DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 395 8- morici muškaraca i 4-rira djevojčicama. Prema tomu su muška djeca dobila 5 600 K, a ženska djeca 2 800 K, te je time udovoljeno onoj ustanovi zadnje alin. §. 6, zakladnice, koja odredjuje, da se do Vs iznosa ima upotriebiti za mušku, a samo Vs za žensku djecu. Od podjeljenih potpora otpada: iznos od 3.200 K. na sirotčad i djecu udovica činovnika imovnih općina; iznos od 2.100 K na sirotčad i djecu udovica zemaljskih i gradskih šumar, činovnika; iznos od 400 K na djecu umirovljenih činovnika imov. općina; iznos od 1.700 K na djecu aktivnih činovnika imovnih općina; te konačno iznos od 1,000 K na djecu aktivnih zem. šumarskih činovnika. Iz upravne prakse. Ispražnjenje stana administrativnim putem kaA imovniii općina. U jednom konkretnom slučaju, gdje čin ivnik neke imovne općine nakon svoga umirovljenja nije htio stan, što ga je uživao, isprazniti, dalo je kr. državno nadodvjetništvo kao pravni konsulenat kr. zemalj. vlade ovo mnienje: „Privremenim umirovljenjem N. N. utrnulo je i pravo njegovo na stan koji je sačinjavao sastavni dio njegovih beriva. Kao što su sa umirovljenjem obustavljena odmah ostala beriva, imala se je ureda radi provesti i obustava užitka stana u naravi, a za slučaj odpora stan eventualno administrativnim putem i silom otvoriti i isprazniti. Pošto ali to nije učinjeno, već je zaključkom gospodarstvenog odbora im. općine, odobrenim po kr. zem. vladi, na molbu N. N. dozvoljeno molitelju, da mu se upitni stan ostavi na besplatno uživanje do konca mjeseca veljače t. g. i time je nakon prestanka službenog odnošaja, modo praecario dozvoljeno izrikom dalnje uživanje stana, to se danas više ne bi moglo administrativnim putem prisiliti N. N. na ispražnjenje stana, već jedino putem redovite gradjanske parnice na osnovu §§. 345. i 346. o. g. z. Sa 1. ožujka t. g. prestalo je svako pravo N. N. na upitni stan, jer je i odnošaj praecariuma, koji je na mjesto prijašnjega službovnog odnošaja nastupio, izminućem dozvoljenog roka trajanja istoga razriješen pa stoga od tog dana jamči N. N, po §§. 345. i 346. o. g. z. za svukoliku štetu i to ne samo efektivnu štetu, već i za izmaklu dobit, koju je prouzročio time, što ne će da dobrovoljno isprazni stan". Priopćuje Dr. Gj. N. Kako se imaju biljegovati platežnice o zaslužbinama radnicima (Rješitba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 1. IV. lUlO. broj ,8845, upravljena na gospodarstveni ured g. imov. općine, a radi znanja i ravnaja u sličnim slučajevima, priopćena je takodjer i gospod. uredima ostalih imovnih općina). U riešenju tamošnjeg izvješća od 3. siečnja 1910. broj 1583. god. 1909. vidjenog pod brojem 326. god. 1909. z. v. p. u stvari biljegovanja platežnica radnika za kopanje medjašnih graba uz pogodbu po tekućem metru, odpisuje se uz povratak priloga sliedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 396 — Glede biljegovanja imadu se platežnice prosuditi prema njihovom sastavku i sadržaju. Predmetne platežnice sastavljene su tako, da je u njima svaki pojedini radnik vlastoručno potvrdio svoju zaslužbinu. Obzirom na to imadu se ove platežne listine prema ustanovama tarifnog članka 47/38 i 64/101. opazka 2. sbirke pristojbenih propisa smatrati kao toliko primka (namira), koliko je primaca podpisano, a biljegovinu po ljestvici II. valja izračunati i podmiriti, ne po skupnoj svoti, nego po onoj, koja svakog primaoca napose zapada. Ona okolnost, da su izplate dnevno usliedile i da pojedine nadnice nisu nadmašile dnevno 4 krune, nije u nazočnom slučaju odlučujuća, jer kako je uvodno spomenuto, tu odlučuje sastavak platežne listine. Filijalna crkva (kapela) imade se uvrstiti u pravaužitnićki katastar imovnih općina radi doznake gradjevnog drva. Kad župnik ne stanuje u filijali, ne pripada mu ogrievno drvo. Kada može titulo ovlašteničtva filijale tražiti župnik ogrievno drvo? Prinos k tumačenju naputka A. k zakonu od 11. jula 1881., odnosno zakonu od 15. junija 1873. o imovnim obćinama u hrvslav. vojnoj Krajini. Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove izdala je dne 6. marta 1910. pod brojem 18.302. sliedeću rješidbu: „Uslied utoka rimokatoličke crkvene općine u A. preinačuje se drugostepena odluka od 24. oktobra 1909. broj 3584., te odlučuje, da se rimokatolička filijalna crkva u A. imade uvrstiti u pravoužitnički katastar petrovaradinske imovne općine. Tomu unosu u pravoužitnički katastar imade mjesta s razloga, što je namjera starih krajiških propisa, a dosljedno tomu i namjera u smislu tih propisa sastavljenoga naputka A. k zakonu od U. jula 1881. (kojim se razjasnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. juna 1873. o imovnim općinama u hrv.-slav. vojnoj Krajini) bila ta, da se svakoj crkvi na krajiškom području, i to bez obzira na to, da 11 je obstojala prije sastava pravoužitničkog katastra, ili je nastala nakon toga, — iz krajiških šuma daju drva, i to potrebno građjevno drvo, a pošto župnik u filijali ne stanuje i onde ne ima stanbene zgrade, ne pripada mu ogrievno drvo. U koliko pako župnik boraveći u filijali radi duhovnog posla treba loženu sobu, a ta mu ne bi bila po filijalistima već osigurana, — mogao bi titulo ovlašten štva ove filijalne crkve tražiti od imovne općine za tu svrhu potrebna drva". U M. p. d. priobćio Franjo H a 1 a d i. Pravoužitnik krajiške imovne općine, koji ne vodi kućanstvo u kući, koja se nalazi na njegovom selištnom posjedu, ne imade pravo na kompetenciju ogrievnih drva, već dobiva samo građjevno drvo za tu kuću i gospodarstvene zgrade. (Rješitba kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 16. januara 1909. br. 68.658). Preinačuje se drugostepena odluka od 11. marta 1907. broj 153, te odlučuje; da se M. G. udata S. imade temeljem selištnog posjeda |