DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 352 — mjere i obranbena sredstva za uništenje i dalnje širenje »hrastove medljike". VII. Još jedna vrst daleko manje štetne „medljike", prouzročene po zareznicima „ušencima-aphidae". — Zaključak članka i opaska. Cijena brošure bez poštarine je 40 filira, a naručuje se kod ,Hrvatskog katoličkog tiskovnog društva" u Zagrebu, Kaptol broj 27. Polovica čistoga prihoda odredjena je kao prinos „Zakladi za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji". Obzirom na tu humanitarnu svrhu, te osobitu šumogojstvenu važnost same rasprave, preporueamo ju najtoplije osobitoj pažnji gg. šumara. Različite viestl. Ovogodišnja glavna skupština hrv. slav. šumar, društva odgodjena je na 25. rujna t. g. — vidi o tomu Lug. viestnik. Sa kr. šumarske akademije. U prošlom (ovogodišnjem) ljetnom semestru bilo je upisano na kr. šum. akademiji 47 slušača. Od ovih bilo ih je iz kraljevine Hrvatske i Slavonije 37, iz Ugarske 1, iz Poljske 1, iz Srbije 1 i iz carevine Bugarske 7. Prema godištima bilo ih je upisano u II. semestru 12, n IV. semestru 15, u VI. semestru 8 i u VIII. semestru 12. Na koncu semestra se je od ovih poslijednjih podvrglo ispitu u ljetnom roku njih deset, te su svi na ispitu uspjeli i absolutorije podigli. Izlet slušača kr. šumarske akademije u Beč. Pod vodstvom gprof: Fr. L. Kesterčaneka i kr. šumar, pristac Dr. Gjure Nenadića, kojije u prošlom ljetnom semestru zamjenjivao oboljelog profesora Ivana Partaša, odputilo se je u prvoj polovici mjeseca srpnja o. g. oko 13 slušača VI. i VIII. semestra u Beč, da vide i prouče tamošnju prvu svjetsku lovačku izložbu U svemu je vrijeme boravka u Beču trajalo 4 dana. te su kroz to vrijeme izletnici imali priliku, gledajući sa sviju strana svijeta sabrane izloške, dobiti mnogo pobuda, kako da se i kod nas prilike lova poprave i usavrše, medju inim i u smjeru, da on u nas bude što veći izvor materijalnog dobra za naš narod, što je posve moguće, jer su prilike naše domovine zato veoma podesne. Mi za to gojimo živu nadu, da će budući naši mladi šumari, kad stupe u praksu, okoristiti se sa vidjenim i primjeniv vidjeno na veoma povoljne prilike svoje otačbine, živo poraditi na tomu kod nas još uvjek dovoljno neobradjenom polju tako, te će lov uz zabavu za bogataša, donjeti i siromaku, obrtniku, industrijalcu i dr. onu narodno-gospodarstvenu korist, koju danas donaša u mnogim naprednim zemljama. Na većinu izletnika nije carska i kraljevska prijestolnica Beč ovoga puta djelovala onako udivljujuće, kako ona djeluje na čovjeka, koji prvi puta stupa nogom na tlo toga ponosnoga grada, a to zato ne, jer su s malom iznimkom svi slušači bih nekadanji „emigranti", koji su za još nedavne emigracije sa zagrebačke univerze bili upisani na ces. i kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču i upoznali se s prilikama grada Beča. Dr. N Izvršivanje šumske paše može pod okolnostima biti šumsko-uzgojna mjera. Ravnatelj dobara Karlo Hanaberger raspravljajući o troškovima čišćenja u kulturama i pročišćivanja u mladićima na domenama Waid |
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 253 hofen na Y, piše u „Blatter aus đem Walde´´ medju inim sliedeće: „U svrhu smanjenja ovih troškova, koji šumsko kućanstvo dosta znatno terete, jest u njekim slučajevima shodno, u takove šumske predjele i kulture, u kojima se prema iskustvu u većoj ´mjeri pojavljuje bielo drveće, kroz njekoliko godina utjeravati umjereni broj manjega blaga. Time će se prepriečiti porast trave, a pošto blago osobito rado bbgrizava mladice bieloga drveća, to ovo ne može prerasti i zagušiti crnogorični mladik. Šteta, koju blago, ako je utjeravano samo U primjerenom broju, gaženjem i obgrizavanjera nanaša crnogorici, je u pravilu veoma neznatna, te se u velikoj mjeri nadoknadjuje prištednjom na troškovima za izsjecanje bieloga