DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 330 — Treba da i mi sliedimo predloge Arnđtove, pa da nastojimo oko pošumljenja golih briegova, te da uzgojene gajeve čuvamo za potomstvo i štujemo ih poput onih bogovskih. Treba da u tom pogledu nasljedujemo našega slavnoga vojskovodju Gedeona Laudona, koji je izmedju godina 1746. do 1748. dao zasaditi danas historicki »Laudonov gaj« na krbavskom polju kraj Bunida u površini od 389 i % rali, gdjeno je hrastovo drvede zasadjeno, odnosno razvrstano poput vojnika u bojnim redovima. Sigurno je slavni vojskovodja kod sadnje toga gaja, uz historidku trajnu uspomenu na njegovo vojskovođstvo, imao pred o5ima i druge plemenite ciljeve: da harnom potomstvu dade liep primjer za njegu šuma u gospodarstvenom pogledu, a za tim, da ga pouči, kako uzgoj šuma uz gospodarstvenu korist na drvu, pruža i druge prerazne koristi u klimatskom, higijenskom i estetskom pogledu, čemu svemu i taj gaj za one inače još divlje i zapuštene krajeve u podpunoj mjeri odgovara. Ja veliku važnost polažem Arndt-ovom predlogu, da se njemačke ravnice zasade sa šumskim prugama, najmanje 1600 stopa širokima, a najviše poldrugu milju jedna od druge udaljenima, kao što hollšteinskim i westerwaldskim šumskim gojitbenim prugama izmedju ved obstojedih i uzgojenih šumišta, a u svrhu, da se struje vjetrova lome i suzbijaju. Tu metodu šumske gojitbe smatram vrlo podesnom za pošumljenje prostrane na tisude i tisude jutara zapremajude i puste t. ZV. ličke v r i š t i n e. Trebalo bi za čitavu tu pustopoljanu, u koliko nije ved pošumljena, ili poljskoj kulturi privedena, u gornjem smislu na katastralnim nacrtima zasnovati mrežu gori spomenutih gojitbenih pruga, pa na istima stalnim redom od najudalje niji h stran a dotičnih sela, prema istima sistematski i temeljito provadjati pošumljenje i to ne samo u području samo jedne ili dviju obdina, kao što dosada, (čini mi se u području obdine Grospid i Smiljan), nego istodobno i uporedo u |