski upravitelj i njegova obitelj biti zadovoljni, a to je veoma važno po službodavca, jer samo od zadovoljnoga činovnika može očekivati, da de svoje službene dužnosti vršiti s veseljem i potpunim marom. Prigovoriti će nam se možda, da bi izgradnja takove kude zahtjevala puno veću glavnicu, nego li odgovara stanarini dotičnoga činovnika. Priznajemo to, nu iz toga ne sliedi da činovnik na takav stan ne bi imao pravo, nego se vidi da su današnje stanarine još uvjek nerazmjerno nizke, te da bi se morale povisiti. Nu kada i to ne bi bilo, ne smije se metnuti 8 uma, da šumarski činovnici stanuju većinom u zabitnim selima, gdje ne samo da ne imaju kazališta, kavana, čitaonica i inih zabavišta, nego oni veoma često ne imaju niti u sjedištu, niti u blizini ni liečnika, ni ljekarne, niti srednjih škola za svoju djecu, niti vedih trgovina odjela i obude, te radi svega toga moraju često putovati u grad, a to s jedne strane stoji novaca, a s druge strane su takova putovanja, ako se u pomanjkanju željeznice moraju obaviti kolima po prašini, blatu, kiši i vjetru, ne samo veoma neugodna, nego često i zdravlju pogibeljna. Za sve te neugodnosti ne može se šumara nikako potpunoma otštetiti, ali mu se te neugodnosti mogu barem djelomice nadoknaditi valjanim i udobnim stanom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 470 — Nevalja stoga šteđiti kod gradnje šumarija, nego sus^retljivo uvažiti sve u tom pogledu opravdane zahtjeve. Uz stan potrebuje šumar i uredovnicu. U tu svrhu će tamo, gdje je malo pisarije, biti dovoljno jedna soba, nu kod imovnih opdina, kod kojih prevladjuje birokratski sistem i gdje ved uslied posla, što ga zadaje veliki broj pravoužitnika, ima puno pisanja i stoga kod šumarije uz upravitelja redovito još TIOC/^7 PRIZEMI^R. jedan pomodni činovnik, a često još i pisar, tu su potrebne dvie sobe i malo predsoblje ili barem hodnik, da stranke sa ulice nadolaze direktno u pisarnu, te u kojem si mogu otresti blato, snieg i prašinu. Takova uredovnica može se sagraditi u posebnoj zgradi, nu to se veoma riedko čini, nego se redovito sagradi pod jednim krovom sa stanom, što je znatno jeftinije, uredovnica |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 471 — se laglje čisti i grije, a i veda je pjegurnost proti provali. Pri tomu se ali redovito grieši time, što stan i uredovnica imaju zajednički ulaz, hodnik i zahod, stranke koje dolaze šumariji, vrte se i oko stana, zalaze u kuhinju i stan, te inkomodiraju obitelj, koja ne može nesmetano idi u kuhinju, zahod, dvorište itd., time se mogu dovudi i bolesti, a lahko dodje i do kradja. Svim tima neugodnostima može se predusresti time, da se uredovnice grade tako, da se doduše nalaze pod jednim krovom sa stanom, da su radi grijanja i čišćenja lahko pristupačne iz stana, ali da za stranke, pomodnog činovnika i pisara imaju poseban ulaz i zahod tako, da ne dolaze u nikakav doticaj sa upraviteljevom obitelju. Jednu takovu šumariju, kod koje je azet obzir na sve gore navedeno, predočuju nacrti u mjerilu 1 : 200 na strani 466, 468, 470 i 472. Ti nacrti izradjeni su u gradjevnom odsjeku kr. zemaljske vlade po gradjevnom oficijalu g. Mirku Roraueru u sporazumku i po intencijama šumarskoga odsjeka kr. zemaljske vlade, te je po njima gradiška imovna općina ove godine sagradila šumarije u Okučanima i u Banovojjarugi. Iz tlocrta se vidi da se uredovnice i stan šumara nalaze pod jednim krovom i čine jednu jedinstvenu [´zgradu, ali je razpored takav, da je za uredovnice poseban, a za stan opet poseban ulaz. Iz ulaza za uredovnice dolazi se u hodnik, iz kojega lievo vode vrata u uredovnice, a desno jedna vrata u pismohranu i spremište strojeva, orudja