drveća i tiplatom pašarije, koja se plaća po komadu utjeranoga blaga. Prema mnogostranom iskustvu iz prakse u planinama, nije umjereni ugon po broju, vrsti i starosti ustanovljenoga blaga, u stalno odredjeno doba godine u za to prikladne sastojine, sasvim i bezuvjetno za zabaciti, kako se je to u šumarskom svietu do sada rado činilo. Takav naime ugon u pravo doba i u prav a mjesta, dopustiv i osnovan je sa šumarskoga i lovskoga, a ne manje i sa financijalnoga te narodno gospodarskoga gledišta". Ovo dakako može vriediti samo za čiste četinjave kulture i mladike, kojih mi ali u Hrvatskoj malo imamo, nu i u tim rietkim slučajevima neće biti na odmet učiniti u spomenutom smjeru pokus. Pri tomu stečeno iskustvo trebalo bi dakako objelodaniti u ovom našem listu, da za njega uzmognu saznati i širi šumarski krugovi. Geološka karfa. Troškom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, izašla je od dvorskog savjetnika i kr. javnog i redovitog sveučilištnog profesora dra. D. Gorjan o v ić-Kramberger a izradjena i tumačećim tekstom providjena geološka karta predjela Medak—Sv. Rok. Ova, kao i već prije izašle karte dobivaju se zajedno sa tekstom uz cienu od K 6 po komadu kod ravnateljstva pomoćnih ureda spome nutoga vladinoga odjela. Stručno-naučnu ekskurziju poduzeli su uz podporu kr. zem. vlade, na 6. lipnja i sliedećih dana t. g. slušatelji VI. i VIII. tečaja kr. šumarske akademije u Zagrebu, pod vodstvom kr. profesora g. Franje X. Kesterčaneka. Svrha ove ekskurzije je bila, vidjeti uzorne šume povjerbinskoga dobra obitelji preuzv. g. dra. Teodora grofa Pejačevich a u Našicama i njekih obližnjih većih šumsko-industrijaluih poduzeća. Visoka škola za šumarstvo i gospodarstvo. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, kao središnja zadruga prihvatila je na svojoj dne 30. lipnja t. g. u Zagrebu obdržavanoj glavnoj skupštini, sliedeću rezoluciju : Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, kao središnja zadruga zaključuje u svojoj glavnoj skupštini od 30. lipnja 1910. kao pozvano predstavništvo gospodarskih interesa u zemlji i savjetujući organ kr. zem. vlade, da se zamoli visoki sabor i kr. zem. vlada, da kao jedan od najnužnijih preduvjeta za razvitak gospodarstva, ustroji jednu visoku školu za gospodarstvo, te da u tu svrhu ukine sadanje više gospodarsko učilište u Križevcima i da uredi gospodarski studij, spojen sa 26 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 354 — žumarskom akademijpm u Zagrebu, u novu visoku školu za gospodarstvo i šumarstvo. - Ovaj zaključak stvoren je: 1. jer se time udovoljuje potrebi zemlje za odgoj vrstnih i svojoj zadaći doraslih gospodara; 2. jer je ovim načinom omogućena provedba ove potrebe u okviru sadanjih zem. sredstava. 3. jer će se time premjestiti u Zagreb oni zavodi, t. j . postaja za iztraživanje sjemenja, bakteorološki zavod i agrikulturno-kemijski zavod, koji su po gospodarstvo veoma potrebni, ali radi toga, što su u Križevcima, stoje gospodarskome društvu i zem. gospodarskoj upravi iz ruke. 4. jer će se time stvoriti jedna visoko-gospodarstvena i šumarska škola, koja će biti dobro posjećena i uvažena ne samo u našoj zemlji, već i u inozemstvu". Kako je poznato šumarska je akademija u Zagrebu već dugi niz godina „prislonjena* uz mudroslovni fakultet sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sa svijuh strana se uvidja da je taj provizorij na štetu akademije i njezinih apsolvenata, kojima se ne priznaje ravnopravnost sa apsolventima šumar.