DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 10. U ZAGREBU 1. LISTOPADA 1910. GOD. XXXIV. ŠUMARSKI LIST Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. listi K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo društva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/, stranice 9 K; za ´/» stranice 7 K 7« stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Gospodarska osnova za šumu kr. i slob. zem. glavnog grada Zagreba u broju 5. Šumarskog lista od godine 1909. osvrnuo se je kr. zem, šumarski nadzornife g. A. Kern, na gospodarstvenu osnovu za šumu kr. i slobodnog glavnog grada Zagreba, koju sam ja imao čast sastaviti i koja je u broju 6. Šumar, lista od g. 1908. u cijelosti otisnuta ponajviše zato, da se gg. kolegama pruži sgoda, da pri sastavku vedih operata imadu pri ruci jednu takovu osnovu kao primjer, te da se 0 istoj u našem stručnom glasilu povede rasprava i iznesu eventualne manjkavosti i misli, pa da se tako podrobnije raspravi način sastavka gospodarskih osnova. Veoma mi je drago, da se je tomu trudu podvrgao g. nadzornik Kern, koji se sa uredjajnim pitanjima naših šuma specijalno bavi, pak 6e s toga nedvojbeno njegove primjetbe i moja razjašnjenja mnogomu od gg. kolega, koji se budu imali baviti uredjajnim poslovima, dobro dođi za bolje i svrsishodnije primjenjivanje našeg uredjajnog naputka. Smatrao sam si dužnošdu, da se osvrnem na spomenutu kritiku g. Kerna, te da s jedne strane upozorim, da je mnogi od navedenih prigovora neopravdano upravljen na mene kao sastavljača osnove, a mnogi opet prigovor da je nastao uslied eventualno nedostatnog razjašnjenja u osnovi; a s druge strane da pobližim razjašnjenjem prigovore svedem na pravu mjeru. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 362 — Da to do đaaas nisam u6iaio, akoprem sam eieli predmet ved davno obradio, razlogom je stranom preobteredenje inim službenim poslom, a stranom moje dvogodišnje duševno nerazpoloženje povodom mog premještenja u Jasku. Možda da to ni danas nebi učinio, da se moj inače dobar sudrug g, N. Plesa u broju 9. ovogodišnjeg »Šumarskog lista« nije dotaknuo toga predmeta time, sto je na strani 334. posve suhoparno bez daljnjeg obrazloženja, naveo: »da je g. A. Kern podpunim pravom u Šumar, listu br. 5. od prošle godine prigovorio, da spomenuta gospodarska osnova nije nikaka v obzi r uzel a na higijenske, estetske i turističke zahtjeve, koji se na tu šumu radi neposredne blizine grada Zagreba stavljaju i stavljati moraju.« Da taj prigovor ne stoji, osvjedočiti de se gosp. N. Plesa, a držim, da bi se bio puno blaže izrazio, da je u opće u samu osnovu — kad je mislio, da ju takne — zavirio i kad bi mu bila ciela šuma i dosadanje gospodarenje u njoj poznato. Iz tih razloga ne de biti na odmet, ako se sa ocjenom g. nadzornika Kerna njesto obsežnije pozabavim. Osnova za šumu si. i kr. zem. glavnog grada Zagreba sastavljena je na temelju naredbe kr. zem. vlade od 23. travnja 1903. broj 23162, dotično na temelju priloženog joj naputka, pa de s toga biti nuždno, da radi boljeg razumjevanja njekojih stavaka u osnovi, iznesem u kratko i svoje mišljenje 0 gornjem naputku, kojeg sam se, što neka bude ovdje mimogred spomenuto, u svakom pogledu strogo držao. Kada je taj naputak godine 1893. izašao, bio je u strukovnim krugovima predmet sveobdeg zanimanja. Njeki prigovori, koji su u Šumarskom listu izneseni bili, nisu se mogli održati, pa s toga i nije čudo, da je medju šumarima zavladalo mnijenje, da je naputak shodan, i da de se u praktičnom radu bez potežkoda provesti modi. Ovo moje mišljenje, koje sam sa većinom svojih drugova dijelio, odnosilo se je u glavnom na to, što je naputak u svakom pogledu liberalan. On se bo ni jednim svojim para |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 363 — grafom neograđuje proti bilo kojemgod modernom načelu u šumarskim naukama, a pogotovo nalazi izlaaa za svako pa i najnaprednije shvadanje, napominjući naročito to, da se dozvolom kr. zem. vlade može odstupiti od mnogih navedenih u njemu ustanova, što znači, da su svakom shvadanju vrata otvorena, dakako uz dozvolu kr. zem. vlade, što je i posve opravdano. Ako sam ja na temelju ovakvoga shvaćanja preuzeo bio dosta težku zadaću, da sastavim osnovu za šumu grada Zagreba, to će