DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 332 —


djati, a zašto, to de svaki šumar, makar i neviđio naše kraške
goljeti i ne odutio onaj nečuveni bies i grozotu čestih klimatskih
i zračnih pojava krasa t. j . bure, shvatiti kada mu predočim,
da je jedino suma u najvišim zonama kraških brdina
kadra prkositi i ublažiti čestokrat razornu silu bure.


I radi snježnih vijavica i nameta (napuva), koje nam sjevernjak
ili istočnjak donaša, pa nadalje radi naglih oborina i
vododerina (bujica), morali bi sa pošumljenjem krša sa vrhova
briegova početi, jer de gori podignuta šuma najbolje prkositi i
tim elementarnim nepogodama, te njihov razvoj i silu im već
u početku oslabiti.


I tredi momenat govori za početak pošumljenja od vrhova
brdina, a to je sve vede olakočenje same izvedbe radnje
odozgor prema dolje, a i u ogojnom pogledu polučuje se vedi
uspjeh, ako pošumljenje izvadjamo sa vrstima drveda, koje
imadu krilato sjeme, pa koje vjetar može odozgor prema dolje
na još ne pošumljene goljeti nositi i tako iste prirodnim načinom
zašumiti.


Uzevši ovaj momenat u obzir, treba nam najviše zone
brdina posumiti sa vrstima drveda krilatoga sjemena kao n. pr.
gorskoga javora, breze, bora i drugih vrstih, kojima je uzgoj
osiguran obzirom na tlo i položaj.


Takovih vrstih drveda, i domadih i stranih, imademo
danas na izbor.


Ja bi još jedan predlog za što brže i uspješnije pošumljenje
stavio, a taj jest, da bi se isto sa jur spomenutim vrstima
drveda izvadjalo samo na jugo-istočnim, zapadnim,
južnim i jugo-zapadnim stranama i obroncima brdina, dakle na
stranama, koje su najviše izložene insolaciji, djelovanju sunčanih
zraka, a tim i osušenju tla i njegovomu lošem djelovanju na
razvoj šume dakle i na uzdržanje nuždne vlage u tlu, odnosno
na jakost makar i podzemnih ovdje ondje na vidjelo izlazedih
kraških trajnih ili periodičkih izvora i vrela.


Vladajući sjevero-iztočni, iztočni, sjeverni i sjevero-zapadni
vjetrovi raznašali bi krilatO sjeme na strane i bočine u istoj