-rudarske akademije u Ščavnici i onima visoke škole za kulturu tla u Beču, i da se ona mora čim prije zakonom i to definitivno urediti. Kako da se uredi, o tomu ima raznih predloga i načina Jedan bi bio, da se šumarstvo utielovi mudroslovnom fakultetu na sveučilištu, drugi da se za šumarstvo u zajednici sa tehnikom ili gospodarstvom osnuje na sveučilištu posebni fakultet, treći da se za šumarstvo i tehniku zajedno ustroji posebna samosfalna visoka škola, a četvrti je sadržan u spomenutoj rezoluciji. Prihvatio se kojigod od tih predloga, moći će šumare podpunoma zadovoljiti i biti će to pitanje podpunoma riešeno samo onda, bude li uredjenje definitivno i bude li ta buduća visoka škola imala sva prava jedne visoke škole, medju koje spada i pravo podjeljivanja najviše akademske časti „doktorata*. Izjednačenje zagrebačke šumarske akademije sa onom u Ščavnici. Na" 21. lipnja t. g. održali su slušači zagrebačke šumarske akademije skupštinu, na kojoj je više govornika istaklo anomaliju, da apsolventi zagrebačke akademije ne mogu poput apsolvenata drugih struka našega sveučilišta, biti primljeni u zajedničku državnu službu. Obzirom na to, je nakon kratke debate prihvaćen i na hrvatsku delegaciju na zajedničkom državnom saboru u Budimpešti odaslan sliedeći brzojav: „Predsjedničtvo hrvatske delegacije, Budimpešta. Šumarski akademičari obraćaju se sa svoje skupštine na Vas sa molbom, da poradite za izjednačenje zagrebačke šumarske akademije sa onom u Ščavnici i da se apsolventima naše akademije osigura pristup u službu državne šumske uprave u Hrvatskoj i Slavoniji. — Za šumarske akademičare P. Škrljac, predsjednik." Kako čujemo stupilo je pitanje o priznanju reciprociteta zagrebačke šumar, akademije sa onom u Ščavnici, u odlučan i po našu akademiju povoljan stadij — i to uslied živog zauzimanja vlade preuzvišenoga gospodina bana Dr. Nikole pl Tomašića. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 355 - Kr. hrv.-siav. zem. agrikulturno-kemijski zavod. — Iz izvještaja kr, višeg gospodarskog učilišta u Križevcima vadimo slijedeće: U zavodu se je kao i prijašnjih godina radilo u dva smijera: obavljanjem analiza dijelom u javne, a dijelom u privatne svrhe, vršio je zavod kontrolni posao agrikultu rno-kemij ske postaje, a specijalnim istraživanjima nastojalo se postepeno objašnjivati pojedina znanstvena: pitanja, koja zasijecaju u gospodarski život i napredak Hrvatske i Slavonije. Kontrolni rad zavoda protezao se je u prošloj školskoj godini najvećim dijelom na dobavu umjetnih gnojiva, te se u tom pogledu opaža hvalevrijedan, makar još jako polagani napredak u toliko, da ne samo veća gospodarstva i gospodarska udruženja, već i privatnici uvidjaju korist kontrolnih analiza i te analize traže. Znanstveni rad sastojao se je poglavito u proučavanju domaćih gospodarskih produkata kao: V i n a, mlijeka, kruha, šljivov i c e i t. d. Zavod je prošle jeseni po nalogu kr. zem. vlade i sa njenom pot-, porom pokupio i istražio uzorke notorno naravnih vina iz ovih vino-., gorja: Pakrac, Ludbreg, Virovitica, Varaždin, Slatina i Kalnik. Resultati tih istraživanja čine jedan odsjek vinske statistike, kojom se ovaj zavod do sada specijalno bavio. Kako medjutim radi ustrojenja kr. zem. oenološkog zavoda u Zagrebu ovaj rad nije više jedino na brizi kr. zem. agr.-kem. zavoda, započeta su znanstvena istraživanja i na drugim poljima. ? Tako je zavod počeo proljetos provoditi statistiku mlijeka na gospodarstvu kr. viš. gosp. učilišta, kako je to uobičajeno u inozemstvu na mnogim gospodarstvima spojenim sa gosp. školama. Svako četrnaest . dana obavljaju se t. zv. pokusna dojenja. Kod toga se ne opredjeljuje samo količina produciranog mlijeka kod svake pojedine krave u 24satay > već i sadržaj njegov na masti. Poznato je, da se u najnovije doba cijeni mlijeko ne samo s obzirom na kvantitet već i na sadržaj masti, kao najskupocijenijoj sastavini njegovoj. Ta statistika mlijeka biti će od interesa i s toga, što će se moći na taj način usporediti kvalitet mlijeka importiranih pasmina sa mlijekom njihovih rodjaka u domovini im:.. Zavod kani tu statistiku s vremenom proširiti i na druga gospodarstva. Nadalje se u zavodu proučava kemijski sastav i hraniva vrijednost