DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 284 ~ jula 1909, broj 893, kojom je odlučeno, da se grčko-katoličko dušobrižničtvo u P. imade uvrstiti u pravoužitni katastar imovne obćine K. i to iz slieđećih razloga: Grčko-katoličko dušobrižničtvo u P. po svom pravnom položaju imade se smatrati filijalom grćko-katoličke katedralne župe K., a tamo izaslani svećenik eksponiranim kapelanom K. župe s iznimnim pravom vođjenja matičnih knjiga. Dodaje se, da je grčko-katolički svećenik u P. stalno i trajno eksponiran. S obzirom na to, kao što i s razloga, što je za grčko-katoličkog dušobrižnika u P. iz zemaljske vjerozakonske zaklade godine 1909. sistemizirana kongrua godišnjih 800 K, ter tim stabilitet toga mjesta utvrdjen tako, da se ono smatra dušobrižničtvom (kuracijom), koje će, netom mu se dotacija poboljša, biti proglašena pravom župom, valjalo je grčkokatoličkom dušobrižničtvu u P. priznati pravoužitničtvo u imovnoj obćini K. iz razloga, što je namjera starih krajiških propisa, a doslieđno tomu i namjera, na te propise oslanjajućeg se naputka A) k zakonu od 11. jula 1881., kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. juna 1873 o imovnim obćinama u hrv. slav. vojnoj Krajini, da se iz krajiških šuma daje potrebno gradjevno i gorivo drvo svakoj crkvi i svakom službeniku crkve na krajiškom području i to ne samo od prije postojaloj, več i takovoj, koja je nastala poslie sastavka katastara i koja danas nastaje. U M. p. d. priobćio Fr. Haladi. Različite viesti. Državni ispit osposobljujući za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva. P. n. gg, kandidati za taj ispit upozoruju se, da se molbenice za dozvolu polaganja toga ispita, u smislu alineje 1. § 2. odnosne naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 20. lipnja 1907. broj 17.010 imaju kr. zemaljskoj vladi podnieti do konca mjeseca kolovoza svake godine, ne čekajuć na oglas, kojim će se svojedobno opredieliti dan, kada će se ispit obdržavati. Izkaz uplaćene članarine I. zazreda, upisnine, pretpiatnine te podupirajućiti prinosa, u razdobju od I. svibnja do 30. lipnja 1910. — I. U i m e d u ž n e i t e k u će članarine te upisnine uplatiše gg. članovi: Grnadak Milan 10 K, Gieisberger Ernest 15 K, Čop Anrija 10 K, Dodig Stjepan 10 K, Demetrović Gjuro 10 K, Dmitrović Radiv oj 5 K, Brausil Miroslav 10 K, Bujan Josip 10 K, Bogoević Tomo 5 K, Bilić Pavao 10 K, Bauer Vjekoslav 10 K, Bubanj Vjekoslav 10 K, Basara Teodor 10 kruna, Frusić Andrija 10 kruna, Fusić Fran 5 kruna, Georgijević Teodor 10 kruna, Grozdanić Milan 10 kruna, Gulin Josip 10 kruna 80 fil., Griinvvald Josip 10 kruna, Heide Josip 12 K, Hajek Bogoslav 10 K, Hradil Dragutin 10 K, Ivić Franjo 10 K, Klemenčie Košta 10 K, Kuzma Gyula 10 K, Kranjc Bozo 20 K, Lepušić Milan 20 K. Lasman Dragutin 10 K, Langhofer dr. A 10 K, Markulin Ivan 5 K, Matičević Makso 2 K 50 fll, Mirković Milan 10 K, Neferović Franjo 10 K, Nešković Borivoj 15 K, Odžić Ivan 10 K, Palčić pl. Viktor 10 K, Prpić Stjepan 10 K, Petraeić dr. A. 10 K, Paradžiković Gjuro 10 K, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 285 — Plesa Nikola 3 K, Peheim Ivan 20 K, Polović Gjuro 10 