DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 269 —
nici njezini pomoćnici, koji pomladjenja na velikim površinam
prouzrokuja i izvadjaju. Srednje dobno drvede je podredjeno,
a staro nadvladava. I tako prašuma postaje slikom tragične
ljepote, koja nije svojstvena prebornoj sumi.


Sječimicni uzgoj (cista sjeća) stoji mnogo bliže razvoju naravne
šume, nego li preborna šuma.


Po našem mnienju je preborna šuma riedko kada sa gospodarstvenoga
gledišta, a sa estetskoga samo uvjetno poželjni
oblik šume.


Preborna se šuma može možda smatrati temeljem perivojne
šume, ali tada se moraju dozvoliti i bitne modifikacije
tako, da u mjesto šeme stupi slobodna koncepcija, te da se
preborna sječa kombinira sa oplodnom sječom.


Po našem mišljenju je šuma nješto najljepšega, što nam
podpuni uvid daje u snažno i svježe djelovanje šumske naravi,
u rast i izumiranje roda drveda, u njegovu životnu borbu, u
njegovo veselo dozrievanje, te konačno u njegov konac života.


Radi toga se mora šumi sa oplodnom sječom i njenim
vazda naravnim pomladjivanjem, koja je k toma sposobna za
najrazličitije modifikacije, u estetičnom smislu dati prednost
pred prebornom šumom. — Poredjaj dobnih razreda, koje motrioc
kod toga uzgojnoga oblika viditi može, postepenost u visini
sastojine, pomladak pod starim stablima, pričuvci sa svojom
dalekosežnom svrhom, harmonični spoj naravnoga i ljudskoga
djelovanja, štono se kod toga uzgojnoga oblika opaža, — to
sve izpunjava sliku te vrsti uzgoja sa tolikom ljepotom, da i
najdutljiviji estetičar, koji je samo jedanput tu suvislost idej a
jednoga takovoga gospodarstva proniknuo, mora od toga podpunoma
zadovoljan biti.


Sasma drugčije se ima stvar sa čistom sječom. Ona
provadjana na iole vedim sječinama izključuje brzo i povoljno
naravno pomladjivanje. Ona je u današnjoj svojoj izvedbi posve
razumljivo vezana na naknadnu sjetvu ili sadnju. Ona uvadja
u gospodarstvo preveliku jednoličnost; ona se ne osvrde na
sve liepote mnogoličnosti šumske naravi; gdje je ona u pre