DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 333 —


visini ili niže ležedih briegova istoga položaja, a sa jur zasumljenih
Btrana suprotnoga položaja, pa tako bi nam sama
narav pritekla u pomod i kakovu polovicu krasa sama poaumila.
U koliko bi joj trebalo u pomod pritedi sa zabranama
naravno pomladjenih predjela i sa naknadnim popunjenjem
zgodne vrsti drveda, i to bi se dalo izvesti, ali uz razmjerno
malen trošak.


Konačno nije toliko ni od potrebe, da se od sunca, dakle
i od mora okrenute strane brdina pošume, jer de se sila vjetrova
(bure) sa odpornim djelovanjem šume na sunčanim stranama,
niz koje je vjetar dosada najvedom snagom prema moru strujio,
ved 0 njezinom početnom djelovanju na najvišim vrhovima
oslabiti. To je u glavnom i svrha pošumljenju primorskoga
krša.


Prema gornjim nazorima preduzeto, dalo bi se dakle pošumljenje
u glavnom izvesti sa polovicom troška i za polovicu
krade vrieme, na polovici kulturne površine t. j . one, okrenute
prema suncu i moru, a s uspjehom, koji bi podpunoma svojoj
svrsi odgovarao.


Da je na taj način preduzeto pošumljenje krša i sa ekonomske
strane za tamošnje žiteljstvo lakše izvedivo nego li dosadanje,
po sebi je jasno, jer bi taj način pošumljenja žiteljima
prištedio vazda dovoljnu šumsku pašničku površinu, koja im
je bliže sela slobodna, dočim bi se zabrane pase pomakle što
dalje od sela na vrhove brdina, kamo marva i onako rietko
kada dopire, pogotovo goveče.


Šumari ti se dakle kod izvedbe pošumljenja mogli slobodnije
kretati, a narodu se ne bi nikakove osobite tegobe u
uživanju paševinskoga prava prouzročile.


Dapače taj sistematski slied pošumljenja sa svojim svestranim
blagotvornim djelovanjem u brzo bi narodu oči otvorio,
pa bi se i on sam doskora priključio podhvatu šumarevu,
odnosno podhvatu državne vlasti, odobravao ga i podupirao,
pogotovo kada dodje do osvjedočenja, da taj sav kulturni rad
smjera na olakšanje njegovoga opstanka.