K, Piršie Vilim 10 K, Prpić Petar 10 K, Perušić Andrija 10 K, Rukavina Josip 10 K, Rukavina pl. Rudolf 10 K, Simić Stjepan 10 K, Sekulić Milorad 10 K, Stanić Jovan 32 K 43 fil., Solarić Teodor 10 K, Stanisavljevie Krešimir 20 K, Turkalj Zlatko 10 K, Vac Gašo 1 K 50 fil., Vidmar Vilko 10 K, Wiethe Dragutin 60 K i Žegarac Pavle 50 K. Ukupno 701 kruna 23 fil. — II. Pretplatnine i podupirajućeg prinosa: Otočka imovna obćina 100 K i M. Gecan 6 K. Ukupno 106 kruna. — Opazka u izkazu uplaćenih članarina I. razreda otisnutom u „Šumarskom listu" broj 6. — 1910. ispušten je pomutnjom g. Josip Šustić sa uplatom od 10 kruna. Prolomi oblaka. Dne 7. lipnja 1910. nastao je usljed nevremena prolom oblaka nad selom Laže (Prnjavor), te je voda počinila silnu štetu kako u selu, tako i u obližnjim šumama grada Požege. — U jednoj grabi gradske šume bilo je naslagano do 200 metrički hvati izradjenoga i u hvatove složenoga bukova i grabova goriva drva (cijepanica). Drva su bila opredijeljena za izvoz u Požegu. Usljed proloma oblaka narasla je voda u toj grabi do 5 metara visine, te je uslied svoje brzine i dubljine digla sva drva i odnesla jarkom 4 kilometra daleko do sela Koprivnice blizu željezničke stanice Ratkovice. Voda je raznesla cijepanice po poljima i livadama iznad sela Koprivnice, a dosta je drva ostalo i po šumama pleterničkog vlastelinstva. Dakako da su se seljaci odma pobrinuli za „doplavljena im drva", jer su odma počeli dovažati drva u svoja dvorišta. Nu na zamolbu grad. poglavarstva, izdala je kr. kotar, oblast u Požegi odma telefonski shodne odredbe, da se doplavljena drva neodvezu; dočim su se odma uputili na lice mjesta gradski načelnik i gradski nadšumar, te preduzeli sve mjere, da se drva sačuvaju i svezu na jedno mjesto, što im je i uspjelo. Grad trpi štetu, pošto se ta drva u Požegu dovesti ne mogu, jer ih je voda na protivnu stranu grada odnesla do 10 kilometara daleko od Požege. Drva, koja svežena i pronadjena budu, morati će se na licu mjesta prodavati i izvesti na željezničku postaju Ratkovica; dočim se već sada znade, da se do 30 hvati drva pronaći neće, jer ih je voda odplavila. Dok ovo pišem saznao sam da je 13. lipnja bio silan prolom izmedju Pleternice i Ratkovice, kao i u Brestovcu udaljenom od Požege 6 kilometara. Voda je počinila silnu štetu po poljima i u šumama, dapače je silno oštećena i željeznička pruga izmtdju Pleternice i Ratkovice. U Daruvaru, Kamenskom i Pakracu bili su ovih dana takodjer silni prolomi oblaka i poplave. Svagdje je silne štete u šumi i na polju. U Orljavi našao je smrt jedan oružnik postajevodnik. Svatko se pita za razloge učestalim prolomima oblaka i poplavama u ovim krajevima. Jednostavni je tu odgovor: „Čuvajte, nekrčite i neharačite šume"! Gašo Vac, kr. kot. šumar. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Sja,3s:l j -u-čni Prihod. (Pokriće.) hrv.