DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 331 području
sviju obćina, u kojima se prostire ta vriština,
dakle u obdinama: Klanac, Smiljan, Osijek lički, Gospid,
Medak, Gračac i dr. Samo pošumljenje imalo bi odpočeti sa
sjevernih i sjeverno-istočnih ledenih strana dotične okolice, te
napredovati u smjeru prema toplijim krajevima svieta.


Slično bi se moralo postupati kod pošumljenja i drugih
pustošina, kakovih je na žalost dosta u nutrasnjosti ličkokrbavske
županije.


U njesto manjem obsegu dalo bi se na taj način najljepše
i najuspješnije pošumiti i pusto «Grobničko polje«.


Takav način pošumljenja obuhvada ogromne površine u
svoj obseg, ali zato svejednako sam po sebi ne oduzima velike
površine, koje se mogu i drugoj, poljsko-gospodarstvenoj kulturi
privesti. Shodno položenom mrežom takovih pruga pošumio
bi se samo neznatniji dio dotične površine, dok bi preostali
dio, kud i kamo veći i za izpašu marve, ako ne ved za
kulturu poljskih plodina, slobodan ostao.


Nu uza svu svoju neznatnu površinu, štono bi ju takove
pruge zaista zauzimale, bi one radi svoje obsežnosti uz uspješno
izvedene kulture od vrlo blsgoslovnoga upliva bile u klimatskom
a istodobno u higijenskom i estetskom pogledu za dotičnu
okolicu.


Uz poboljšanje klimatskih odnošaja, mnogo bi te šumske
pruge doprinele redovitosti poljske kulture, štitedi ih proti ledenim
vjetrovima, zadržavajudi na sebi oluje, tuču i dr. elementarne
nepogode, kojima je poljska kultura radi pomanjkanja
suma u okolišu izvržena.


U predlogu Arndtovom, da se svi goli bregovi pošume,
nalazimo kažiput, sa koje strane, odozgor ili odozdol da izvadjamo
pošumljenje naših kraških goljeti. Nedvojbeno je, da sa
tim poslom moramo od najviših vrhova pojedinih kraških brdina
početi, pa ga postepeno provadjati prema podnožju, a
okaniti se dosadanjega obratnoga postupka.


Prvi i za uspješno pošumljenje krša jedino opravdani način
imao bi se bezuvjetno prihvatiti i u svoj dosljednosti prova