DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 244 — povedava opasnost, da de se taj nesretni grib kod nas udomiti, što bi od nedoglednih i kobnih posljedica po naše šumsko gospodarstvo bilo ! Da li se obzirom na predistaknuto, kao i na samu okolnost, da su od stabala medljikom napadnutih samo hrastova stabla sušenju podlegla, grib vrstom: »Mikropfera Alni« nazvati može, te koja je vrst i naziv gribu ispravna, to de naši stručnjaci lakše ustanoviti modi. Naša je pako namjera bila, da upravo porazne posljedice te opake bolesti u šumama petrovaradinske imovne obdine javnosti predočimo, i da o samoj bolesti na sličan način što pobliže doznati uzmognemo. Štetu pak samu gornjim oštećenjem šumama nanesenu, nije modi sada ved ustanoviti, nego de to usliediti tek kada de se pristupiti sasjecanju mladih stabala po branjevinama, u svrhu eventualno novih izboja iz žilja i panjeva, kao i samoj prodaji sasušenih stabala po starim sastojinama, da im se bar sadanja vriednost spasi, — što de se svakako što prije učiniti morati, pa de se tom prilikom i prava šteta ustanoviti modi. Gornji redci jesu rezultat našeg posmatranja do konca svibnja, a eventualne promjene kao i nove pojave, koje se kao posljedice ovogodišnje medljike ukazu, promatrati demo i nadalje, te naše opažaje o tom pravovremeno objaviti. Promaknuće po službenoj dobi. u XX. ovogodišnjem zasjedanju carevinskog vijeda u Beču podnijela je c. i k. austrijska vlada istomu na raspravljanje zakonsku osnovu, tičudu se službenog odnošaja činovnika i službenika*. O toj zakonskoj osnovi, kako je ista od osobitog zam.ašaja po državno-činovničke odnošaje u austrijskoj poli monarhije, bilo je živahnog raspravljanja u tamošnjim dnevnicima. — Po plenumu zastupničke kude prihvadena, odpudena * Begierungsvorlage. Gesetz vom... betrefiend daa DienatverhilltnisB der Staatsbeamten und der Staatsdienerschaft. — Wien. Hofbuehhandlung W. Frick 3 K 20 f. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 245 je ta osnova zasebnom odboru na vijećanje, odakle će 8 eventualnim promjenama natrag u zastupničku kuću — da postane zakonom. Pošto su načela, na kojima jest gornja zakonska osnova izradjena, donekle nova, liberalna, položaju državnog činovnika i sadanjim životnim prilikama odgovarajuća, to želim da o njima čitatelje izvjestim tim vise, što držim, da će mnoge od tih odredaba biti prikladne, da se i kod nas u život privedu, a naročito vrlo potrebne da se uprave na one kategorije zemaljskih činovnika, koji tvore malene statuse. Gledom na obsežnost same zakonske osnove i njezinog obrazloženja (218 str.) naravno je, da du se na nju modi samo obdenito obazrieti, ter iz iste izvaditi samo ona poglavlja, koja su po nas od zasebne važnosti. Usuprot toga ali navesti du njezino razvrstanje. Ista se sastoji iz sliededih dijelova: I. Poglavlje. Obdenit e ustanove . Namještanje (§§. 1 — 8). Početak službovnog vremena (9 i 10). Službena prisega (11—13). Privremena služba (14). Vježbenička služba (15). Zavjerenje (16). Iskaz o osobnom stališu (17). Opis sposobnosti činovnika (18 — 26). — II. Poglavlje. Dužnosti . Obcenite dužnosti (27). Poslušnost u službi (28—29). Uredovna tajna (30). Ponašanje (31—35). Polazak ureda (30—38). Vojna služba (39—41). Boravište (42). Ženitba (43). Nuzgredno zanimanje (44—45). Primanje darova (46). —III . Poglavlje. Prava . Činovno-razredni položaj (47). Službeni čin (48—52). Uredski naslov (53). Službeno odielo (54). Dopust (55—59). Beriva (69—61). Unapredjenje u više pladevne razrede (62—64). Unapredjenje u više činovne razrede (65—72). Uzgredna beriva i pristojbe (73—74). Predujam na pladu (75). Mirovine i obskrbnifae (76—81). — IV. Poglavje. Promjene u službovnom odnošaju i razrješenje istoga. Premjestenje (82—84). Službovanje kod središnjih mjesta (85). Izmjena službe (86). Postavak u izvanslužbeno stanje (87—89). Dopust uz pričekninu (90—91). Privremeno umirovljenje (92—96). Trajno umirovljenje (97—99). Postupak |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 246 — pri umirovljenju (100—102). Razriješenje službovnog ođnošaja (103—107). V. Poglavlje. Kažnjenje dužnostnih povrjed a (108—109;. Redne kazni (110—112). Karnostne kazni (113—121). Karnostna povjerenstva i branitelji (122 — 138). Osobiti propisi glede umirovljenih i izlucenih činovnika (139—143). Karnostni postupak. Zavedenje postupka (144— 148). Istraga (149 — 176). Dignuće od službe (177 182). Odnošaj discipl. postupka prema postupku kazn. suda (183 — 18fi). Utjecaj karnostn. postupka na službovni odnošaj činovnika (187—181;´). Obdeniti propisi. Uvid u spise (190). Dostava (191). Rokovi (191 — 193). Prelazne ustanove (194). Odmah u početku obrazloženja navodi se, da si je vlada svjestna kako je dosadanji način unapredjeuja, po kojemu su se visi činovni razred i s istim spojena beriva načelno mogli samo onda postidi, nakon što bje sistemizovano mjesto izpražnjeno, zato bio nepovoljan i nepodesan, što je koli unapriedjenje činovnikovo, toli i imenovanje vježbenikovo bilo vazda ovisno od pukog slučaja, koj nije stajao u nikakovom savezu bud sa osobom bud sa službovanjem dotičnikovim. Držala ei je stoga vlada za dužnost, da usuprot toga, sto de se time obteretiti državni prihodi, u tom pogledu zavede one poboljšice, koje pravedni obziri na položaj činovnika neodklonivo iziskuje. Izvan svake je dvojbe bilo, da de se ta namjera samo tada postidi, ako se sada postojedi nepovoljni način unapriedjenja tako izgradi, da postignude viših beriva postane mogudim usljed dobnoga promaknuda (u berivima i dnevnim razredima) bez obzira na to, da li je ili nije izpražnjeno koje mjesto višeg dnevnog razreda. Usuprot toga valjati de ali pridržati dosadanji način imenovanja i dnevnorazrednog razvrštenja. Takvom izgradnjom dobnoga promaknuda (Zeitavancement), gdje de se isto učiniti neodvisnim od podieljenja izpražnjenog mjesta, želi vlada da udovolji zahtjevima pravednosti. Obziri koji de pri tome biti mjerodavni, biti de osim državnog proračuna, joste i osebine dotične službe, prednaobrazba koja ]e u interesu službe za namještenje propisana, te položaj dotičnoga činovnika u ustroju državne službe. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 247 — Svoga prava, — veli obrazloženje — da vlada činovnike po slobodnoj uvidjavnosti unapredjuje, ne može vlada nikada napustiti. Leži bo u životnom interesu države, da si vlada pridrži slobodne ruke u tom pogledu, da odlično sposobne i upotriebljive činovnike postavi na odgovarajuća i prava mjesta i da im tako omoguči, da u tu svrhu niže činovne razrede sto brže i prije prodju. Svakako valja uvažiti da nebi bilo shodno kada bi se pri podieljenju viših sltsžbovnih mjesta -a da se i ne govori o onima, s kojima jest skopčana osobita odgovornost — pazilo izključivo i samo na trajanje službenog vremena, jer bi takova uredba mogla