-slav. šumar, društva i Koroskeniieve Zag.1909, G. 1909. bilo pre-zaista pri Poimence liminirano mljeno kruna A. Društvene imovine: Novčani ostatak koncem g. 1908. Stanarine: šumarske akademije lovačko ribarskoga društva iztočnog prizemnog stana v iztočnog stana u II. katu zspadnog prizemnog stana zapadnog stana u li. katu ta stan zajedničkog bivšeg puiivornika za stan pazikuće Podpora zemlje šumarskom društvu Podpora zemlje za. izdavanje „Lug. Vjestuika članarina I. razreda tekuća ClMnarina 1. razreda zaostala članarina II. razreda tekuća članarina II. razreda zaostala Priiios podupirajućihUpisnina Oglasi 9 Kamati (meujuumai; 10 Diplome 11 Vanredni pniiuti 12 Utemeljiteljni prinosi 13 Predbrojnina 14 Kamati utemeljiteljue B) Pripomoćne zaklade: Ostatak koncem g. 1908 Kamati na glavnicu posudjeuu šamarskom društvu- Pristupnine Darovi Kamati ua hypotekarue založnice i dobit prigodom nabave zadužnica) Kamati na uloženu gotovinu UKupno Usporediv izdatak sa Pokazuje se blag. ostatak A. Rra^tvene imovine: Zbiljni prihod: 23660 82 K (nakon odbitka razhod: 18339-12 , Višak; 5321-70 K. članova novo uiožcuc giavuice - Ukupno Usporediv izdatak sa Pokazuje se blag. ostatak 4745-97 6123-60 9895-28 244-80 61-20 893-52 244´20 1200-— 240-1044- 48 641-20 1126-08 1120-90 26-10 78-120O-- ISOO — 400-— 400-— 26U0-— 1920-53 500-— 1613-51 2000-— 2127-50 200--326-80 800 — 1830-— ,00-— 111-150 — B05-28 100-— 287-22 637- 400-466 — 7--29-10 18939-48 28406-79 183391-2 10U67 67 1920-40 2165 74 400-— 400-151155 — 40-101-60 40-U-36 2400-40 29^4-7! I 501-32 2183-38 B i ostatka od g. 1908.) I. Aktiva : Šumarski dom 228000-— Društveni muzej 10890-— Društvena knjižnicu 716´r — Pokućtvo i ini invemai. pituuic.. - 1400-— 3kom.4Vj°´´„hip.zaduž. (3. lU.br Ibb. iba. mA.) 4000-— Uložnica I. brv. šted. br. 139 342 sa 5290-40 K Cheque-knjiŽica kooierc. banke sa 612-— K Gotovina u blagajni 165-27 K Lkupno - 257617-67 K k tomu još izkazani ali ne likvidirani dug na članarini I. i II. raz. sa 7157 K. Opazka. Zakladi utemeljena u spomen fokoj. kr. zemalj šum nadzornika i tajnika društva Andrije BorcSića |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ra,c"a.x:i pripomoćne zaklade koncem godine 1909. 11. Rashod (Potreba). o Za g 1909. G. 1909. c3 bilo pre-zaista P 0 M m e n c e liminirano izdano A. Društvene imovine: OJplata zajma brodskoj imovnoj obdini Porez i namet Plin 6 7 8 9 10 11 12 i3 ab Vodovodna pristojba Osjeguranje ku(;e Plada pazikude Uzdržavanje kuće _-_ _ _ Stan zajedničkog podvornika Stan pazikuće Uzdrživanje muzeja Plaća zajedničkom podvorniku Paašal tajniku Paušal blagajniku Paušal uredniku za »eium. List« i »Lug. Viestnik« Nagrada suradnikom Tisak „Šumarskog lista" i „Lugarakog viestnika´ - Vez i odprema tih listova Nabava strukovnih časopisa TroSak knjižnice, nabava i vez knjiga Pisade potreba uprave Pošta i bilježi Tiskanice 14 If) 16 17 Stipendij za šumarsku akademiju Pođpore Kamati pripom. zakladi za posudjenu gradj. glavnicu Vanredni trošak 18 19 Trošak glavne skupštine Povrat pred jj ma podignutog gmovne glavnice 1907. iz ostatka zaj- Ukupno B. Pripomodne zaklade Potpore prema pravilima Poštarina Ukupno a n c a II. Pasiva : Dug brodskoj imovnoj obdini 88725-69 K Dug pripomodnoj zakladi 9815-12 K Ukupno 98540-81 K B Pripomoćne zaklade: Zbiljni prihod: 2984-70 K razhod: 501-32 K Ostatak; 2483-38 K I. Alciiva: Posuđjena glavnica hr.v-slav. šum. društvu — 3 kom. i%°/„ zadužnica hipotek. banke (Ser. kruna 7808-36 7808 36 480-— 589-76 250--124 48 225-— 219-40 100-— 74-50 480-— 290-500-- 717-04 200- 50-16 600-— 575-— 600-— 600-— 1060-— 1148-30 1000-— 862 55 2800-— 303193 750-— 628 06 120--120-84 100-— 93-44 4612 64 92 120 — 121-02 100--82-60 40O-— 400-— loa--658-26 200-129-900- — — 18939-48 18339-12 400-500-— 1-32 400-501-32 9815-12 K III. br. 147., 157. i 184. 