kruha, kakovim se hrani seljak u Hrvatskoj i Slavoniji. Rezultati ovih radnja biti će interesantni s obzirom na blagostanje našega seljaka, a. biti će doskora publicirani. Zatim se je u najnovije doba započelo istraživanjem hrvatske šljivovice u svrhu, da se odredi njen posebni značaj i da se nadje način, kako bi se njeno patvaranje moglo konstatirati. Predhodni pokusi biti će nadopunjeni, dok se uzmogne nabaviti potrebni materijal, koji bi omogućio istraživanje ovoga važnog pitanja, važnoga tim više, šio je karakterizacija prave hrvatske šljivovice u znanstvenoj literaturi gotovo sasvim neobradjena. U zavodu obavljaju se još i neka istraživanja čisto teoretske naravi iz biljne kemije. Zavod za sad još nema vlastitih pokusnih polja; medjutim on suradjuje sa bilinogojstvenim pokušalištem na kr, višem gospodarskom |
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 356 — učilištu, te se u njemu obavljaju sve analize, koje su za te pokuse potrebne. U razdoblju od 1. kolovoza 1909. do 31. srpnja 1910. izradjene su 384 analize, od toga 208 znanstvenih, a ostale na zahtjev vlade, oblasti i privatnika. Novi način dobivanja drvne žeste (alkohola). U stručnom listu: »Oesterreichische Forst- und Jagd-Zeitung" od 17. prosinca pr. g. br. 1407. izašao je od pisca S. pod gornjim naslovom članak, koji je u pre vodu izašao u jednom našem političkom dnevnom listu, pak jer sam uvjeren, da de zanimati čitaoce ovoga lista, napose industrijalce, to ga obzirom na to i jer ga držim vrlo važnim i za našu domaću gospodarsku i drvnu industriju, dozvolom uredništva toga lista u izvadku donašam. Njeki amerikanski inžinir John M. Even, upravitelj jednoga društva za visoke gradnje, pronašao je novi način dobivanja drvne žeste iz raznih drvnih otpadaka kao: pilotine, strugotine iza blanje, okrajaka i slično, a ta je žesta čišča, nego li ona, što se dobiva iz žita i t. d. — I sami proizvodni troškovi su za 40 postotaka manji, nego li kod dosadanjega dobivanja žeste. Društvo .Standard Alcohol Gompany", koje na ime „Malcolm F. Ewen i George H. Tomlinson" glaseći patent tu novu drvnu žestu unovčuje, pretvara u drvu nalazeće se škrobne sastojine u šečer, poslije čega se dobiveni proizvod dalje priredjuje. Pilotina, strugotine blanjom, okrajci, u kratko razpoloživi drvni otpadci svake vrsti i oblika, stave se u veliki kovni cilinder t. zv. digester, od kojega je nutarnja strana obložena sa ciglama, da ga štite proti izjedanju kiselina, koje se pri priredbi rabe. Dok se taj šuplji, ali dobro zatvoreni valjak neprestano vrti, dovode se u isti posebnim načinom sumporna kiselina i para. Dok sada sumporna kiselina kemički djeluje na škrobne sastojine drva, to vodena para prouzročuje, da se sastavine terpentina i smole pretvaraju u paru. Na koncu se kiseline i pare odvedu u vodu, koja suvišne kiseline upije, dočim terpentin predje u rastopivo stanje. Iz digestera prevede se tako dobiveni i priredjeni proizvod u posebna odje´jenja (stanice), t. zv. difuzne baterije, gdje bude čistom vodom opran, pa se tim izpiranjem dobije rastopina, koja sve više šečera imade, te koja se sa vapnenim pridodatkom neutralizira radi toga, da se predbježno vrijenje zapriječi, te najzad se izsisa (prelije) u velike bačve, u kojima se pusti sleći. Kada se je ta tekućina slegla, tada se prelije (sa sisaljkama) u bačve za vrijenje, pomješa sa kvascem, sličnim sa pivnim, i tako vrijenje otpočne. Dalnji postupak ili priredba iza toga vrijenja tekućine isti je kao što su i poznate metode dobivanja žeste. Obistini li se ta vijest o dobroti i jeftinoći na spomenuti način dobivene drvene žeste, to onda znači golemi napredak na mnogim područjima. Prije svega bi se mnoge tisuće hektolitara žita, koje se za proizvodnju žeste potroše, za prehranu upotriebile, pošto bi jeftina drvna žesta svakoga takmaca iz polja nadjačala. Dalje bi mnoge industrije ta |