izazvati u najširim činovničkim krugovima znatno popuštanje u poštenom pregnudu i službenoj požrtvovnosti, prouzročiti razklimanje zapta, kao i znatno sniženje vlastite djelatnosti. Očuvanje zapta i pobudjivanje zdravog i oplodjujudeg častoljeplja jesu najodličniii razlozi, koji vladu nukaju, da i za buduće razvrsta Činovnike u činovne razrede, pošto se je takovo razdieljenje dosele pokazalo uspješnim za postignude gornjih ciljeva, pak i stoga, što takovo razvrstanje najjasnije izražava medjusobni odnošaj predpostavljenog i podčinjenog, na zajednički rad pozvanog zvaničnika. Da se dakle za budude predusretne svima onima neshoduostima, koje su činovnikovo unapredjenje činile ovisnim od izpražnjenja mjesta i od slučaja; da se odstrani ona zaprieka, koja je dosele onemogudivala i najsavjesnijem činovniku, osobito u nižim dnevnim razredima, da pri nepovoljnim odnošajima tečajem dugog niza godina nije mogao biti promaknut u viša beriva, i da u obde nije nikada mogao znati, sa kojom uajvedom pladom de se modi dovinuti svoje mirovine, to je izradjena dotična zakonska osnova, »o promaknudu na rokove« pomoću koje bi se dale sve označene mane za budude odstraniti. U tu svrhu predvidja osnova, da činovniku, koji posjeduje barem »odgovarajuće« osposobljenje, i koji je s uspjehom položio možda propisane stručne izpite, bude u točno opredie |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 248 — Ijenim rokovima zajamčeno automatsko unapredjenje iz jednog dnevnog razreda u drugi, pri čemu je odnosno vrieme kao i gornja granica (dnevnorazrednog) promaknuća učinjena ovisnom od školske naobrazbe, koja se zahtjeva za dotičnu službovnu granu. Uz to je usvojeno načelo, da činovnik mora unutar 21 do 24 godine svoje ukupne službe postići najvišji dnevni razred dotične upravne hrpe tako, da u ostalim jošto godinama služ bovanja uzmogne postidi do svojeg umirovljenja, jošte i naj viši pladevni stupanj (dotičnog dnevnog razreda). Ovakovo dobno promaknuće ističe se po činovnika osobito povoljnim stoga, što se dogodično promaknuće odnosi na povišenje u plaći, u stanarini i na unapriedjenja u dnevnim razredima. Pokraj ovoga promaknuća na rokove, pridržati će se i sistem podielivanja mjesta zato, jer mora popunjenja viših mjesta sredstvom dobnog promaknuća u načelu biti izključeno, i jer se ne želi spriečiti, da se može podieliti više mjesto u nižim dnevnim razredima i prije izminuća roka, koj je opredieljen za redovito promicanje. Iz tog proizlazi, da se unapriedjenje na rokove imade smatrati osjeguranjem »najnepovoljnijeg promaknuća« za onaj slučaj, ako se takovo već prije putem imenovanja ma iz kog razloga postići dalo nebi. Sasma je razumljivo, da se obzirom na službovne odnošaje, ne može pravo na dobno promaknuće priznati sasma bezuslovno. Uzkratit će se isto onim činovnicima, koji su »manje odgovarajućimi« ocjenjeni, koji možda propisanih stručnih ispita jošte položili nisu i koji su karnostnim putem od unapriedjenja izključeni. Iz toga ali sijedi, da je svakom činovniku osjegurano dobno promaknuće, koj je shodno oejenjen (»odlično, vrlo dobro, odgovarajuće upotriebljiv«), čije sposobnosti i dielovanje dostignu barem zadovoljevajuću mjeru, koji je položio možda propisani strukovni ispit, i ako se nije o kornostne propise grubo povrjedio. Da se osjegara što nepristraniji opis sposobnostih, to je u osnovi od nova uredjen postupak ocjenivanja i to tako, da