2200— K Uložnica I, hrv. štedioue br. 103.876 sa 283-38 K Ukupno 12298 50 K II. Pasiva : ne ima. .iznosila jo koncim god, 1909. fi24-50 K, a uložena je n I. lirv. Sleiioni u Zagrebu, na uložnicu !,-. 154 580 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 50 <-- 50 --> PDF |
288 Nacrt proračuna Pokriće (Prihod): predložen XXXIV. redovitoj o%-. ^ ce ai 1) H C/J Predmet A) Za družtvenii imovinu. Šumarski đom : Novčani ostatak koncem godine lOli^, - Stanarina šumarske akademije , za 2 stana u souterrainu Podpora zemlje šumarskom društvu , „za izdavanje ,Lugarskog vijestnika" članarina I. razreda tekuda (od 300 člana) „ I. „ zaostala , , II. II. , , tekuča (od 800 članova) zaostala — Prinos podupirajueihPredbrojnina Upisnina članova Kamati od vrieđnostnih papira i uložene gotovine - Diplome - Oglasi Vanredni prihod Ukupno Usporediv sa rashodom od Pokazuje se eventualni preostatak oa — B) Za pripo modnu zakladu. Kamati od vrieđnostnih papira i uložene glavnice Prinosi i pristupnine Ukupno OC. Za zakladnu spomen po k. Andrije Borošića. Za tu zakladu nije još svrha određjena — a iznosi 15./VII. 1900. = 1933 K 40fil.te je uložena uz 47,, ukamaćenje na uložnicu I. hrv. štedione u Zagrebu br. 154580. Q Zagrebu , koncem mjeseca srpnja 1910. tfl tž 2S đ 05 S a T3 flH o 10067.67 9995-28 104-10 1200-— 400-— 1920-53 1613-51 2127-50 326-80 1830 — 466-— 111-— 316-32 805-28 637-— 512-96 306-— o o tH a Oi ci T-* S-i 3 cJ a -a d_ Ml c« [SJ Kruna 5752 10774 600 1200´ 400 3200 2000´ 1800´ 600´ 1700 430 72´ 250´ 100 150 50´ 500- r-i I—( O J >ESI 1-H T3 Đ CD P bfi cS N 6300 12423 600 1200´ 400´ 3000 3500 1600 500 2000 400 80´ 250 50´ 300 97 32700-— 20100-12600-— 512- 512 Predsjednietvo hrv.-slav. šumarskoga družtva. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 289 — za godinu 1911. glavnoj skupštini društva. Potreba (Razliod) 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Predmet A) Za družtv. imovinu: „Šumarski dom": ođplata zajma brodskoj imovnoj obdini porez i namet — plin vodovodna pristojba osjegurnina za zgradu uzdržavanje zgrade placa pazikući Paušal tajniku Paušal blagajniku Paušal uredniku za „Šumarski list´ i jLugarski viestnik´ Nagrade suradnikom Tisak nŠum. lista" i.IiUg. Viestn." Vez i odprema tih listova — - Nabava strukovnih časopisa Nabava i uvez knjiga za knjižnicu Pisaće potrebe uprave Tiskanice Podpore Pošta i bilježi Trošak glavne skupštine Vanredni tro.šak Ukupno B) Za pripom. zakladu: Podpore prema razpoloživim kamalama glavnice Ukupno 1909. zaista izdano 7808.36 539-76 124.48 219-40 74-50 717-04 290-— 57B-— 600-— 1148-30 862-55 3031-93 628-06 120-34 93-44 61-92 82 60 121-02 129-— 658-16 500 Godine 1910. bijaše preliminirano Kruna 7808-500- 180- 223-— 74-50 500-— 240-— 600-— 600-— 1200-— 1500-— 2800-— 750-— 150-— 200-— 50-100- 400-— 200-— 200-— 160-— 500- 1911. predlaže se 7808-600- 50- 22374- 1000300- 600600 1200-1600- S500- 700- . 