svakom biti jasno, da sam prije, nego sam prešao na samu izvedbu, sve moguće slučajeve valjano promislio, pa da mi pri tomu i ta pomisao izmakla nije: ne bi li bilo shodno, u mjesto da se iz predočene mi šume stvori vrelo njekog stanovitog prihoda, da se stvori jedan perivoj, koji bi ne samo služio kao prekrasno odmaralište i izletište zagrebačkih gradjana, nego koji bi bio i na čast gradu Zagrebu, kojim bi se svaki ljubitelj prirode i higijenskih uredaba ponositi mogao. Ja sam dapače bio i načinio malu skicu ovakove osnove sa svim nuždnim putevima (priugotovio sam i nacrt sa slojnicama) i ostalim predradnjama, sa osobitim obzirom na eksponirana mjesta u turističkom i higijenskom pogledu, te specialno obzirom na prirodna vrela, koja, kao sto je poznato, osobito privlače odmora željnjog izletnika. U estetskom sam pogledu bio zamislio uvedenje najraznoličnijih vrsti drveća, koja bi obzirom na klimatske prilike uspjevati mogle. Razne vrsti crnogorica uz njeke listače imale bi da shodnim porazmješanjem stvore što romantičniju sliku gorskog kraja, dočim bi breze, topole, jasen i brijest napravile ugodan preliev boja, koji je oku tako ugodan. Isto sam računao i sa znatno ugodnijim izparivanjem crnogorice — kao što je g. nadzornik Kern dobro primjetio — koja sa svojim eteričnim uljem kud i kamo povoljnije upliva na pluća i zdravlje, nego šuma listača. Ove misli dolaze same od sebe, a da čovjek pri tomu ne mora biti stručnjak, kada se nadje na onim kadkada prekrasnim |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 364 — vidicima u najčišdem zraku, u miru prekrasne prirode daleko od buke, štropota i dnevnih briga. Kada sam o tom medjutim načinio aproksimativni troškovnik 0 svim ovim poduzedima i kad sam načinio osnovu puteva, ne toliko važnih sa šumarskog, nego više sa turističkog gledišta, ali uporabivih i za šumske svrhe, pa kada sam ai »tvorio proračun o nuždnim uzgojnim radnjama i još njekim luksusnim pridodatcima, bez kojih bi cijela stvar suviše polovična izgledala; tad se je pokazalo da su ti troškovi znatno previsoki, a pošto su i tako na minimum svedeni bili, to sam ih kao takove njekojim odlučujućim tada faktorima prikazao, ali 0 njima nitko ni Čuti nije htio. Gradska šuma smatrana je tada njekim teretom za gradsku opčinu, pa nije nitko bio voljan da se troškovi jošte povedaju, ved se je zahtjevalo, da se što više drva proizvede, da se za gradske urede i škole ne treba kupovati ogrjeva i da se gospodarstvo tako udesi, da šuma što više nosi. To je bila posljedica u ono doba vladajudeg načela štednje, a naravno da pri svakom gospodarstvu, gdje to načelo vlada, obično šuma i šumarstvo najviše stradava. Uz ovako razpoloženje morao sam udesiti cijelu osnovu onako, kako sam ju obradio, a da sam pri tomu nastojao, da udovoljim i prvotnom gorespomenutom svom naumu, dokazati du niže. Ako se dakle glavni prigovor g nadzornika Kerna na ikoga odnositi može, to se svakako najmanje na mene odnosi, pa neka bude gosp. Kern uvjeren, da bi i meni drago bilo svoje sile posvetiti ovako zahvalnom poslu, kakov bi bio posao urediti šumu glavnog grada Zagreba sasma u turističkom, higijenskom i estetskom pogledu. Nisam zamjeravao ni onim kod grada odlučujudim faktorima, da su se opirali izdatku, jer sam znao, da oni cielu stvar promatraju sa financijalnog gledišta, kako je u opde običaj kod Ijudih, koji su dnevno zaposleni poslovima, koji neprekidno novih izdataka zahtjevaju. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 365 — Uza sve to moram napomenuti, da je g. nadzornik Kern obrazlažudi svoje mnienje o perivoju, naveo neke tvrdnje, sa kojima se ja nebi složio, bolje rekud, koje ne mogu služiti kao dokazi, jer su ili teoretske naravi, ili u opde ne stoje. Na strani 162. pod točkom 1. veli g. Kern »da nas sadanji stojbinski i klimatski odnošaji upuduju na to, da bismo znatan dio današnjih bukovib sastojina mogli pretvoriti u hrastovu šumu. U višim pako položajima, gdje je danas skoro isključivo bukovina, vidimo da bukovog pomladka skoro nigdje nema, ali zato da u tim sastojinama imamo skoro svagdje liep jelov pomladak. Pošto dakle sama narav protežira cieniju jelovinu, to bi se bukovina u budude dala uzgojiti samo umjetnim načinom uz znatne troškove, a čemu to, kada naravnim načinom, a bez