DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 374 — U šumi je to teže, jer ako se hode te bilješke u naravi kontrolirati, tad se mora pođi u šumu, te na cieloj površini prebrojiti i premjeriti panjeve, a to je gubitak vremena i nerazmjeran trošak. Naprotiv kod sječe, koja je opredieljena sa točno ustanovljenom površinom, ne može o poteškoćama kontrole ni govora biti. Ono dakle, što g. Kern o vodjenju bilježaka, o vidljivom obilježenja gospodarstvenoga razdieljenja i o ubilježenju sječina u gospodarstvenom nacrtu govori, to sigurno nije na mene upravio, jer to na mene dalje ne spada, bar dotle ne, dok me se na izvedbu toga ponovno nepozove. Prigovor glede ubilježenja sječina u gospodar, nacrtu mogao je nastati samo tako, da je g. Kern sliededi pasus u osnovi previdio: »kod provadjanja sječe imati će osnovu provadjajući šumar godišnji etat vaditi na površinama desetgodišnjih sječin a i to radi toga, da se što sjegurnije valjani pomladak postigne«. »Imati će se dakle na cielom desetgodišnjem drvosjeku jednogodišnji etat preborom izvaditi. . ..«. Da je desetgodišnji drvosjek cieli prvi odiel (ujedno i prvi sjekored), to se iz osnove lahko razabrati može, a da je prvi odiel točno u nacrtu označen i o tom ne ima dvojbe. Glede prigovora, koji se odnosi na prirast u prebornoj sumi — za koji u ostalom i sam g. Kern priznaje, da je obzirom na kakvodu i u visinu kod jednakodobnih sastojina povoljniji, što je dakako od bitne važnosti — da naime nevjeruje da je isti manji, mogu samo ustvrditi, da je opde načelo, koje vedina autora dokazuju, da je prirast u prebornim šumama manji, a i sama narav uzgoja šume prebornom sječom nosi to sobom. Glede prigovora stavljenih na stavku o »vrsti drveda« osvrnuo sam se u uvodu rasprave dovoljno. Jedino mogu još ustvrditi, da bi experimentiranje sa raznim vratim drveda, kakovih sama narav svojim klimatskim odnošajima i svojim tlom ne daje, a naročito uvadjanje eksotskih |