DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 271 —


1


´i


´´{


djivanjem na i iijeki način oslabi njez ino štetno djelo vanje na
estetičnost.


Mi ne moramo vazda i pretežito čiste sastojine uzgajati,
nego možemo u interesu gospodarstva i šumske ljepote uzeti
obzir i na mješovite kulture.


Sama narav umanjuje svoj pomladak, jer ona ne sije na
jedanput, već u razno doba; ona sije puno i obilno i bez ikakove
pravilnosti, do koje se sastojine tekar u kasnijoj dobi
mogu razviti.


Mi ne možemo narav u njezinom preobilju sliediti, ali
joj se možemo približiti slobodnijim i neprisiljenim uzgojem
naših šumskih kultura, izbjegavanjem preguste sadnje, posjekom
nepotrebnih pričuvaka, sa kasnijim popunjivanjem kultura i
sličnim.


U istu svrhu mnoga nam sredstva pruža na ruku umjetni
uzgoj sastojina. Ostavimo kod prvoga pročišćivanja mlade šume
ovdje ondje koju liepu vrst drva za budućnost; pridržimo kod
proredjivanja nješto stabala za zaštitu tla; priuštimo sumi njezinu
tajnovitost; sačuvajmo joj sklopljene okrajke i liepo zaokružene
rubove; pustimo u četinjastoj šumi ovdje ondje gdjekoju
krošnju listače u vis siriti se; pobrinimo se za jedno ili
drugo šuplje drvo za stanovanje i za legla pticama, pustimo
naravi nješto prostora, da i ona po svojoj volji radi i djeluje.


Kod razmatranja sadržaja šumske estetike upozorili smo
i na njeke pripadnosti šume, naime na životinje i gradjevin
e u i oko šume, o kojima demo takodjer njekoliko
riečih progovoriti.


U prvom redu su tu ptice, koje ne spadaju u lov, te
divljač u najširem smislu ove rieči.
Ribolov nije u tako uzkom savezu sa šumom, da bi se
on mogao kao pripadnost šume smatrati.


Isto tako ne može ovdje biti govora o onim životinjama,
koje radi svoje malenkosti (Kleinheit) ne uplivišu na sliku šume.
Gdje nema ptica, a pogotovo pjevica, ta i ljepota šume
mnogo gubi od svojega cara. Srečom nemamo se u tom po