sa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 — u tu svrhu ustrojena posebna povjerenstva. Istodobno je učinjena odredba, da je činovniku dozvoljen uvid u njegov osobnik, kao i priznato pravo, da se može predstavkom proti ocjeni pritužiti onda, ako mu je na temelju iste oduzeto pravo na dobni promak. Pri ustanovljenju načela za dobno promaknude ne može se, što leži saema u naravi stvari, odustati od toga, da se ne bi razlikovale pojedine kategorije činovnika ved i zato, sto se za postignude raznih mjesta traži i razna prednaobrazba, razni strukovni izpiti, kao što su i različite obave redovitog službovanja. Stoga je vlada gledom na školsku naobrazbu, propisanu za pojedine službovne grane, razvrstala sve činovničtvo u četiri hrpe. U prvoj hrpi, za koju se zahtjeva podpuna visokoškolska naobrazba, odpočinje prvo namještenje (iza odsluženih trih vježbeniČRih godina) u X,, a svršava sa sedmim činovnim razredom ; u drugu hrpu svrstani su oni srednjoškolci, koji su svršili koj visokoškolski tečaj i položili državni izpit na kojoj visokoj školi (cislajt. geometri). Tredu hrpu tvore srednjoškolci a četvrtu oni činovnici, koji posjeduju naobrazbu, koja nadmašuje pučkoškolsku. Prvo namještenje u drugoj, tredoj i četvrtoj hrpi odpočimlje u XI. činovnom razredu (nakon trogodišnjeg adjutiranog vježbenikovanja), ter svršava u drugoj i tredoj hrpi sa VIII., a u četvrtoj sa IX. činovnim razredom. U koju od gornjih hrpa de se svrstati Činovničtvo pojedinih grana, to de se ustanoviti naredbenim putem. Kako dugo se imade proboraviti u jednom činovnom razredu pojedine hrpe, to de se dati najbolje razabrati iz sljedede pregledne skrižaljke: Nas hrvatske šumare zanimati de obzirom na naukovne prilike, koje su za našu stručnu naobrazbu u zemlji počam od godine 1860. vladale, naročito I. i II. hrpa; dočim sam tredu hrpu izkazao samo zato, da se prema istoj uzmogne sravnjivati današnje naše stanje, a naročito materialno stanje šumarskih stručnjaka srednjoškolaca, stojedih u zemaljskoj službi. Hvala brizi koli naših stručnih predstavnika i zauzeću prijatelja naše |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 250 — I. hrpa: II. hrpa: IV. hrpa: 3 = podpnna visoka aređnja škola, prednaobrazba vi^a od §kola: državni ispit: pučke škole: 0 3 Čin. čin. Čin. Beriva Bsriva Beriva razred razred razred 1 1000 600 600 2 vježb. 1100 vježb 700 vježb. 700 8 1200 800 800 4 2680 1960 1960 5 2680 1960 1960 6 ) X. 2680 IX 1960 1960 7 2880 2160 2160 8 2880 26S0 ( XI. 2160 9 3400 2680 2160 10 3400 2680 2360 X. 11 3400 2880 2360 12 [ IX. 3600 2880 2;i60 13 3600 2880 2680 14 3600 3400 2680 16 3800 3400 2680 16 4-290 3400 2880 17 4290 3600 X. 2880 18 4290 IX. 3600 2880 19 4290 3600 8080 VIII. 20 4290 3800 3080 21 4690 3800 8080 22 4690 4290 3400 23 4690 4290 3400 24 5fi05 4290 3400 25 5605 4290 3600 26 5605 4290 3600 27 5605 4690 3600 28 5605 4690 3800 IX 29 6205 VIII. 4690 3800 30 VII. 6205 4690 3800 31 6205 4690 4000 32 6205 5090 4000 33 6205 5090 4000 34 6805 5090 4200 35 6805 5490 4i00 struke, toli i naklonosti najmjerodavnijih Čimbenika, nade je, da će se već u narednom saborskom zasjedanju modi na ustavno pretresanje predložiti zakonska osnova, koja je ved prije dulje vremena dobila previšuju predsankciju, te kojom bi se sada postojede nepovoljno rasvrstanje u einovne razrede imalo na bolje promjeniti, naročito po kr. kot. šumare i žup. šumarske nadzornike.