DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 375 — vrstih drveda, za sjegurno mnogo stojalo, a uspjeh bio bi jednak ništici. Ta vidimo to u susjednoj šumi grofa Kulmera, u kojoj su se velike svote novca žrtvovale, da se put vodeći do Kraljičinog zdenca učini za turiste što ugodnijim. Uzgojile i uzdržale su se samo domade vrsti drveća, dočim strane vrsti, dapače i omorika i ariš, pokazaše se za uzgoj neshodnima. Omorika u 20. godini i uz najbolju njegu stradava od snjegoloma, a ariš od divljači, unatoč tome, što je takove vrlo malo. Zato pridržimo prema osnovi jelu, bukvu, hrast i keaten u prvom redu. Ostale vrsti neka se goje na pojedinim mjestima po uvidjavnosti provadjača osnove, pa de se jednoličnost šume lako prekinuti i udovoljiti svim zahtjevima bez posebnih propisa. Razmatrajudi g. Kern ophodnju napomenuo je, da se donjekle slaže sa 100 godišnjom, ali pri kraju dotične stranice govoredi o hrastu, veli: »Prirastne funkcije trebale su se ispitati, a ne držati se Feistmantlovih skrižaljka prirasta«. Kad se zna, da se je do sada u toj šumi gospodarilo bez principa u smislu najneurednije preborne sječe, tad mora biti jasno, da bi ta istraživanja dala manje pouzdane podatke nego skrižaljka prirasta. Ophodnja koli za bukvu i jelu, toli za kesten je obzirom na dobro tlo u Zagrebačkoj gori, sa 100 godina doista dosta visoka, što nam pokazuju i sadanja starija stabla, koja su u 100. godini sječiva. Istina, da bi se principijelno za hrast mogla odrediti viša ophodnja, nu držim da je i ovdje svrsi shodno, da se pridrži 100 godišnja ophodnja, jer je tlo na kom danas nalazimo hrast i koje je svojim položajem u toj šumi jedino sposobno za uzgoj hrasta kitnjaka, kamenito i mršavo, na kom hrast jedva 100-tu godinu doživi. Ta vidimo, da se hrastovi u svojoj 60. godini ved počiraaju sušiti. |