posebnih ogojnih troškova možemo uzgojiti u svakom pogledu (higijenskom, turističkom i financijalnom) vriedniju jelovinu, a naročito, makar i umjetnim načinom, mnogo vriedniju hrastovinu«. Ovim načinom dobili bi financijalno vriedniju sastojinu od sadanje, ali se sa čistom hrastovom šumom nebi udovoljilo zahtjevu, što se stavlja na perivoj. Ali glavna stvar, koju obzirom na gore navedeno razlaganje g. Kerna želim istaknuti jest ta, da o potiskavanju jelovine, dotično protežiranju bukovine u našem slučaju ni govora biti ne može. To isključuje ved sam način uzgoja, koji iz oplodne sječe proilazi, jer de se kod prirodnoga pomladjivanja puštati maha onoj vrsti drva, koja de se za život najsposobnijom pokazati, a to tim prije, ako je i vriednija. Ako de dakle biti za vrieme sječe jelovog pomladka, kojega kao što i sam g. nadzornik Kern tvrdi, dovoljno ima, to nema sumnje, da će se baš ovom pomladku najveda pažnja posvetiti. Napomenuti mi je, da sam i sam uzgoju hrasta i jelovine posvetio svu pažnju, ali da uz jelov pomladak posvuda ima |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 366 — dapače previše bukovog pomladka, s kojim Ham računati morao. Ako pogledamo u »Ogojnu osnovu« iste šume, to demo odmah opaziti, da je ved za prvu godinu odredjeno, da se polovica naravno pomladit se imajude površine obzirom na stanje sastojine, ima umjetnim zasadjivanjem jelovi h mladic a nadopuniti. Bukovog naravnog pomladka kao i jelovog ima prilično. Podjedno se ima omorika prorediti u svrhu, da preostala ojača, te da elementarnim nepogodama bolje bude ođo- Ijevati mogla. Isto je predvidjeno i za ostale godine. Uz to propisuje ogojna osnova sadnja kestena i žira uz oznaku troškova koli predvidivih, toli nepredvidivih, koji se mogu upotrebiti za što intenzivnije gojenje hrasta. Ogojnom tom osnovom udovoljeno je dakle zahtjevu fi nancijalnom, estetskom i higijenskom. Tu ogojnu osnovu provadjajudi šumar modi de dakle udovoljiti BVemu, on može dapače prema Uvidjavnosti unieti hrpimiČno i po koju drugu vrst crnogorice, ako mu je naime stalo da čim više udovolji estetskim i higijenskim zahtjevima, a da tome nitko prigovoriti nede modi. Kako se dakle iz ustanova ogojne osnove vidi, posvedena je uzgoju jele, hrasta i kestena osobita pažnja, pa se osnovi obzirom na uzgoj te šume kao perivoj može jedino prigovoriti to, što to nije jasnije istaknuto. Zašto to nije učinjeno iztaknuto je sprieda dovoljno. Ako de se dakle svake godine makar samo njesto žira zasaditi, a kod čišdenja više vaditi bukva i štediti hrast, to demo do onog vremena, kad de sadanja hrastova sastojina do sječe dođi, modi učiniti ono, što hodemo, pa ako nas je volja i najčišde hrastove sastojine uzgojiti, jer nas osnova na to upuduje, a do provadjača stoji, da intencije osnove onako u praksi izrabi, kako če mu iskustvo na lica mjesta pokazati. 2a prvih 10 godina učinjene su u tom smjeru posve jasne odredbe, a nakon toga vremena biti de stvar revizije, da ove intencije još intenzivnije do ostvarenja povede. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 367 — Hvala liberalnosti cielog naputka, nije se moralo u tom pogledu i preko ovog vremena učiniti ikakvih odredaba, jer je vrlo mudro bilo od sastavljača naputka, da je ovakve i slične eksperimente ograničio na što krade vrieme (u našem slučaju na 10 godina), pa ako se ove intencije pokažu za to vrieme shodnima i ako poduzete mjere budu polučile uspjeh, to nas ništa neće priečiti, da se ovakvom nastojanju i u budućem desetgodištu posveti što veda pažnja, i mi demo na ovaj naČin, a da se u nikakav riziko ne upuštamo, polučiti uz najsavjestniju kontrolu, naime kontrolu prirode same, sve ono za čim idemo. Na strani 163. u točkama 2, 3. i 4. nastoji g. nadeornik Kern dokazati, da je bukva prejeftiua i prema tome za grad od neznatne koristi. Odnosi se to ponajviše na onu stavku u osnovi, koja glasi: »kod izradjivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom redu potrajno uživanje glavne potrebe grada, naime ogrieva«. Na ovo moram napomenuti da je prema gore navedenom u novim budućim kulturama vriednijoj vrsti drveda posvedena znatna pažnja, pa se spomenuta stavka osnove niti neodnosi na nove kulture — ove su u osnovi precizirane — nego se odnosi na sadanje stanje šume. Prema „Općoj porabnoj osnovi" posvetila se je pažnja užitku ove šume do najdalje 30 godina, a prema „Posebnoj porabnoj osnovi" do desete godine. Na ovo vrieme od maksimalno 30 godina posvetila se je u prvom redu pažnja, kako ima grad šumu uživati, dočim se je za daljnji niz godina isto samo u glavno m istaknuti moglo. Glede uzgoja sastojina rekao sam već gore svoje mnienje. Ali ove sastojine na koje će ova osnova uplivati, ne mogu obzirom na njihovu uporabu u nikakovoj vezi biti sa onim razlozima, koje je g. Kern naveo, jer će ove sastojine tek za 100 i više godina doći do sječe, naime kod druge obhođnje i pošto je baš kod ovih sastojina osobit obzir uzet na jelu i drugu vriedniju vrst drveća, to moram predmjevati, da g. nad |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 368 — zornik prigovara tomu, što se kod odredjivanja etata, dakle kod sadanjeg i doglednog uživanja, posvetila osobito pažnja bukvi. U tom je ali ovaj prigovor neopravdan, jer je bukva danas tu, pak ju ne možemo na prečac odstraniti. S njome se mora računati i dok ju prvi puta ne posjedemo, ne može o uživanju druge vrsti ni govora biti. Ali zato mora otpasti i prigovor o jeftinodi bukve i njenoj neshodnosti, jer na tomu, što demo mi prvih 10 i daljnjih godina sječi, neda se sada ništa mjenjati. Ono sto de se za 10, 20 i 30 godina sjeći, to je danas u posve izrazitim konturama odredjeno, a što de se na tom mjestu dalje uzgajati, to de se ved vidjeti onda, kada zato vrieme dodje, t. j . kod revizije. Moram ved i ovom zgodom iztaknuti, da bi vrlo iluzorno bilo ved sada raspravljati o pitanjima, koja de tek za 10, 20 i vise godina biti aktuelna. U šumi grada Zagreba ne radi se o tomu, da se čista kakva površina zasadi na novo. Tu se radi isključivo o tom, da se sadanje sastojine, koje nisu mlade, čišdenjem i drugim shodnim mjerama do dana sječe tako priprave, da nam što vedi prihod odbace, dotično, da do toga dana što više prirastu. Ove mi sastojine ne možemo u dogledno vrieme promjeniti — mi moramo s njima onako računati, kakve jesu, i tu ne demo ništa promjeni ti na stvari, ako priznamo, da je bukva neshodna. Mi dakle danas možemo isključivo za površinu prvog gospodarstvenog razdoblja odredjivati kakova de biti bududa sastojina, a kod ovog je udovoljeno zahtjevu nadzornika g. Kerna: da jelov i bukov pomladak treba čuvati i jelovim mladicama popunjavati. Bukov pomladak bez velikog troska ne možemo uništiti, a nije ni shodno, jer smjesa jele i bukve daje, kako se u zagrebačkoj gori opaža, najliepši prirast, a ujedno udovoljava higijenskim i estetskim zahtjevima. Napominjem samo mimogređ, da ove sastojine dolaze do ponovne sječe tek iza 100 godina, te, da mi s toga, obzirom na |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 369 — vrst drva, možemo našim djelovanjem kroz cielo to razdoblje u punoj mjeri uplivati na razvoj tih sastojina. Koliko de ali naše današnje shvadanje vriediti nakon 100 godina, o tom je sada suvišna svaka rasprava. Po momu shvadanju je dakle naša dužnost, da mi prema današnjim prilikama i uz što manji trošak uzgajamo onu vrst drva, koja de najbolje ugpjevati i koja dotičnoj stojbini najbolje odgovara, uzev pri tome obzir i na vriednostne prilike, a to je u našem slučaju t. j . dakle na sječini prvog gospodarstvenog odjela, uzgoj mješovite šume — jelove i bukove, kako sam to u ogojnoj osnovi i odredio. Da demo i poslije prvog gospodarstvenog razdoblja morati ono sječi, što danas na dotičnoj sječini stoji, o tom valjda ne može biti sumnje, pa ako g. nadzornik Kern tvrdi, da je hrast i jela vriednija, to se ipak na stvari ne može ništa promjeniti, jer sve što mi obzirom na tu sastojinu učiniti možemo, jest što opreznija njega Tek nova sastojina, koja de tamo niknuti, biti de pod izključivim našim uplivom, ali i za nju de tek revizija u detalje odrediti modi. Ja dopuštam, da je nužduo u novim kulturama principe, koje je g Kern naveo, po nekom sistemu provadjati, pa ističem, da sam to za prvo desetgodište i učinio. Ostali razlozi, kao potreba grada na ogrievu obzirom na uvadjanje centralnog loženja, skupoda prometa i zaposlenost susjednog žiteljstva, mogu se u najpovoljnijem slučaju odnositi na ovo vrieme, jer bi prenagljeno bilo, da si ved sada razbijamo glavu, od kakve de težine ovi