* * U proračunskoj raspravi, vodjenoj u car. viječu, stavio je zastupnik vit, Pantz prigodom onom, kada je govorio o potrebi preustrojstva državne šumske |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 251 — Izpale te promjene kako mu drago bilo, ipak sam uvjeren da će to biti samo prelazne odredbe, koje de se morati nadopuniti i — proširiti onda, kada de se raditi o obdenoj organizaciji zemaljske slažbe, odnosno o zavedenju nove činovničke pragmatike, o čemu se ved do sada udruga zemaljskih činovnika ozbiljno trsi. Bude li tom prilikom obdenito zavedeno dobno promaknude po uzoru austrijskomu, tada de biti naravno, da de i nas šumare stojede u sklon organizacije zemaljskih činovnika, zapasti isto i jednaka mjera, ter da se za nas ništa zasebna niti postidi dalo nebi, a niti bi se smjelo za čim takovim težiti. No u ovom slučaju, kada bi se za autonomno upravno činovničtvo namjeravalo organizaciju provesti ma po kojem god inom načinu, držim, da bi zemaljski strukovni činovnici: Iječnici, inžlniri, veterinari ter šumari, kao činovnici, koji tvore zasebne, malene stat u se, punim pravom smjeli svoje budude djelovanje uperiti za ciljem: da se na njih uporabi isključivo dobno promaknude, a tako zasnovano, da se time niti najmanje nebi povrjedjivali interesi ostalih drugova zemaljskih činovnika. Zavesti dobno promaknuće u nas zemaljskih šumara, usljed koga jest svakoj pojedinoj hrpi stručnjaka unapried jasna i odbodena bududnost, a pod najlošijim uvjetima i pri najnepovoljnijim prilikama, osjeguran minimum dostojne existencije i mirovine, pa razriešiti one zakonske spone, koje priječe, da za unapriedjenje postanu u prvom redu mjerodavnima: strukovne odlike, osobne vrline i čestitost značaja; značilo bi po mom mnjenju stališ zemaljskih šumarskih urednika pridići u one visine, u koje se dolazi samo putem znanja, ambicije, marljivosti i plemenitog natjecanja. Na taj naČin oplemenjivala bi se samosvijest pojedinca, a da se ne bi smjela izobliČiti u precienjivanje sama sebe, dočim bi se s druge strane onemogudilo da se ista potlačenjem i predsudom povriedjuje i omalovaži. uprave u Austriji predlog, da se c. k. šumari (pomodno osoblje državne uprave) i c. k. kot. šumari (pomodno osoblje šum. tehn. polit, uprave jednako našim zem. nadi ugarima) uvrste u XI. i X. dnevni razred! Gratz Volksb. br. 279. str. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 252 — U takovim pako prilikama izvan svake je dvojbe, da bi poslovanje takvih zvanicnika. u najkradem vremenu donjelo zrelih plodova i zamjernih uspjeha na polju njihovog javnog djelovanja. Ovo saobdenje i razvoj mojih nazora o tom predmetu držao sam tim potrebitijim, što mislim da se pri našim prilikama sada ved mora stvoriti cilj i temelji, na kojima de zemaljski šumarski zvanicnici za budude modi da jednodušno i skladno poradjuju oko izgradnje i poboljšanja svog bududeg položaja , jer de samo takovo nastojanje modi biti okrunjeno i uspjehom. Ovom se nastojanju nede modi trajno oteti niti oni čimbenici, kojima jest na brizi vrhovna zemaljska šumarska uprava. Držim to stoga, što se u zemaljskoj šumarskoj službi sada ved čuti znatno pomanjkanje potrebnih sila, a naročito podmladka, koji´nakon svršenih nauka trkom bježi u službu imovnih opdina, pošto su ondje sada prilike unapriedjenja, jer manje vise od raspoložbe šamovlasnikove odvisne, puno povoljnije, no je to slučaj u službi zemaljskoj, naročito u nižim