DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 274 — 1 e a s t mora se ipak uvažiti, da se u gospodarstvenoj šumi kod sviju takovih skupih naprava ekonomski momenat u prvom redu u obzir uzeti mora. I za izgradnju puteva može se redi, da svrsi shodoo i liepo uporedo ide jedno s drugim, pa da tehničke pogrieške obično znadu biti i pogreške na ljepoti. III. Šumarsko-politička strana pitanja, sa kojom 86 takodjer želimo malo pozabaviti, bila je napried kod obrazloženja Wilbrandova stanovišta samo mimogred spomenuta. Ovaj je momenat tako važan, da se samo sa onim, što smo o tom do SBda spomenuli, ne možemo zadovoljiti. U posebnom dielu svoje šumske estetike raspravlja pl. Salisch 1. c. (locis ceteris) ponajprije pitanje najzgodnije uporabe tla: da li najme dotična šum, površina treba da ostane nepromjenjena, da li da se poveda, smauji ili razdieli. Pri tome on ne misli samo na pojedinu samu, ili šumski kotar, več veliku državnu cjelinu — Njemačku. U Njemačkoj sa njezinom starom šumskom kulturom, sa njezinim srednjim, a u nekojim državama sa jako palim postotkom šuma, ved je odavna učinjen predlog, da se stanje šuma poveda. da se one bolje razdiele, pa da svaka pokrajina odgoji šume, koje ona ne treba samo radi produkcije drva, ved i na njeki način i radi topline svoje unutrašnjosti. A r n d t hode da se svi bregovi pošume, te da se poput starih bogovskih gajeva štuju; on hode, da se njemačke ravnice zasade sa šumskim prugama, koje bi imale biti široke najmanje 1500 stopa, a najviše poldruga milju jedna od druge udaljene. Isto su stanovište zauzimali Riehl i Schleiden, ali bez da su stanovite predloge stavili. Za odgoj mnogih malih šumica i šikara po poljima mnogi se je još ´glas u Njemačkoj podigao. Cott a je za svoje šumsko-poljsko gospodarenje držao, da se za njim osobito ima težiti. |