razlozi biti nakon ovog vremena. Napredno šumarstvo ne poznaje nikakvih razloga u pogledu uporabe, koji sižu iznad vremena do kojega smo kadri imati bar njekakvih predpostava Šestdeset je godina u tom pogledu i onako vrlo mnogo. Glede izvoznih puteva moram dodati, da takovih ima u gradskoj šumi na pretek, pa sam samo najpotrebnije uzeo u |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 370 — obzir, dožim druge izpustio, jer ih je susjedno drvede preraslo — u slučaju potrebe lahko se otvore, a da ih nakon porabe opet napustimo. Kako jur spomenuh, odnosi se pasus glede gospodarenja ogrievnog lih na sadanju bukvu, docim se jela štedi, koja se uz dosta visoku ophodnju od 100 godina, te današnju svoju starost, nede jamačno upotriebiti za ogriev, pa 6e ju grad moći unovčiti i potriebiti ogriev u doba, kad ga šuma ne bude odbacivala, nabaviti kupom. Promatrajući g. Kern gospodarsko razdieljenje, opazio je, da je to razdieljenje uz neznatne iznimke, sasvim racionalno u duhu današnje znanosti i propisa naputka za sastav gospodarskih osnova provedeno. Ja dopuštam, da ima iznimaka, ali u ovako znatnom kompleksu dolazi se do takovih iznimaka, gdje se radi drugih raznih razloga od preduzetog principa odustati mora. Vrlo je dobro primjetio g. Kern, da se velika cesta radi upravo prebrojnih zavoja nije mogla u svojoj cielosti upotriebiti za gospodarsko razdieljenje, nu zato sam nastojao, da se pojedini odieli tako urede, da se na istu oslanjaju i da se ostali izvozni putevi na nju svedu. Ali dalje veli g. Kern: Uzprkos toga, što se ta cesta u vedem dielu nije mogla upotriebiti u svrhu gospodarstvenog razdieljenja, morala se je koli ona, toli i svi prosjeci i putevi, koji su šir i od 4 m. u smislu ustanova predzadnje al. §. 4, i točke 7. §. 7. naputka, izlučiti kao posebni odsjeci i kao takovi u nacrtu posebno obilježiti. U izkazu pako površina nije se smjela njihova površina podieliti i pribrojiti razmjerno k susjednim otsjecima, nego eu se imali posebno izkazati i ubilježiti sa svojom posebnom oznakom i svojom (cielom) faktičnom površinom. Ne ima sumnje, da je ova stavka ocjene g. Kerna nastala uslied toga, što ti putevi u nacrtu nisu prema naputku po |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 371 — sebno označeni sa slovima, pak je držao, da su površine tih puteva i prosjeka podieljene i pribrojene susjednim otsjecima. Jedan pogled u izkaz površina pokazuje ali pravo stanje stvari, pa da pobliže ilustriram tu okolnost, to da ovdje iznijeti prva dva odsjeka iz izkaza površina kojemu g. Kern svoj prigovor stavlja, pa da vidimo u koliko je taj prigovor opravdan. Iskaz površina. Oznaka mjesta Plodna povrSina ´S o Neplodna 1 ´5 a. a» nepoš. *´—> po zemlja-(čistine, o M3 103 broj rinskom a površina 3 proga-3 a katastru M > i! ° line) 3 cc > t»H OS 03 OJ +3 đ M a 3 3 3 o obćina 1—a vrst ft ´—3 4-9 b -+^ h D b D a Oj o3 si CD o 5 " M i a JM5 5 o ° M 1619/1 39 339 1 a Remete prosjek 208 n n put 408 39 339 616 39 955 1619/2 10 00 1 b Remete a prosjek 235 n put 130 10 00 B6S 10 365 Iz ove skrižaljke razabire se u prvom redu, da je obzirom na puteve i prosjeke naputku udovoljeno. Putevi su posebno izkazani kao i svaki prosjek. Površina je posve jasno i točno izkazana i to faktična, a ne razdieljena na susjedne odsjeke. U nacrtu su ti putevi posve vidljivo označeni (sa dvim paralelnim crtama). Svaki put i prosjek zadržao je svoju oznaku prema katastru. Prema predzadnoj alineji §. 7. iznosi površina odsjeka 1—4 rali, prema tome se dakle nije moglo iz svakog puta načiniti posebni odsjek, kako to g. Kern zahtjeva, pošto bi došao u oprieku sa citiranom stavkom, a ne bi opet bilo shodno da pravim silom odsjeke, koji bi prelazili iz jednog odiela u drugi i koji bi križali dapače razne sjekorede. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 372 — Od ukupnih 62-juh točaka pod kojima se putevi, ceste i prosjeci nalaze, prekoračila bi samo u 2 slučaja izkazana površina 1 ral. Radi ovih neznatnih iznimaka napustio sam jednoličnosti radi i u ova dva slučaja posebno izlučiti kao odsjeke i zadovoljio se time, da sam odpadajudu površinu sa katastralnim brojem u propisanoj skrižaljei izlučio. Prema tome se taj navodni propust ne protivi naputku, uz to je nacrt manje kompliciran, a površina ipak točna. Glede sjekoreda primjećuje g. Kern, da je u nacrtu vidljivo, da ih ima više i da se po strjelicama, koje u nacrtu imađu označiti pravac sjeČe, dadu doduše naslućivati medje tih sjekoreda, odnosno koji odieli kojem sjekoredu pripadaju, nu to da nije dovoljno jasno, niti izvan svake dvojbe, pak stoga da se je u tom pogledu trebalo držati ustanova naputka, te medje sjekoreda u nacrtu označiti onako, kako je to propisano u šemi znakova, koja naputku prileži, a podjedno da se je imalo u odsjeku ,gospodarsko razdieljenje" navesti, koji odieli sačinjavaju I., koji II. itd. sjekored. Na ovo moram primjetiti, da glede oznake sjekoreda veli naputak isključivo ovo: Sjekoredi neka se u sastojinskih i preglednih nacrtih u smieru sjede označe strjelicom, koja siže preko ciele duljine sjekoreda. Dalje neveli naputak ništa, a to je i posve opravdano, jer tko se pobliže zanima za smjer propisane sječe, te kojemu po navodu g. Kerna to nije dovoljno jasno niti izvan svake sumnje, taj nede ovu svoju dvojbu izključiti time, ako na nacrtu vidi eventualno kakove grafičke znakove, kojima bi se medja sjekoreda označiti mogla, nego de uzeti „Opdu i posebnu porabnu osnovu", te bitne sastavne dielove ove osnove, te de iz njih bez svake sumnje, ako mu možda inače vrlo jasna oznaka sa strjelicom dostatna ne bi bila, razabrati modi, kojim smierom sjekoredi polaze. Uporaba grafičkih oznaka prema šemi nije dakle za taj slučaj propisana, a prema rečenom nije ni nuždna, pa bi oni |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 373 — učinili nacrt i zamršenijim. Kod Bilnih znakova teško bi se čovjek bolje orientirao nego sada. Prigovor, da nisu prema ustanovi §. 5. naputka medje odjela, na točkama gdje se lome i križaju i na prosjecima u stanovitim odaljenostima trajno označene stupcima i tekudim brojevima, da se kod provadjanja osnove lagle pronadju, ne ide mene. Pri izlučivanju odjela označio sam sve odiele vidljivo brojevima, prosjekao sam medje i na križajudim se točkama medja stavio privremene humke — više učiniti nisam mogao. Moja želja i nastojanje u tom pogledu ostalo je do dana s glas vapijudeg u pustinji, jer kod gradskog poglavarstva — i opet štednja — nisam našao odziva, ni potrebne podpore od strane bivše šumske uprave. U opde sam držao, da de i sama osnova ostati na papiru, nu hvala okolnosti, da je gradska uprava prešla u ruke novog načelnika, koji uz svoje priznate sposobnosti ima volju, da se uz ostale stvari i šumsko-gospodarstvo svrsishodno uredi, nade je da de se i to učiniti. Sliededi tok ocjene g. Kerna dolazi nadalje do izbora vrsti uzgoja. Odmah na početku prigovara se, što sam u ovu stavku svrstao i njeke napomene o »oplodnoj sječi«. Moram ovdje iztaknuti, da specijalno kod o p 1 o d n e sječ e ne smatram pogrieškom, ako kod izbora vrsti uzgoja govorim o sječi, pošto sama narav visokog uzgoja, koji iz oplodne sječe proizlazi, zahtjeva, da se ovaj pojam u jednom mahu predoči. Ja sam oplodnu sječu radi toga odabrao, pošto u najvedem dielu imamo posla sa bukvom, kojoj ovaj način uzgoja najbolje konvenira i jer sam iskustvom kod dosadanjeg gospodarenja u istoj šumi na to nadošao, da je kontrola uslied prebornog sjeka ne samo otežčana, nego skoro neprovediva, a da je i skuplja, o tom ne treba ni najmanje dvojiti. Istina, da je kod preborne sječe, ako se bilješke valjano vode, lahko moguda kontrola, ali samo teoretski na papiru. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 374 — U šumi je to teže, jer ako se hode te bilješke u naravi kontrolirati, tad se mora pođi u šumu, te na cieloj površini prebrojiti i premjeriti panjeve, a to je gubitak vremena i nerazmjeran trošak. Naprotiv kod sječe, koja je opredieljena sa točno ustanovljenom površinom, ne može o poteškoćama kontrole ni govora biti. Ono dakle, što g. Kern o vodjenju bilježaka, o vidljivom obilježenja gospodarstvenoga razdieljenja i o ubilježenju sječina u gospodarstvenom nacrtu govori, to sigurno nije na mene upravio, jer to na mene dalje ne spada, bar dotle ne, dok me se na izvedbu toga ponovno nepozove. Prigovor glede ubilježenja sječina u gospodar, nacrtu mogao je nastati samo tako, da je g. Kern sliededi pasus u osnovi previdio: »kod provadjanja sječe imati će osnovu provadjajući šumar godišnji etat vaditi na površinama desetgodišnjih sječin a i to radi toga, da se što sjegurnije valjani pomladak postigne«. »Imati će se dakle na cielom desetgodišnjem drvosjeku jednogodišnji etat preborom izvaditi. . ..