DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 387 —


imaju smatrati hrastovi počam od 56 cm. prsnoga promjera.
Sječine se imaju (barem za prvo vrieme) umjetno pomladiti
dvogodišnjim hrastovim i inim sadjenicama, a obzirom na posebne
gospodarstvene prilike ovlaštenika, koji barem za sada
još smatraju pašu važnijom nego li drvarinu, nede se sječine
zagajivati, niti se nede u opde zabraniti paša.


Čitava šuma razdjeljena je u 3 gospodarstvene jedinice i
to: I. Visoka sa 23 odjela i njihovom ukupnom površinom
od 2889 rali UOOD", II. Sušje sa 19 odjela i površinom od
2104 rali 7970", te III. Jelas —Karabna sa 8 odjela i površinom
od 697 rali 13790"-


Medju, izmedju tih gospodar, jedinica čine potoci, dočim je
razdjelenje u odjele učinjeno skroz umjetno sa prosjecima, a
površina pojedinog odjela je oko 125 rali.


Pošto izradak osnove nije još dospio do sastavka »Izkaza
0 proračunanju godišnjeg prihoda, te opde i posebne porabne
osnove«, to se godišnji etat nije još mogao ustanoviti po propisima^
uredjajnoga naputka, a pošto je ipak potrebno da se
ved u ovoj godini užije etat, to je on prethodno obračunat tako,
da je ukupni broj svih onih stabala, koja imaju u prsnom
promjeru 56 i više cm. razdjeljen sa ophodnicom (40 god.) i
tim dobiveni broj uzet kao jednogodišnji (stablovni) etat.


Spomenemo li još da je I i II. gospodar, jedinica razdjeljena
u sječue poretke (III. gospodarstv. jedinica sastoji iz
jednoga sječ. poretka) i da se sa sječom ima početi u onim
odjelima, koji su najudaljeniji od sela, to smo u kratkom izvatku
naveli najglavnija načela razvijena po g. predavaču.


Po našem mnienju nisu njekoja od tih načela u skladu sa
modernim i racionalnim šumskim gospodarenjem, nu obzirom
na razloge navedene po g. predavaču, naime posebne gospodarstvene
prilike, a vedim dielom zle navike orlaštenika, te
napokon želju g. predavača, da ovlaštenike z. z. Draganid postepeno
dovede do uvidjavnosti i spoznaje koristi racionalnoga
gospodarenja, — dopuštamo da su njeka tih načela
prema danim prilikama i okolnostima opravdana, nu njekim
stvarima morali bismo po našem mnienju ved sada prigovoriti.