činovnim razredima. Omogudili se pako abituirentima lahki pristup u državnu šumarsku službu — što je u svakom pogledu samo za željeti, tada je izvan svake dvojbe, da bi se na zemaljsku šumarsku upravu obazirali samo oni molitelji, koji namještenja kod nijednog od gornjih, a eventualno i kod velikih naših šumoposjednika postidi mogli nebi. Na te grane ne smije se pustiti spasti zemaljska šumarska uprava, ved nam valja nasuprot nastojati 0 tome, da se za ta namještenja, za koja je propisana najobsežnija stručna naobrazba, kod budućih organizacija osjeguraju i odgovarajuća beriva, koja de ved zato morati biti povoljnija od pristojba ostalih šumsko-upravnih grana, da preko istih zem. šum. služba postane odlučno privlačivom. Konačno držim da je nama šumarima nastojati oko dobnog promaknuća po opisanom uzoru i zato, što bi se tim načinom — ako se to ved nebi dalo i inače postidi — prema zemaljskim šumarima srednjoškolcima u poglede njihovog unapriedjenja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 15 <-- 15 --> PDF |
253 mogli bezzaprječno i bez povrjede ičijih intersa, ovršavati oni obziri pravednosti, koje spram njih iziskuju koli propisane im dužnosti, toli niz službenih godina pa i nuždni obziri napram njihovim obiteljima i starim danima. Da ne postanem preobširan, progovoriti du o ostalim novim, vrlo zanimivim i važnim poglavljima osnove (povjerenstveni opis sposobnosti, dopust uz pričekninu, privremeno umirovljenje, kazne, karnostna povjerenstva i branitelji, osobiti propisi glede umirovljenih činovnika itd.) — na koliko mi to vrijeme dozvoli, drugom zgodom. No prije nego li završim, rado bih da sudrugove obavijestim o nastojanju činovnika i vlade u Francezkoj o načinu, kako da se ondje uredi činovnička pragmatika. Iz »Austrijske Rundschau«* razabirem, da sn se u Franceskoj koli činovnici, toli i vlada u tom složili, da se izgradnjom pragmatike predusretne onom ogromnom po državne interese toli nezdravom pretekcionizmu, koga su u pitanjima Činovničkih interesa i njihova unapriedjenja, na vladu izvršavali narodni zastupnici. Bezobzirnim ovršenjem protekcije bila je ondje legislativa skučila upravu. Bez preporuke senatorove ili zastupnikove, nije mogao biti promaknut nijedan upravnik, nijedan sudac. Zato su ali tada unapriedjeni činovnici preuzimali dužnost, da se pri izborima u sabor i senat bore za svoje zagovornike. Činovnike, svjestne si svojih sposobnostih i vrlina, odklanjajudi zagovor, — progonilo se, jer se držalo da su ili protivnici parlamenta, ili slobodoumnici (maovais esprit). Ti odnošaji raspravljani su javno i u franceskom novinstvu. U jednom članku, u kojem bje govora o uzrocima propadanju parlamentarizma, rekao je bivši ministar Poincare: »narodni zastupnici zapovjedaju u vladinim uredima, u sv urede uturuju oni svoje kreature«. *) Oestereihische Rundschau. Band XXIII. Heft 5. Preia 1 K. Str. 343. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 254 - Pojedine skupine činovnika obvezivale su se medjusobno, da se protekcijom služiti nede; pak su njeke javnim zaključcima i putem novina pozivale političare svog okružja — da ih ne zagovaraju 1 Taj protekcionizam bio je i predmetom komada pisanih za pozornicu. I tamo ga se izvrgavalo ruglu. Jedan od takvih komada nosi naslov: „La robe rouge" (Crvena oprava) Da su ti odnosaji prouzročivali i izazivali u velikom dielu samosvjestnog činovnictva ogorčenje i odpor — sasma