150-500-. ICO1C0- 400- 300200- 195- 20100- 500-500-— |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 290 — Skupština „Društva gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije". Kako smo već spomenuli u prošlom broju (strana 237.) obdržavalo je rečeno društvo svoju redovitu glavnu skupštinu dne 22. svibnja t. g. u Zagrebu, o kojoj prema „Nar. Nov," donosimo u izvadku najvažnije. Nakon izvješća o društvenom djelovanju u godini 1910., iz kojega se razabire, da društvo ima 23 utemeljitelja, 194 prava člana i 9 podupiratelja, a čista imovina da iznosi K 10.769, izžriebani i izabrani su odbornici, a zatim se je povela rasprava o temi: „Koje korake da poduzme društvo, da se urede pravni odnos aji izmedju gospodarskih i šumarskih činovnika i njihovih poslodavac a?" Predsjednik izjavljuje: Kraljevska je zemaljska vlada već prije izradila tu zakonsku osnovu prema ugarskoj zakonskoj osnovi o istom predmetu, pa je ta osnova već i dobila previšnju sankciju. Ali kako ugarska zakonska osnova ne odgovara ni tamošnjim prilikama, odgovarala bi još manje našima, zato je ovo društvo odmah iza svoga osnutka (godine 1906.) poradilo oko toga, da se izradi nova zakonska osnova, koja bi pođpuno odgovarala našim prilikama. Nakon velikoga truda i posla izradilo je društvo takvu zakonsku osnovu, prošlogodišnja ju je društvena skupština u načelu prihvatila, a odbor opet naknadno još redigirao, kako je držao, da ee ona odgovarati ne samo interesima činovnika, nego i gospodara, pa i same zemlje. Ta je osnova bila početkom ove godine podnesena kr. zemaljskoj vladi s molbom, da ju podastre saboru. Ah kako ta osnova može biti podastrta saboru samo u onom obliku, u kojem je dobila već predsankciju, t. j . onakva, kakva je prvobitno bila po kr. zemaljskoj vladi sastavljena, valja da društvo zamoli kr. zemaljsku vladu, a naročito preuzvišenoga gospodina bana, da se ova osnova što prije podnese saboru na pretres i prihvat, a u drugom redu da bi se preporučila osnova, kako ju je ovo društvo preradilo. U tu svrhu predložio je predsjednik, da skupština izabere iz svoje sredine izaslanstvo, koje će predati preuzvišenomu gospodinu banu memorandum, koji je društveni odbor sastavio. Predsjednik daje čitati taj memorandum, a skupština ga jednoglasno prihvaća. Sliedeći dan poklonilo se je spomenuto izaslanstvo preuzv. gosp. banu dru. Nikoh pl. T o m a š i ć u, te mu predalo spomenuti memorandum. Izaslanstvo su priveli preuzv. g. banu gg. zastupnici M. grof Kulmer, Š. Popović i dr. Fr. Poljak. Preuzvišeni ih je gospodin primio vrlo Ijubezno i obećao, da će stvar proučiti i požuriti, da se što prije donese pred zakonodavno tielo. Skupštinar J, S c h 6 n razlaže, kako imade posjednika šuma, koji nisu kadri, a ni po zakonu vezani, da drže gospodarskoga vještaka, pa se utječu oblasti, da im ona od slučaja do slučaja, kad se ogrieše o šumski zakon, ili kad zapanu u kakovu nepriliku, pošalje svoje javne činovnike, koji su svojom službom obezbiedjeni, da im uz stanoviti honorar ureduju Predlaže, da se zamoli kr. zemaljska vlada, neka