«. Da je desetgodišnji drvosjek cieli prvi odiel (ujedno i prvi sjekored), to se iz osnove lahko razabrati može, a da je prvi odiel točno u nacrtu označen i o tom ne ima dvojbe. Glede prigovora, koji se odnosi na prirast u prebornoj sumi — za koji u ostalom i sam g. Kern priznaje, da je obzirom na kakvodu i u visinu kod jednakodobnih sastojina povoljniji, što je dakako od bitne važnosti — da naime nevjeruje da je isti manji, mogu samo ustvrditi, da je opde načelo, koje vedina autora dokazuju, da je prirast u prebornim šumama manji, a i sama narav uzgoja šume prebornom sječom nosi to sobom. Glede prigovora stavljenih na stavku o »vrsti drveda« osvrnuo sam se u uvodu rasprave dovoljno. Jedino mogu još ustvrditi, da bi experimentiranje sa raznim vratim drveda, kakovih sama narav svojim klimatskim odnošajima i svojim tlom ne daje, a naročito uvadjanje eksotskih |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 375 — vrstih drveda, za sjegurno mnogo stojalo, a uspjeh bio bi jednak ništici. Ta vidimo to u susjednoj šumi grofa Kulmera, u kojoj su se velike svote novca žrtvovale, da se put vodeći do Kraljičinog zdenca učini za turiste što ugodnijim. Uzgojile i uzdržale su se samo domade vrsti drveća, dočim strane vrsti, dapače i omorika i ariš, pokazaše se za uzgoj neshodnima. Omorika u 20. godini i uz najbolju njegu stradava od snjegoloma, a ariš od divljači, unatoč tome, što je takove vrlo malo. Zato pridržimo prema osnovi jelu, bukvu, hrast i keaten u prvom redu. Ostale vrsti neka se goje na pojedinim mjestima po uvidjavnosti provadjača osnove, pa de se jednoličnost šume lako prekinuti i udovoljiti svim zahtjevima bez posebnih propisa. Razmatrajudi g. Kern ophodnju napomenuo je, da se donjekle slaže sa 100 godišnjom, ali pri kraju dotične stranice govoredi o hrastu, veli: »Prirastne funkcije trebale su se ispitati, a ne držati se Feistmantlovih skrižaljka prirasta«. Kad se zna, da se je do sada u toj šumi gospodarilo bez principa u smislu najneurednije preborne sječe, tad mora biti jasno, da bi ta istraživanja dala manje pouzdane podatke nego skrižaljka prirasta. Ophodnja koli za bukvu i jelu, toli za kesten je obzirom na dobro tlo u Zagrebačkoj gori, sa 100 godina doista dosta visoka, što nam pokazuju i sadanja starija stabla, koja su u 100. godini sječiva. Istina, da bi se principijelno za hrast mogla odrediti viša ophodnja, nu držim da je i ovdje svrsi shodno, da se pridrži 100 godišnja ophodnja, jer je tlo na kom danas nalazimo hrast i koje je svojim položajem u toj šumi jedino sposobno za uzgoj hrasta kitnjaka, kamenito i mršavo, na kom hrast jedva 100-tu godinu doživi. Ta vidimo, da se hrastovi u svojoj 60. godini ved počiraaju sušiti. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 376 — Dobrom kulturom i njegovanjem sastojina poboljšati de se tlo, te će se modi uzgojiti hrast u 100 godišnjoj, ali teško u višoj ophodnji. Ti razlozi prinukali su me na jednoličnu ophodnju za sve vrsti, pa držim da sam dobro učinio, i da s jedne strane nisam trebao za hrastovinu za prvu ophodnju uzeti vede vrieme, te s druge strane da nisam trebao hrastove sastojine izlučiti i sklopiti u posebnu gospodarsku jedinicu. U dalnjem toku rasprave g. Kern prigovara mi, što za »Opis sastojina" nisam upotriebio obrazac za preborne šume. Neka bude g. nadzornik Kern uvjeren, da sam imao mnogo razloga, što taj obrazac nisam upotriebio, a u osnovi sam naveo, da je u šumi vrlo neuredno gospodarstvo vodjeno i da je karakteristika ,preborn a šuma " tek neka približna oznaka. Prema tome bi „Opis sastojina´ sastavljen po obrazcu za preborne šume, vrlo netočan bio, osobito kod procjene na temelju pokusnih ploha. Ja sam radi toga u opisu sastojina odabrao oznaku »srednja starost«, a neoznačujem najnižju i najvišu granicu starosti, jer su ove u toj posve zanemarenoj šumi vrlo nepouzdane. Skoro svagdje je najniža granica, ako uzmemo za medju prema dole drvede od 10 cm,, jednaka, a prema gore variraju starosti izvanredno, jer svagdje ima starih zaostalih stabala, pa bi ova slika bila vrlo nepouzdana. Napominjem, da sam