je razumljivo. Gledom na okolnost ali, da je u slobodoumnoj Franceskoj, gdje je donesen posebni zakon »u zaštitu čovjeka i gradjana«, Činovničtvu slobodno udruživanje — što je u nas priznato državno-gradjanskim pravom — zabranjeno, bilo je teško nadi sredstava za ovršenje označenog odpora. Stali su se stoga činovnici utjecati pod okrilje zakona o radničkim sindikatima. Na temelju toga zakona bio je prije koje godine zasnovano i provedeno krzmanje poštanskih činovnik (njih preko 60.000). Nu takovo udruživanje izazvalo je protivštinu vlade, koja činovnicima tog prava priznati nije htjela. Iza toga pokušalo je činovničtvo da se organizuje preko »Fdderation«, a na temelju zakona od god. 1901. donesenoga o obdem udruženju državljana. — Ta sva nastojanja prinukala su konačno vladu, da je narodnom predstavničtvu predložila zakonsku osnovu: „Loi sur le statut et le droit d´ association des fonctionaires" (Zakon o statutima i pravu činovničkih udruženja). List »le Temps« pisao je tada: »nuždno je, da raspravljanje te osnove u predstavničtvu čim prije ođpoČne, jer ne ima prešaije i važnije stvari od nje«. U samom svom obrazloženju k toj zakonskoj osnovi kaže vlada: »leži u interesu javne službe da se činovničtvu pruže stanovita zakonska jamstva, preko kojih de isto biti očuvano od samovolje i protežiranja«. Osnova koja sadržaje propise glede primanja u državnu službu, glede unapriedjenja i o karnostnom postupku, postavlja načelom, da se naslov na državnu službu temelji lih na zasluzi. Primljen može biti u istu samo onaj, koji se izkaže, da je medju natjecateljima najbolji. I unapriedjenje uzsliedjuje samo na temelju povje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 255 — renstvenih predloga Karnostne kazni izriču posebna povjerenstva. Krzmajudem činovniku odgovara država odpustom. — Sporne nuti ću samo jošte, da se je ministar Briand u svom kandidacionom govoru u Saint-Chamondu o predmetu ovako izjavio: >nova službovna pragmatika, koja ima da tvori najvažniji raspravni predmet novog zasjedanja, mora činovničtvo osloboditi od utjecaja narodnih predstavnika, a ove oteti molbam činovnikovim «. I tako vidimo, da se u Franceskoj nastoji o tome, kako bi se ondje zaštitila uprava od narodnog predstavničtva, a činovnik od utjecaja narodnog zastupnika. U glavnom se pako zrcali nastojanje, da se za budude predusretne nedostojnim i razstrojnim pojavima, da se činovnici, koji su pozvani na zaštitu državnih probitaka, proti državi podižu. — Svakako su gornja načela vrlo poučna a i toliko važna, da de se iz njih modi crpiti nauka i izvan zemlje u kojoj su se rodila. Šum. nadzor. Dojkovid. Koji su uzroci izčezavanju domaćih šumara u privatnim službama i kako da se tomu predusretne? Odziv na članak u „Šumarskom listu" od tranja t. g. Pročitav taj liepi članak osjetio sam se upravo povučen za jezik, te odlučih se da i ja koju o tomu napišem. Tenor toga članka jest, da je vlada kriva, da je nas šumara Hrvata tako malo po spahilucima. Da, istina je, i »ona« je kriva, nu najkrivlji smo mi sami, jer sve očekujemo odozgora polak one graničarske »Alles Gute kommt von Oben«. Reci de mi se: »Dokaži!« Hodu nu polahko. Biti de i gorkih, nu »na ljutu ranu ljutu travu«, 1. Naši »hrvatski« velevlastelini velikim dielom, da ne reknem svi, nisu žalibože Hrvati, pak kako de oni onda nas namješta vati? Ta čudo je, da nas kraj te okolnosti u obde i ima kod vlastelinstava. |