ona zabrani javnim činovnicima obavljanje ovakvih privatnih poslova, pa će |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 291 — tako posjednici šuma bez ikakve druge naredbe ili pritiska biti prisiljeni namještati privatne činovnike i s time bismo obezbiedili obstanak mno gima, koji svrše šumarsku akademiju ili gospodarsko učilište, pa se moraju u pomanjkanju posla posvetiti drugome zvanju. Predlog je prihvaćen U konferenci o pitanju „Kako mogu gospodarski i šumarski či novnici sudjelovati u unapredjenju narodnog gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji?« prihvatio je prvi rieč sveučil. profesor g. dr. O. Frangeš, koji JB medju inim istakao, da je medju inim važno mjesto, u kojem spomenuti činovnici mogu veoma blagotvorno djelovati, a to „zadružne organizacije". Gospodarska društva, vjeresijske udruge i dr. vrlo su liepe institucije, a njihovo je djelovanje tako plemenito, da nemamo polja, na kojem bi se sve gradjanske kreposti u tako lieporo svjetlu mogle pokazati, kao u tim zadružnim organizacijama. Nema institucije, koja bi mogla odgojnije djelovati na svoje članove U nje imadu pristup samo najbolji i najvredniji gospodari; tu nastaje natjecanje, da budu članovi organizacije što bolji elemenat napredka. Nigdje ne može biti upliv gospodarskog i šumarskog činovnika blagoslovniji, nego upravo u tim organizacijama, jer im oni mogu biti najbolji savjetnici i učitelji. Ništa ne bi pokrenulo intenzivnije naš gospodarski napredak, nego kad bi se naša gospodarska inteligencija složila sa seljakom, koji tu inteligenciju traži, jer je ona prva zvana, da ga pomogne i savjetuje. Na koncu iztakao je g. predavač, da bi bio sretan, kad bi ova skupština dopriniela tome, da se digne ugled toga staleža, da mu se tako dade u radu oko promicanja gospodarstva dolično mjesto. Svršetak je predavanja popraćen burnim odobravanjem. K istoj temi govorili su još gg. V. Dečak, Gj. pl. Ilić, VI. Gačinovid, M. Habianec, D. Ađžia, I. Zoričić i J. Schon. Konačno je zaključeno, da se sliedeća skupština drži mjeseca travnja 1911. u Našicama. Ciklon u šumi gradišl(e imovne obćine, Dne 13. lipnja o. g. harao je oko V24 sata posije podne ciklon u šumi gradiške imovne obćine „Migalovci" kod Broda na Savi. Ciklon došao je pravcem istočno-sjeveroistočnim iz okolice sela Bosanski Dubočac i unišao u šumu Migalovci, gdje je oko 100 godina staru hrastovu šumu opustošio time, što je dijelom izkorjenio, a dijelom prelomio oko 2000 hrastovih stabala. Na ulazu svom u šumu, gdje mu je snaga neslomljena bila, opustošio je površinu od približno 20 jutara posve, tako da ni jedno stablo na toj površini nije netaknuto ostalo. Pojedina mlada stabla posve su prevršena izpod krošnje, dočim su starija stabla izkorenjena. Ostali dijelovi šume od po prilici 50 jutara, su po ciklonu manje ili više intensivno proredjeni. Kako u okolini šume ne ima tragova dalnjem haranju ciklona, očevidno je, da mu je sila slomljena u toj šumi. Ta okolnost vrlo je odlučan dokaz 0 koristi šuma, jer bi posljedice ciklona, da mu šuma nije moć skrhala, bile neprocjenivo štetne naročito po grad Brod, koji leži u pravcu, kojim je ciklon pošao. Žali |