srednju starost izračunao prema vrlo pouzdanoj Smalianovoj formuli i time najjasniju sliku stvorio, koja je u ovim okolnostima u opde moguda. Da rastumačim nejasnost u »Opdoj porabnoj osnovi«, moram primjetiti, da prema naputku i redovita čišdenja spadaju u glavni prihod, pa su se morala u opdoj porabnoj osnovi istaknuti. Kako iz nje razabiremo dolazi u prvom gospodarstvenom polurazdoblju do sječe i to »oplodne« cieli prvi odiel, dočim de se čišdenjem izvaditi iz odsjeka c 3. odiela 948 m´ što je obzirom na površinu označeno ovako: -Q~Q7—, a to znači, da |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 377 — se pročistiti ima 47"73 rali, a drvna gromada, koja se izvaditi ima odgovara površini od 334 rali. Ovu sam površinu zato trebao, da mogu ustanoviti kolika će površina odpasti na prvo gospodarstveno razdoblje. Jedino na ovaj način mogao sam ustanoviti, da de prvom gospodarstvenom razdoblju pripasti površina od 109´06 rali. Na prigovor, da to nisam dosljedno proveo za II. i III. gospodarstveno razdoblje i da sam u njima uvrstio odsjeke samo sa cielom površinom, ističem, da to nisam mogao učiniti, jer sam u ta razdoblja uvrstio samo prihod, koji de se dobivati oplodnom sječom, a na ovaj prihod odpađajuda površina označena je i u I. gosp. razdoblju samo sa cielim brojem t. j . faktičnom površinom. Ja sam naime odredio, da se za prvih 20 godina sva stara stabla povade, pa u II. gosp. razdoblju u tom smjeru nede više biti čišdenja, uslied česa ta oznaka otpada. Dobro je g. Kern iztakao, zašto sam za sastav »Skrižaljke dobnih razreda« i »Opde porabne osnove« upotriebio dvie skrižaljke — pomogao sam si kako sam ,znao i mogao, a da se tim u bitnosti o naputak ogriešio nisam. Glede poredjaja sječe i glede prigovora, da su 1. 2. i 3. odiel obrašteni sa tankim stabaljem, a kod sjeČe prvi u obzir uzeti, moram primjetiti, da dotični odieli baš nisu pretežno sa tankim stabaljem obrašteni, nego sa posve odgovarajućim. Dakako, da ima iznimaka, ali te su neznatne, te su žrtvovane principu, da se s vremenom poluči što normalniji poredjaj dobnih razreda, a i radi toga, da sjedine radi jeftinijega izvoza i lagljeg nadzora budu medjusobno bliže. Srednja starost prvog odiela iznaša na primjer 50 godina, što u prebornoj šumi, u kojoj se je prebiralo samo liepše drvo i ono, koje se je dalo laglje kalati i izradjivati, znači, da imade dovoljno i 100 godina starog stabalja. Iz načelnih razloga pako nije sječina ved sada stavljena u 6/a, 6/b, i 6/d odsjeke, a ti su sastojali u tom, sto se ovi odsjeci nalaze baš na najliepšim dielovima ceste, pa ne bi bilo 29 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 378 -umjestno, da se u ovakovoj šumi, gdje se i na izletnike obzir uzima, ovi romantični dielovi osiromaše i njihovog najliepšeg uresa najednom liše. Iz istih razloga stavljena je sječa u 1. odiel. Taj odiel nalazi se za zagrebačke izletnike na najnepristupnijem mjestu, pa sam time nastojao udovoljiti — u koliko se jo dalo — i turističkim zahtjevima. Držim, da sam tim obrazložio moja načela oko izradbe te osnove, pa ako nisam pogodio udovoljiti sa svojim radom svim zahtjevima, to se tješim time, da to u opde nije kadar nitko učiniti, te da sam u cielosti udovoljio i propisu naputka i potrebi grada, a donjekle i zahtjevima, koji se stavljaju na tu šumu iz higijenskog, turističkog i estetskog pogleda. Rudolfo Erny, kr. kot. šumar. Redovita XXXIV. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga društva, obdržavana u Zagrebu 25. rujna 1910. u predvečerje glavne skupštine došao je već vedi broj učestnika u Zagreb, te se na večer sastao u posebnoj sobi svratišta »K janjetu« na prijateljski sastanak. Na 25. rujna t. g. oko 10 sati do podne otvorio je I. potpretsjednik p. n. g. kr. odsječ. savjetnik Robert Fischbach veoma mnogobrojno posjedenu skupštinu sa pozdravnim govorom, u kojemu je spomenuo, da mu je društveni pretsjednik presv. g. Marko grof Bombelles brzojavno priopčio „da žali što radi zločestoga vremena ne može doči k skupštini, pozdravlja svu gospodu najsrdačnije, želi skupštini najbolji uspjeh i moli I. potpretsjednika da ga danas izvoli zastupati.« Prije prelaza na dnevni red prihvadena i otposlana su sliededa dva brzojava: 1. »Preuzvišenom g. kr. ug. ministru-pretsjedniku Dragu |