DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 324 — ćega ili stranoga šumskoga drveda, na mnogim mjestima sa velikom starosti i divnim uzrastom u debljinu i visinu. Mi doduše nemamo i ne možemo imati onako veličanstvene gajeve i perivoje, kao što su sjevero-amerikanski: JeIlowston perivoj, Mirapora šuma. šuma Calaveras, šume doline Josemite i Merced veličanstvenoga kalifornijskoga gorja Sierre Nevada, sa njezinim »Bigtrees-ima: (gorostasno drvede) Sequovia Gigantea, mamutovac, bor cukrovac — Pinus Lambertiana, srebrenasto bieli bor — Pinus argentea, smreka Douglasijeva — Pseudotsuga Douglassii Car. i dr, koje tamo kao u svojoj pravoj domovini izrastu u gorostasno drveće sa visinom od DJekoliko stotina stopa, a sa debljinom od više metara u prsnoj visini, ali zato svejednako imademo liepih perivoja sa gorostasnim drvedem naše domaće flore. Tu su po svemu svietu radi svoje izvanredno dobre kakvoće samoga drveta poznati na stotine godina stari brasti lužnjaci, tu veličajne bukve, javori, briesti, orasi, lipe, jele, smreke, borovi i dr. domaće drvede, a po mnogim perivojima nalazimo već i staro eksotno drveće kao platane, borovce, tulipovce i dr. Maksim´rski perivoj kraj Zagreba, štono ga je osnovao u prošlom stoljeću blagopokojni kardinal-nadbiskup Haulik još i danas pred strancima služi na diku i ponos Zagreba, akoprem je mnogo toga na svojoj prvašnjoj ljepoti, radi nedostatnoga uzdržavanja, reda i njege, te pomanjkanja zvierinjaka, izgubio. Sličnih, makar i manjih perivoja imade i na posjedima drugih vlastelina. Makar da svi ti perivoji u svojoj izvedbi oponašaju englezke ili franceske perivoje, dakle nješto stranoga, ipak im je svima skupa jedna te ista zadaća: razvoj, njega i podržavanje šumske ljepote u pravom estetskom smislu, gdje je spojeno liepo i ugodno sa koristnim za pojedince i publiku, u koliko toj svrsi zaista i služe. Ako uvažimo Konigov u izreku: „Suma u svojoj najvećoj šumskoj podpunosti jest takodjer i u svojem najliepšem stanju«, pa nadalje razloge liepe njege šumske, štono ih šumarpisac Konig navadja u svojoj knjizi »Waldpflege«: Potreba civilizovanih naroda, da svoja boravišta i njihovu okolicu |