DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 369 — vrst drva, možemo našim djelovanjem kroz cielo to razdoblje u punoj mjeri uplivati na razvoj tih sastojina. Koliko de ali naše današnje shvadanje vriediti nakon 100 godina, o tom je sada suvišna svaka rasprava. Po momu shvadanju je dakle naša dužnost, da mi prema današnjim prilikama i uz što manji trošak uzgajamo onu vrst drva, koja de najbolje ugpjevati i koja dotičnoj stojbini najbolje odgovara, uzev pri tome obzir i na vriednostne prilike, a to je u našem slučaju t. j . dakle na sječini prvog gospodarstvenog odjela, uzgoj mješovite šume — jelove i bukove, kako sam to u ogojnoj osnovi i odredio. Da demo i poslije prvog gospodarstvenog razdoblja morati ono sječi, što danas na dotičnoj sječini stoji, o tom valjda ne može biti sumnje, pa ako g. nadzornik Kern tvrdi, da je hrast i jela vriednija, to se ipak na stvari ne može ništa promjeniti, jer sve što mi obzirom na tu sastojinu učiniti možemo, jest što opreznija njega Tek nova sastojina, koja de tamo niknuti, biti de pod izključivim našim uplivom, ali i za nju de tek revizija u detalje odrediti modi. Ja dopuštam, da je nužduo u novim kulturama principe, koje je g Kern naveo, po nekom sistemu provadjati, pa ističem, da sam to za prvo desetgodište i učinio. Ostali razlozi, kao potreba grada na ogrievu obzirom na uvadjanje centralnog loženja, skupoda prometa i zaposlenost susjednog žiteljstva, mogu se u najpovoljnijem slučaju odnositi na ovo vrieme, jer bi prenagljeno bilo, da si ved sada razbijamo glavu, od kakve de težine ovi razlozi biti nakon ovog vremena. Napredno šumarstvo ne poznaje nikakvih razloga u pogledu uporabe, koji sižu iznad vremena do kojega smo kadri imati bar njekakvih predpostava Šestdeset je godina u tom pogledu i onako vrlo mnogo. Glede izvoznih puteva moram dodati, da takovih ima u gradskoj šumi na pretek, pa sam samo najpotrebnije uzeo u |