itd., a jedna u predhodnik zahoda. Na kraju hodnika vode jedna vrata u dvorište, a svrha im je, da služavka, koja itna čistiti i grijati uredovnice, ima iz dvorišta ili stana laglji i bliži pristup, a kroz ta vrata može i šumar kratkim putem kroz kupaonu dođi iz stana u uredovnice. Posebnim ulazom na drugoj strani zgrade ulazi se hodnikom u predvorje upraviteljevog stana. Iz ovog predvorja vode redom vrata u dnevnu sobu, koja je u nacrtu pogriešno označena kao soba za primauje, zatim u blagovaonu, spavadu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 472 — sobu, sobu za straoe, na tavan, u podrum, u kuhinju i predhodnik zahoda, te konačno u dvorište. Predvorje odieleno je od ulaza dvokrilnim zrakohvatom (Windfang), Iz prve spavade sobe vode jedna vrata u drugu spavadu sobu do ulice, a jedna vrata u kupaonu. Kupaona providjena je posebnim izlazom u dvorište, a to lih zato, da služinče ne mora kroz sobu nositi vodu, vatru i drva u kupaonu. Sve prostorije su zračne i svietle, a prozori su 2 m. visoki nad zemljom, te se stoga ne može izvana tako lahko vidjeti, a ni uspeti u stan. Glavni ulaz u podrum smješten je iz vana sa dvorištne strane ^ PJi03)CM A-D. Za izvedenje same zgrade ima se rabiti opeka i beton, a strop podruma izvesti od armiranog betona medju traversama. Proti prodiranju eventualne vlage imaju se svi zidovi 16 cmt. ispod poda izolirati asfaltnom Ijepenkom. Stropna konstrukcija odielena je od krovne stolice, a ulaz na tavan providjen je željeznim vratima. Krov pokrit je criepom. Ciela vanjština zgrade držana je jednostavno no u modernom slogu, a uslied doksata u blagovaoni i verande pred spavačom sobom, ima vanjština prijatno i ukusno lice. U gorskim krajevima, gdje je ljeto kratkotrajno a večeri hladne, te gdje zapada veliki snieg, ne bi se dakako imala izvesti otvorena veranda, nego mjesto nje zatvoreni doksat. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 473 - Gradnja proračunata je na okruglo 38.000 kruna, a izgradjena površina iznaša okruglo 320 m´´. Prama tome stoji m* izgradjene površine podpunoma dogotovljene zgrade 119 K. Zgrada je zamišljena izmedju dvijuh cesta, odnosno ulica, od kojih se jedna nalazi lievo pred ulazom u uredovnice i to ne tik do ceste, nego tako, da se izmedju zgrade i obijuh cesta nalaze cvietnjaci, uslied Česa ljeti ne dolazi u stan toliko prašine, kao kada bi se nalazila tik uz cestu. Ako se k tomu do ceste izvedu ukusne ograde, a cvietnjaci drže u liepom redu, to će cieli utisak biti veoma prijatan i ukusan, Objelodanjujemo ove nacrte i opis ne kao nješto sasvim nepromjenljivoga — mjestne prilike i one okolnosti mogu uvjetovati njeke modifikacije, ali u svakom slučaju biti de od koristi i šumoposjedniku i sastavljaču gradjevnih osnova, kada budu imali ne razpolaganje ovakovih tipičnih nacrta. Stoga demo nastojati dogodice objelodaniti još njekol ko takovih nacrta, a biti će nam veoma drago, ako se tko bude na njih kritički osvrnuo i time pripomogao dobroj stvari. A. K e r n Uzgoj mješovitih sastojina u bukvicima kombinovanim načinom. Napisao: Karlo Heyrow8ky a preveo i popratio Nikola PlesaKosinjković, šumar. Medju mnoge prednosti, koje kod naravnoga pomladjivanja bukve pruža bavarski način pomladjivanja (hrpimično pomladjivanje, ili bavarska oplodua sječa), na prama jednoličnoj sječimičnoj sječi (po Hartigu^, dolazi u prvom redu relativna lakoda, kojom gospodarstvo rukovodeći šumar shodnim prilagodjenjem opstojedim prirodnim odnošajima, kao štovještim prilagodjenjem svoje vlastite djelatnosti kod pošumljenja, može gojitbenim zahtjevima naravi udovoljiti, te na razvoj uzgojiti se imajuće sastojine uplivisati i u pogledu umetnuda po |